U već provjereno ugodnim i praktično organiziranim konferencijskim prostorima porečkih hotela, treći put zaredom, održani su WinDaysi. Inače poslovično hirovito proljetno vrijeme ove je godine krajem travnja bilo iznimno blagonaklono prema sudionicima i organizatorima pa su četiri konferencijska dana za više od 2.000 sudionika prošla u gotovo ljetnim uvjetima. Hrabriji su čak iskoristili priliku za prvo ovogodišnje kupanje u moru.

Poslovna konferencija WinDays Business18 započela je predavanjima koja su se paralelno održala u pet smjerova konferencije: financijskim institucijama, proizvodnjom, maloprodajom, javnim sektorom i obrazovanjem te zdravstvom.

Keynote predavanje koje je obilježilo financijski smjer održao je Alex Mitro, Microsoftov konzultant za digitalizaciju s međunarodnim iskustvom u digitalizaciji banaka i telekoma. U predavanju o tehnologiji kao pokretaču brzih promjena u društvu i poslovanju, pojasnio je utjecaj modernih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i strojno učenje na financijske institucije i naveo primjere kako one mogu unaprijediti način kako komuniciraju s klijentima, osposobljavaju zaposlenike, optimiziraju operacije i transformiraju proizvode.

Umjetna inteligencija spominjala se i na smjeru maloprodaje, na kojem je Andrej Gubinskij prezentirao kako ona može pomoći prodavačima da povećaju operativnu izvrsnost i životni vijek kupca. Na ovom smjeru govorilo se i o personalizaciji u maloprodaji, rješenjima za upravljanje iskustvima kupaca, gejmifikaciji i drugim aktualnim temama.

Smjer proizvodnje započeo je predavanjem Microsoftovog konzultanta za digitalizaciju Gabora Szabe o digitalnim trendovima na tržištu, a zajedno s Dubravkom Bundalom iz Microsofta održao je i dva predavanja o poslovnim scenarijima uključivanja korisnika, osposobljavanja zaposlenika i transformiranja proizvoda.

Jedno od najzanimljivijih izlaganja imao je Taavi Kotka, bivši CIO estonske vlade, koji je predstavio sedam principa stvaranja digitalnog društva: široku dostupnost Interneta, implementaciju osobnih kôdova i snažnih digitalnih identiteta, izgradnju infrastrukture za sigurno dijeljenje podataka, rješavanje podatkovnog vlasništva, zaštite podataka i pitanja privatnosti, kontinuiran rad na izgradnji povjerenja, politika no-legacy te kontinuirano zabavljanje publike.

Na primjeru posrnule Nokije, Kotka je prikazao kako je tehnološki gigant s 35% udjela u finskom gospodarstvu u samo nekoliko godina izgubio svoju poziciju i u konačnici propao – samo zbog činjenice da se na tržištu pojavilo nešto bolje i naprednije. Kotka je iznio statistiku prema kojoj udaljeni rad i prekogranično zapošljavanje raste čak 35% godišnje, te zaključuje kako državne granice sve više gube na značaju, a e-državljanstvo, projekt koji izgrađuje konceptom e-Estonije, jača i postaje sve smisleniji. Krajnji cilj tog projekta doći je do 10 milijuna e-Estonaca. Golemi inozemni interes za estonskim projektom oslikavaju ove brojke: podneseno je 33.438 prijava za e-državljanstvom iz čak 154 zemlje diljem svijeta, a e-rezidenti su u Estoniji osnovali do sada 5.033 tvrtke.

Blockchain i kvantna računala

Keynote predavanje drugog dana WinDaysa Business18 održao je Mark van Rijmenam, osnivač distributivne platforme dscvr.it i tvrtke Datafloq. U svom predavanju istaknuo je kako danas živimo u eksponencijalnim vremenima, ciljajući pritom na brzinu kojom se događaju promjene. “Vjerujem kako će blockchain promijeniti sve što znamo i način na koji radimo” – rekao je, i blockchain definirao kao jedinstveni izvor istine podijeljen na više lokacija.

Mnoge je iznenadila njegova izjava kojom je najavio kako je bitcoin osuđen na neuspjeh, navodeći kako će do toga doći jer je spor, skup, centraliziran i nepogodan za okoliš. Ipak, istaknuo je da je bitcoin siguran, jer bi njegovo hakiranje bilo usporedivo s pothvatom u kojem se istovremeno pljačka milijuna banaka. Komentirajući kriptovalute općenito, rekao je da ih trenutačno ima oko 1600 i mnoge još moraju prevladati brojne probleme kako bi uspjele u budućnosti.

