U srcu Transilvanije, dijela Rumunjske najpoznatijem po vampirima iz knjiga i filmova, smjestio se Cluj, ili, kako se službeno zove – Cluj-Napoca. Ovo “Napoca” posljedica je povijesnih natezanja Rumunja i Mađara oko samoga grada i Transilvanije koja ga okružuje. Tipična “naša posla”, neki bi rekli, iako, naravno, gomiletina država ima slična prepucavanja sa susjedima.

No – pustimo vampire i povijest. Došao sam u Cluj na poziv Europske komisije, kako bih sudjelovao u radu konferencije “Startup Europe Summit 2019.” Radi se o pomalo specifičnoj konferenciji, specifičnoj utoliko što je više tehnološko-politička od uobičajenih tehnološko-poslovnih, na koje smo navikli širom Europe i svijeta.

Tech “specijalci” Europske komisije

Politički štih daju joj glavni organizatori – “Startup Europe”. Radi se o svojevrsnom timu koji je pod direktnom ingerencijom Europske komisije. Malena ekipa, kojoj je na čelu Španjolac Isidro Laso Ballesteros, ima zadatak graditi mostove među europskim tech ekosustavima i promovirati nove tehnologije, startup i scaleup kompanije i projekte. Za razliku od, primjerice, EIF-a (European Investment Fund), Startup Europe ne raspolaže kapitalom za investiranje u VC fondove ili startup kompanije, niti im je to zadatak. Isidro (kako ga svi zovemo) i njegova ekipa nastoje kroz vrlo različite projekte i inicijative brojne tehnološke ekosustave u Europi međusobno što bolje povezati, a ujedno biti “glas tehnološke zajednice” prema moćnim šefovima u Bruxellesu.

Startup Europe Summit na neki je način kruna aktivnosti ovog tima tijekom godine. Prvi je održan relativno nedavno, u Sofiji u studenom prošle godine, a drugi, evo, uskoro nakon toga, u Cluju. Nije, dakako, slučajno što su obje konferencije održane u zemljama koje su u tom trenutku bile predsjedavajuće Europskom unijom. Nakon Rumunjske na redu je (za predsjedanje) Finska, u drugoj polovici 2019., a nakon Finaca – mi. Znači li to da će Startup Europe Summit 2020. biti u Hrvatskoj? Ne znam, vidjet ćemo ali – nije isključeno (stay tuned).

U svakom slučaju, radi se o vrlo zanimljivom događanju koje, usprkos “političkom štihu”, uglavnom okuplja poslovnjake, investitore, naravno, pokretače startup projekata. Ima i političara. Najviša gošća iz svijeta politike bila je Bugarkinja Mariya Gabriel, povjerenica u Europskoj komisiji, zadužena za digitalnu ekonomiju i društvo. Vrlo je aktivnu ulogu u konferenciji, nastupajući na nekoliko panela, imao i gradonačelnik Cluja, svojedobno premijer Rumunjske Emil Boc. Čovjek odaje dojam gradonačelnika kojega bi se moglo poželjeti. Simpatičan, pristupačan, vidjelo se da nije tu u nekoj ceremonijalnoj roli, nego da mu je doista stalo do prosperiteta njegova grada koji je, usput rečeno, domaćin najvećeg sveučilišta u Rumunjskoj.

UIPath – rumunjsko, a svjetsko

Kad smo već kod zemlje domaćina – jeste li možda čuli za UIPath? Većina čitatelja vjerojatno nije. Radi se o najvećoj zvijezdi rumunjskog, i ne samo rumunjskog, tehnološkog neba. UIPath bavi se robotima, ali ne čovjekolikim, niti onima koji rade u automobilskim tvornicama, već softverskim. “RPA”, njihovo područje specijalizacije, je “Robotic Process Automation”, razvoj složenih softverskih frameworka i platformi koje omogućuju brzu i sveobuhvatnu digitalizaciju poslovnih procesa. Korištenjem AI algoritama UIPath prepoznaje brojne aktivnosti i interakcije korisnika s IT sustavima koji bi se mogli automatizirati. Kompanija ima gotovo 2.500 zaposlenih. Upravo uoči Startup Summit Europe konferencije objavila je novu rundu dokapitalizacije. U ovom ciklusu prikupili su 568 milijuna dolara investicija od najjačih globalnih investicijskih fondova, poput Sequoija i Accela , uz vrtoglavo tržišno vrednovanje od preko 7 milijardi dolara! Takva procjena vrijednosti pozicionira UIPath, kažu neki od komentatora, kao najvredniju AI kompaniju na svijetu.

Sveprisutne politike

Ne treba čuditi što se na ovakvom susretu s naglašeno političkim štihom na dnevnom redu pojavila i meni vrlo zanimljiva tema policy. Malo ju je nepraktično prevesti kao politike jer može izazvati sasvim pogrešne asocijacije kod čitatelja. Razlog je tomu to što kod nas praksa definiranja i zagovaranja, pa i lobiranja za određene ciljane politike uopće nije razvijena, ili barem ne toliko da bi prosječnom čitatelju nešto značila.

Za razliku od toga, u politički i demokratski zrelijim društvima sasvim je normalno i uobičajeno da se vode policy diskusije i debate i da pojedini sektori nastoje formulirati prijedloge o kojima potom raspravljaju, najčešće, sa zakonodavnim tijelima, ali i drugim javnim institucijama.

Diskusiju o toj temi vodio je Lenard Koschwitz, jedan od voditelja organizacije Allied for Startups, koja se bavi upravo time – formuliranjem, u suradnji s kompanijama, poduzetnicima i drugim dionicima, različitih politika i prijedloga politika namijenjenih razvoju europskog tehnološkog prostora.

Bit će mnogo jasnije ako spomenem primjer. Jedan od prijedloga ide za time da se u Europi osnuje “europski Delaware” – set propisa koji bi startupima omogućio da se jednostavno registriraju i da potom mogu neometano djelovati u čitavoj Europskoj uniji, bez potrebe da za različita tržišta osnivaju zasebne pravne osobe. Tako osnovane kompanije potpadale bi i pod niz drugih, njima specifično prilagođenih pravila i propisa. Mogle bi, primjerice, jednostavno zaposlenicima dijeliti udjele u kompaniji, kao što je danas uobičajeno u Sjedinjenim Državama.

Naši su poduzetnici u IT sektoru vječno i standardno kivni na državu i javne institucije poput HGK, ali ni država ni bilo tko drugi ne sprečava nas da se aktivno uključimo u dijalog i diskusije o tim temama. Za to je potrebno samo malo dobre volje, razumijevanja da se radi o stvarima koje su jednako važne za hrvatske, kao i za rumunjske, estonske ili francuske kompanije, pa je onda i naša odgovornost da se njima pozabavimo.

Zaključno, i za one koji žele znati više, službeni izvještaj s konferencije pripremio je, prema narudžbi organizatora, moj stari frend Alejandro “Alex” Barrera. Naći ćete ga na linku: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/key-takeaways-and-policy-recommendations-startup-europe-summit-2019.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.