Iz europskog lansirnog sustava Ariane-5 u Europskom svemirskom centru u Francuskoj Gvajani, 25. srpnja uspješno su lansirana još četiri satelita sustava Galileo. Konstelacija globalnog satelitskog navigacijskog sustava EU sada ima 26 satelita, koji će omogućiti preciznije signale za brojne važne usluge.

Svemirska tehnologija, svemirski podaci i svemirske usluge, postali su prijeko potrebni u svakodnevnom životu Europljana i imaju važnu ulogu u zaštiti mnogih strateških interesa. Velika ulaganja EU omogućila su napredak koji nijedna država članica ne bi mogla ostvariti samostalno.

Prijedlog se temelji na Svemirskoj strategiji za Europu iz listopada 2016. i strategiji za industrijsku politiku iz 2017. godine. Riječ je o strateškim vizijama za pametnu, inovativnu i održivu industriju, koja može odgovoriti na sve veću globalnu konkurenciju i važne tehnološke promjene.

Cilj je prijedloga omogućiti EU da zadrži globalno vodstvo u domeni svemira. Predloženi će program jamčiti kontinuirano ulaganje u svemirske aktivnosti EU, potaknuti znanstveni i tehnički napredak te poduprijeti konkurentnost i inovacijski kapacitet europske svemirske industrije, osobito malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih poduzeća i inovativnih poduzeća. Usto, poduprijet će djelovanje EU u područjima kao što su računalstvo visokih performansi, klimatske promjene i sigurnost.

Puni operativni kapacitet 2020.

Galileo od prosinca 2016. godine pruža usluge za određivanje položaja i mjerenje vremena za približno 400 milijuna korisnika. Nakon novog lansiranja, konstelacija je korak bliže dovršetku planiranom za 2020. godinu, kada će sustav Galileo dosegnuti svoj puni operativni kapacitet. Tada će postizati rekordnu preciznost od 20 cm te će biti najprecizniji satelitski navigacijski sustav na svijetu.

Svemir možda jest daleko, ali svemirske su tehnologije, podaci i usluge postali neizostavan dio svakodnevnog života, bilo da je riječ o traganju i spašavanju, povezanim automobilima, pametnim satovima, poljoprivredi ili navigaciji zrakoplova. Europska svemirska industrija jaka je i konkurentna te otvara radna mjesta i poslovne prilike za poduzetnike. Za sljedeći je dugoročni proračun EU za razdoblje 2021. – 2027. Komisija upravo predložila objedinjavanje svih postojećih i novih svemirskih aktivnosti pod okriljem jedinstvenog svemirskog programa EU u vrijednosti od 16 milijardi eura.

“Učinjen je još jedan korak prema potpunoj operativnoj sposobnosti sustava Galileo 2020. Svemir postaje novi prostor za gospodarsko širenje, jer je neraskidivo povezan sa sve brojnijim sektorima i pokreće njihovu korjenitu modernizaciju. Više od 1% BDP-a EU ovisi o uslugama koje se temelje na svemirskoj tehnologiji. Stoga moramo nastojati dovesti Europu u vodeći položaj i postići njezinu stratešku autonomiju”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.

“Možemo biti vrlo ponosni na svoje uspješne svemirske aktivnosti. Europa je postala istinska svemirska sila. Moji su ciljevi bili jasni od početka mandata: pravodobni razvoj infrastrukture u okviru proračuna, pružanje prvih usluga i poticanje brzog prihvaćanja na tržištu. Sada možemo reći da smo uspjeli. Međutim, rad i ulaganja nastavit će se u okviru novog svemirskog programa EU”, istaknula je povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike Elżbieta Bieńkowska.

Neovisnost Europe

Galileo je civilni sustav pod civilnim nadzorom, koji pruža točne informacije za utvrđivanje položaja i vremena. Galileom se nastoji postići neovisnost Europe od drugih satelitskih navigacijskih sustava te njezina strateška autonomija u satelitskoj navigaciji. Autonomija Europe u tom sektoru pružit će poticaj europskom tržištu rada, pridonijeti jačanju obrambene i sigurnosne uloge EU te poduprijeti nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, bespilotni zrakoplovi, automatizirana mobilnost i Internet stvari.

Druge svemirske aktivnosti EU uključuju Copernicus (besplatni i otvoreni podaci o kopnu, atmosferi, moru i klimatskim promjenama, kao i oni namijenjeni za upravljanje kriznim situacijama i za sigurnost, koji su dobiveni promatranjem Zemlje), EGNOS (regionalni satelitski navigacijski sustav) te nadzor i praćenje u svemiru (SST).

U okviru novog dugoročnog proračuna EU za razdoblje 2021. – 2027. Europska komisija iznijela je prijedlog svemirskog programa EU u vrijednosti od 16 milijardi eura, koji obuhvaća sve postojeće i nove svemirske aktivnosti EU, među ostalim zadržavanje autonomnog pristupa EU svemiru, potporu novoosnovanim poduzećima u svemirskom sektoru te razvoj novih sigurnosnih komponenta, kao što su svijest o situaciji o svemiru (SSA) i državne satelitske komunikacije (GOVSATCOM).

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU i njegovim sektorskim prijedlozima, nužan je da bi sredstva EU što prije počela davati rezultate. Kašnjenja nalik onima s početka aktualnog proračunskog razdoblja za 2014. – 2020. značila bi ugrožavanje ulaganja u svemirske aktivnosti EU – Galileo, EGNOS i Copernicus – ali i kašnjenje u pružanju njihovih usluga. Ulaganja u svemirske programe obuhvaćaju desetljeća i podrazumijevaju velik rizik, a odluke o upravljanju programima moraju se planirati puno unaprijed.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčili predvidljivost i kontinuitet svemirskih aktivnosti, što bi bilo na korist svima. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.