Govoreći o uporabi ili mogućnosti uporabe blockchaina, Rijmenam je naveo primjere nekoliko država – Estonija ga je testirala za potrebe glasovanja na izborima preko Interneta, Dubai je najavio kako će cijeli grad koristiti blockchain do 2020. godine, a Ukrajina istražuje blockchain kako bi potaknula transparentnost u području zemljišnih knjiga.

Tomislav Tipurić iz Microsofta održao je predavanje o kvantnom računalstvu, terminu koji prema njegovom mišljenju još nije hype kao blockchain.

“Mi danas još nemamo kvantno računalo. Kad ga budemo imali, vjerojatno ćemo riješiti sve probleme čovječanstva”, rekao je Tipurić, a na pitanje o tome kad će ona biti dostupna, rekao je da će prema nekim procjenama to biti moguće za desetak godina.

Jeremy White, izvršni urednik američkog časopisa i portala Wired, održao je drugo keynote predavanje o umjetnoj inteligenciji u poslovnom svijetu. Ona je, uz Big Data i Machine Learning, jedna od tehnologija koju inovativne tvrtke već koriste kako bi dobile značajnu prednost u odnosu na konkurenciju.

Dao je i različite primjere korištenja umjetne inteligencije, poput prepoznavanja situacije na fotografiji, zanimanja osoba na fotografiji i onoga što rade, kreiranja ljetne fotografije na temelju zimske pod snijegom i slično. “20 posto troška svakog kamiona je vozač” – rekao je White objašnjavajući kako mnoge tehnologije imaju poslovni smisao, a tako i autonomno upravljanje vozilima koje se temelji na umjetnoj inteligenciji. Danas se ono u SAD-u može ugraditi i u postojeće kamione za samo 30.000 dolara.

Središnja svečanost

Na Središnjoj svečanosti konferencije, koja se tradicionalno održava drugog dana poslijepodne, Anke den Ouden, direktorica Microsofta za regiju Multi-Country Srednje i Istočne Europe, i Tatjana Skoko, direktorica konferencije WinDays18 Business i direktorica Microsofta Hrvatska, izrazile su veliko zadovoljstvo brojem sudionika te su ih pozvale da konferenciju iskoriste kako bi istražili nove tehnologije i stekli nova znanja o njima, podijele ideje i surađuju jedni s drugima na pronalasku novih rješenja budućnosti. Sudionike su u kratkom obraćanju pozdravili i Philippe Rogge, potpredsjednik Microsofta za regiju Srednje i Istočne Europe, te Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Igor Pavleković i Tomislav Tipurić iz Microsofta održali su kratki demo, tijekom kojega su najavili konferenciju WinDays18 Technology i teme koje sudionici mogu očekivati i pratiti u narednim danima.

Tatjana Skoko kaže kako možemo biti ponosni na činjenicu da milijarde ljudi sad imaju moć promijeniti svoj svijet. No, istovremeno, s druge strane su milijarde koje se suočavaju s previše složenosti, nepotrebnih troškova i ograničenja u vremenu i prostoru. U skladu s time, Skoko navodi tri principa Microsoftove buduće perspektive i kaže: u svijetu beskonačnih podataka i konačnog vremena, caruje produktivnost. Mobilnost je stanje bića, a ne uređaja, a oblak mjesto gdje živi istina.

Na kraju zajedničkog izlaganja, Anke den Ouden i Tatjana Skoko zajednički su zaključile kako je Microsoftova misija osnažiti svaku osobu i svaku organizaciju na planetu da postigne više.

U drugom dijelu Središnje svečanosti riječ je preuzeo Philippe Rogge, potpredsjednik Microsofta za regiju Srednje i Istočne Europe. Istaknuo je vrlo zanimljive statistike: gotovo tri četvrtine poslovnih lidera (73%) izjašnjava se kako je rast prihoda najveći benefit njihovih digitalnih inicijativa, nakon čega slijedi povećanje profita (47%), i smanjenje troškova (40%). Također navodi podatak kako će do 2025. godine globalna digitalna ekonomija vrijediti preko 100 trilijuna američkih dolara. U Hrvatskoj je IT sektor u posljednje četiri godine ostvario rast od 6%, a u sljedećoj godini očekuje se rast od dodatnih 6%, čime će njegova vrijednost dosegnuti 2,55 milijarde dolara.

Uz podatak kako digitalizacija proizvoda i usluga može dodati 110 milijardi eura gospodarstvu EU, Rogge zaključuje kako je krajnje vrijeme za prihvaćanje digitalne transformacije.

