Europski parlament, Vijeće EU i Europska komisija sredinom veljače usuglasili su nova pravila o autorskim pravima, kako su naveli, prikladna za digitalno poslovanje u Europskoj uniji. Pravilima se, kako navode, štite prava kreativne industrije tisku, istraživačima, edukatorima, institucijama kulturne baštine i općenito građanima. Nova su pravila prilagođena autorskim pravima u digitalnom okruženju, gdje su usluge streaminga glazbe, platformi za video na zahtjev (Video on Demand, VoD), agregatora vijesti i platformi s učitanim sadržajima postali glavni mediji umjetnicima i novinarima.

Sporazum još trebaju potvrditi Europski parlament i Vijeće EU, što se očekuje u sljedećih nekoliko tjedana. Nakon toga bit će objavljen u Službenom listu EU, a države članice imat će 24 mjeseca za prijenos novih pravila u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Nova pravila osiguravaju zakonsku regulativu za legalno prenošenje autorskih sadržaja na platforme poput YouTubea ili Instagrama. Nova pravila također osiguravaju i pojednostavljena pravila o prenošenju sadržaja s autorskim pravima, kada se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja, obrazovanja i očuvanja kulturne baštine.

Istraživačke organizacije, sveučilišta, odnosno sve obrazovne institucije, moći će jednostavnije i legalno koristiti radove dostupne na Internetu za istraživanje te u obrazovne svrhe, a pritom će se omogućiti bolji razvoj analitike podataka, kao i umjetne inteligencije u Europi.

Učenici i nastavnici moći će koristiti materijale iz cijelog EU zaštićene autorskim pravima u online tečajevima. Online sadržaji kulturne baštine u zbirkama europskih muzeja, arhiva i drugih institucija kulturne baštine, neće biti ograničeni autorskim pravima.

Usto, otvara se i slobodan pristup autorskim djelima, filmovima ili glazbenim zapisima koji nisu više komercijalno dostupni u Europi, kao i većem broju europskih audiovizualnih djela na platformama za video na zahtjev.

Primjena

Novo pravo izdavača informativnih publikacija primjenjivat će se na internetsku upotrebu informativnih publikacija u okviru pružanja usluga informacijskog društva, primjerice, preko servisa za prikupljanje vijesti ili usluga praćenja medija. Tim se pravom industriji informativnih publikacija nastoji pomoći da ostvari korist od pravednijeg tržišta te se promiče najbolje moguće okruženje za razvoj inovativnih poslovnih modela. Novim se pravom poboljšava pregovarački položaj izdavača informativnih publikacija u pregovorima o upotrebi njihova sadržaja u okviru pružanja internetskih usluga.

Direktivom se, među ostalim, nastoji poboljšati položaj stvaratelja sadržaja i nositelja prava u pregovorima i ostvarivanju naknade za internetsku upotrebu njihovih sadržaja na određenim platformama sa sadržajem koje su učitali korisnici.

U skladu s političkim dogovorom, smatra se da platforme iz članka 13. provode radnje obuhvaćene autorskim pravom (tj. radnje priopćavanja javnosti ili stavljanja na raspolaganje javnosti) za koje moraju dobiti odobrenje od nositelja prava.

U slučaju da s nositeljem prava nije sklopljen ugovor o licenciranju, platforme će morati poduzeti određene radnje ako žele izbjeći odgovornost. Konkretno, morat će učiniti sve što je u njihovoj moći da dobiju odobrenje, te učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi onemogućili pristup neovlašteno korištenom sadržaju o kojem je nositelj prava dostavio potrebne i relevantne informacije, brzo ukloniti sve nedopuštene sadržaje nakon primitka obavijesti te učiniti sve što je u njihovoj moći da spriječe njihovo buduće učitavanje.

Za nove male platforme vrijedit će blaža pravila u slučaju kad nositelji prava ne daju odobrenje.

To se odnosi na pružatelje internetskih usluga koji su počeli pružati usluge u EU prije manje od tri godine, čiji je promet manji od 10 milijuna eura te imaju do 5 milijuna korisnika mjesečno. Kako bi izbjegla odgovornost za neovlaštenu upotrebu djela, ta nova mala poduzeća samo će morati dokazati da su učinila sve što su mogla kako bi dobila odobrenje te da su brzo djelovala kako bi sa svojih platformi uklonila takva djela o kojima ih je obavijestio nositelj prava.

Međutim, ako publika tih malih poduzeća broji više od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno, ona će morati dokazati i da su učinila sve što je u njihovoj moći kako bi spriječila da se djela o kojima ih je obavijestio nositelj prava ponovno pojave na platformi u budućnosti.

Platforme za video na zahtjev

Unatoč sve većoj popularnosti usluga na zahtjev (kao što su Netflix, Amazon Video, Universcine, Filmin, Maxdome, ChiliTV), razmjerno je malo audiovizualnih djela iz EU dostupno na platformama za video na zahtjev (VoD). Manje od polovine (47%) filmova iz EU koji su bili u distribuciji u kinima u razdoblju od 2005. do 2014. dostupno je na barem jednoj platformi za video na zahtjev. Osim toga, audiovizualna djela iz EU često nisu dostupna na platformama izvan svoje matične zemlje; približno polovina europskih filmova dostupna je u samo jednoj zemlji, a 80% filmova iz EU dostupno je u tri europske zemlje ili manje u obliku videa na zahtjev. To se djelomično objašnjava poteškoćama pri dobivanju prava, uključujući ugovorne.

Direktivom se osigurava novi mehanizam za pregovore kako bi se povećali dostupnost, vidljivost i optjecaj audiovizualnih djela, posebno europskih. Taj je mehanizam osmišljen kako bi se lakše sklapali ugovori i uklonile prepreke licenciranju prava koja su potrebna za stavljanje na raspolaganje filmova i serija na platformama za video na zahtjev. Više licencija znači da će više europskih audiovizualnih djela biti dostupno na platformama za video na zahtjev, a pozitivno će utjecati i na vrstu i raznolikost djela koja su dostupna na tim platformama.

Nužne promjene

Prema podacima istraživanja iz 2016. godine, 57% korisnika Interneta pristupa društvenim mrežama, informacijskim agregatorima ili internetskim tražilicama. 47% korisnika Interneta čita vijesti na društvenim mrežama i agregatorima vijesti a da ne ide na izvorni sadržaj, odnosno ne ide na internetske stranice s kojih je prenesen sadržaj.

Isti trend zabilježen je i u glazbenoj i filmskoj industriji: 49% korisnika Interneta u EU pristupa glazbi ili audiovizualnom sadržaju na Internetu, 40% korisnika Interneta u dobi od 15 do 24 godina gledalo je TV online barem jednom tjedno. Taj je trend od tada značajnije rastao.

U rujnu 2016. Europska komisija predložila je modernizaciju pravila o autorskim pravima EU kako bi zaštitila autore umjetničkih i novinarskih sadržaja, a sve u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Unije (Digital Single Market). Izmjene zakonske regulative o autorskim pravima nužna je, navode u institucijama EU, jer je postojeća regulativa iz 2001. godine, kada nisu postojale društvene mreže, video na zahtjev, digitalizirane zbirke muzeja dostupne na Internetu, nije bilo online edukacije... (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.