U organizaciji Sveučilišnog računskog centra održana je stručna konferencija Dani e-infrastrukture – Srce DEI 2018 sa središnjom temom Izazovi (ne)otvorenosti.

Konferencija je okupila više od 300 stručnjaka koji su tijekom dva dana konferencije raspravljali prije svega o konceptima otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja te o nizu drugih zanimljivih tema.

Otvorena znanost

“Srce svim svojim aktivnostima promovira i potiče primjenu načela i prakse otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, prepoznajući sve one dobrobiti koje takva praksa donose društvu, kako kroz bržu primjenu i veću dostupnost rezultata istraživanja i obrazovnih sadržaja koji se financiraju javnim sredstvima, tako i kroz unapređenje kvalitete samog sustava obrazovanja i znanosti. Baš zato smo naglasak ovogodišnje konferencije odlučili staviti upravo na pitanja vezana uz otvorenost znanosti i obrazovanja, a kako bismo zajednički i s onima koji se zalažu i prakticiraju takvu otvorenost i s onima koji eventualno vide prepreke i nedostatke otvorenosti, raspravili sva postojeća pitanja – od načelnih do onih vezanih uz konkretne situacije u Hrvatskoj – i otvorili put akademskoj zajednici u Hrvatskoj da odlučnije i brže krene putem kojim je krenula akademska zajednica u Europi i svijetu”, naglasio je u svom pozdravnom govoru na otvorenju konferencije ravnatelj Srca Zoran Bekić.

Okosnicu programa konferencije činila su dva pozvana predavanja koja su ove godine održali stručnjaci iz Švicarske – ravnatelj Švicarskoga centra za znanost o podacima (Swiss Data Science Center) Olivier Verscheure, i Ann Harding iz fondacije SWITCH, koja je švicarska nacionalna i istraživačka mreža (NREN – National research and education network) te ujedno i koordinatorica švicarske AAI federacije.

Ann Harding je održala pozvano predavanje Izazovi (ne)otvorenosti – sustavi povjerenja i identifikacije u znanosti i obrazovanju (The challenges of (non-)openness – Trust and Identity in Research and Education) drugi dan konferencije, a na početku prvog radnog dana sudjelovala je u raspravi na temu Kako učinkovito koristiti sustav povjerenja i identifikacije u istraživačkom okruženju? (How to efficiently use trust and identity services in research environment?). Uz Ann Harding, u raspravi su sudjelovali i profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nacionalni koordinator za CLARIN ERIC Marko Tadić, i pomoćnik ravnatelja Srca za informacijsku i posredničku infrastrukturu i voditelj AAI@EduHr te ujedno i moderator rasprave Miroslav Milinović. Korištenje elektroničkih identiteta u akademskoj zajednici zahtijeva povezivanje nacionalnih autentikacijskih i autorizacijskih infrastruktura s ciljem proširenja dostupnosti usluga. Važno je prepoznati nove potreba krajnjih korisnika (istraživača, nastavnika, knjižničara, studenata) te povećati njihovu informiranost o dostupnim uslugama. Zaštita privatnosti korisnika ugrađena je u sustav od njegove uspostave te se i dalje unaprjeđuje pa korisnici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s punim povjerenjem mogu koristiti svoj elektronički identitet.

Nova europska infrastruktura

U dva dana u okviru tematskih blokova održano je 39 predavanja i jedna rasprava vezana uz ne(otvorenost) digitalnih repozitorija u akademskoj zajednici. Kroz nekoliko je predavanja predstavljena nova europska infrastruktura EOSC (European Open Science Cloud), prikazano je niz uspješnih komunikacijskih strategija ustanova, s ciljem povećavanja pristupačnosti i prepoznatljivosti u široj zajednici te zanimljivi primjeri i iskustva u primjeni otvorenosti u nastavi.

Konferencija se bavila i ostalim aktualnim temama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, kao što su primjena HKO-a i njegov daljnji razvoj te novosti koje donosi prijedlog novog Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Značajan interes sudionika bio je za predavanja vezana uz izgradnju CroRIS-a – novog informacijskog sustava o znanstvenoj djelatnosti, razvoj naprednoga računanja te iskustva u primjeni GDPR-a na visokoškolskim ustanovama. Zajednici su predstavljeni i rezultati ostvareni u okviru usluga i projekata koje vodi ili koordinira Srce, a to su Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), Informacijski sustav za podršku postupaka vrednovanja (Mozvag), Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (Dabar), Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak) i drugi.

Ove godine održano je četrnaest različitih radionica na kojima se tražilo mjesto više, a sudionici su imali priliku steći praktična znanja, ali i raspravljati o svojim iskustvima vezanima uz različite komponente e-infrastrukture i mogućnosti primjene tih komponenti u njihovu okruženju. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.