Jedno od prvih predavanja trećeg dana bilo je “Debugiranje programerskog uma” koje su održali psihologinja Iva Gospodnetić i softverski arhitekt i konzultant Luka Gospodnetić. Microsoftov Igor Pavleković u jutarnjem predavanju otkrio je zašto se Microsoft smatra najsigurnijim pružateljem cloud usluga. Mjere sigurnosti koje je prezentirao bile su vrlo zanimljive, recimo, govorio je kako u nekim slučajevima započinju već sa zavojitom prilaznom cestom Microsoftovom data centru, kako eventualno vozilo napadača ne bi moglo dostići veliku brzinu. Dio mjera u samom centru uključuje blindirane ograde, neprobojna stakla, biometrijske mjere poput skeniranja dlana i razne druge mjere.

Istaknuo je kako Microsoft sam dizajnira i proizvodi servere koje koristi u više od stotinu svojih data centara te njima uslužuje korisnike u više od 140 država. Podaci su sigurni i kad se obnavlja infrastruktura u centrima, jer se hardver na kojem su bili podaci uništava na poseban način.

Anela Husković iz Microsofta govorila je o Data Science modelima, uz primjer analize sentimenta u objavama na Twitteru, odnosno korištenju umjetne inteligencije sa svrhom prepoznavanja vrste raspoloženja prikazanih u tim objavama. Softver koji je korišten u navedenoj analizi je Microsoft Azure Machine Learning Studio, a Husković je pojasnila cjelokupni proces od određivanja poslovnog cilja i pronalaženja podataka, do nadziranja i održavanja modela.

Uroš Kastelic iz Microsofta Slovenije govorio je o GDPR-u i nestrukturiranim podacima. Pokazao je kako možemo ukrotiti nestrukturirane podatke koristeći Microsoftov Office 365 i njegov Security & Compliance centar.

Tomislav Tipurić iz Microsofta i Ilija Ranogajec iz Combisa demonstrirali su kako pomoću anonimizacije podataka različiti korisnici mogu vidjeti više ili manje podataka na razini baze, ovisno o povjerljivosti podataka, odnosno dozvolama korisnika. Ta opcija vrlo je važna u kontekstu GDPR-a i privatnosti podataka, s obzirom na to da svi koji pristupaju podacima nemaju identične ovlasti kad su u pitanju količine podataka koju smiju vidjeti.

Šesnaestogodišnji Rastko Đorđević u Poreč je došao iz Srbije, a sve okupljene ovaj mladi predavač iznenadio je svojim znanjem u dobi u kojoj već ima iskustvo neuobičajeno i za starije od njega. On je održao predavanje o uređaju Beacon, tiskanoj elektroničkoj ploči s procesorom, baterijom i Bluetooth radijem, koja ima primjenu u marketingu, analitici, gamingu i drugim područjima.

Digitalna transformacija

U fokusu konferencije bila je digitalna transformacija, koja je istaknuta kao preduvjet za daljnji, uspješni razvoj tvrtki i društva, a kreće se u četiri smjera: osnažiti zaposlenike, angažirati korisnike, optimizirati operacije te transformirati proizvode i poslovne modele. Digitalne tehnologije ubrzavaju proces digitalne transformacije, podižu letvicu u smislu povećanja produktivnosti, inovacija i utjecaja na konkurentnost društva – i u konačnici, stvaranja pametne ekonomije.

Domaći i inozemni govornici složili su se oko toga da je 4. industrijska revolucija u tijeku, kao i oko nužnosti ubrzanja digitalne transformacije.

Prema istraživanju PricewaterhouseCoopersa, 73 posto poslovnih lidera najvećom prednosti vlastitih digitalnih inicijativa smatra rast prihoda, na drugom mjestu, s 47 posto, je rast dobiti, a na trećem smanjenje troškova s 40 posto. Prema analizi Economist Intelligence Unita, 86 posto direktora želi digitalno transformirati svoje tvrtke, a izazov vide u nefleksibilnoj infrastrukturi, koja se spominje kao jedna od najvećih prepreka.

Ekonomski institut procijenio je da bi ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske, povećao BDP po stanovniku do 2022. za 11 posto, što bi rezultiralo s 120.000 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj, sektor računalstva u oblaku raste stopom od 30% godišnje, i trenutačno zauzima 5% ukupnog domaćeg IT tržišta.

O potencijalu digitalne transformacije govori i podatak Europske komisije, prema kojem bi digitalizacija proizvoda i usluga mogla dodati 110 milijardi eura ekonomiji Europske unije.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.