Konferencija Shift u svojim je počecima trajala i po pet dana i bila fokusirana na pitchanje novih startupa. Takav tip događanja privlači manji broj zainteresiranih i drugačijih profila, tipično potencijalne investitore i mlade tvrtke u nastajanju, slične onima koje se na bini natječu ostaviti što bolji dojam kako bi uhvatili neku investiciju. Postupno je evoluirala u isključivo developersku konferenciju sa sve jačim svjetskim predavačkim imenima, ali i sudionicima pristiglim iz zemalja daleko šire izvan regije, pa je tako ove godine bilo sudionika iz Estonije, Velike Britanije, Tajlanda, Indije, SAD-a, Kanade, Litve, pa čak i Nepala i Novog Zelanda, što je vjerojatno rijetkost među svim IT konferencijama u Hrvatskoj.

Konferencija je ove godine okupila 24, uglavnom stranih, predavača i preko 1300 sudionika. Te brojke možda nisu značajne u odnosu na neke druge, veće konferencije, ali imajući u vidu da se radi o tek 7. konferenciji po redu, koja je tek posljednjih godina prerasla u čisto developersku, kako iza nje ne stoji jedna izdašna tvrtka-principal i da se održava u Splitu – ovo su respektabilne brojke i rast.

Logistika

Konferencija je peti put održana u Hrvatskom narodnom kazalištu, a s obzirom na najavljenu dugoročnu suradnju s nadležnima, izgledno je da će ovaj prostor ostati domaćin konferencije i idućih godina. Iako prostor nije konferencijski, dovoljno je prostran i dobro opremljen, pogotovo tehnički, što omogućuje odličnu produkciju za odvijanje, snimanje i prijenos konferencije. Međutim, ne mogu ne spomenuti i jednu veliku manu – potpuno je nepristupačan za invalidne osobe, što je nevjerojatno za jednu takvu ustanovu i događaj u 2018. godini.

Moderatori – voditelji konferencije obično budu marginalizirani i nespomenuti jer najčešće samo nezamjetljivo i rutinski najavljuju predavače, ali ovaj put treba napraviti iznimku. Konferenciju je ponovno vrhunski vodio Peter Hopwood, profesionalni komunikacijski stručnjak, izvrsno pripremljen za sadržaj i predavače, ali i dobar zabavljač i improvizator, koji odlično razbija monotoniju niza zahtjevnih i podužih stručnih predavanja.

Predavanja

Developersko područje iznimno je široko, i teško je sadržajem udovoljiti većini sudionika, a kamoli svima. Iako nisu sva područja bila od mog osobnog interesa, dojam je da je programski ova konferencija najbolja i najsveobuhvatnija do sada, kako zbog tema, tako i zbog imena.

Jedno od tih imena koja valja istaknuti svakako je Rasmus Lerdorf, kojem ovo nije prvo gostovanje u Hrvatskoj (bio je već na konferenciji DORS/CLUC 2006. godine), ali uvijek je iznimno zanimljivo i korisno čuti najnovije informacije o PHP-u upravo od njegova kreatora. Naglasak njegova predavanja bio je na velikim unapređenjima koje on i ekipa iza tog projekta donose u najnovijim verzijama tog najrasprostranjenijeg programskog jezika u web-developmentu. Razlike nisu samo prema verziji 5.x, već su velika poboljšanja i unutar verzija 7.x.

Fascinantni su bili stvarni podaci o manjem utrošku RAM-a i većoj brzini izvođenja u praksi na, primjerice, WordPressu, još uvijek najpopularnijoj web blog/CMS platformi. Naravno, efekti nisu jednaki u svim slučajevima, već ovise i o tome što i kako od PHP-a koristite. Prikazao je fantastične rezultate Phana (https://github.com/phan/phan), statičkog analizatora PHP kôda koji ukazuje na greške, pojednostavljuje dijelove koda te eliminira “mrtvi” kod u programima. Idući veliki korak u performansama bit će kad JIT (Just-in-time compiler) bude dovršen i spreman za produkciju, a to se očekuje zajedno s PHP 8.

Ako poboljšanja u brzini i manjem utrošku resursa te minorne razlike u nekompatibilnosti nisu dovoljan motiv za migraciju na novu verziju, a znajući da PHP pogoni najmanje 50% današnjeg svjetskog weba, Lerdorf je iznio nevjerojatne procjene uštede troška električne energije (oko 4 milijarde USD), manje potrebne električne energije (oko 15 milijardi kWh), a time i manje emisije CO₂ (oko 7,5 milijardi kg) ako bi sve postojeće instalacije PHP-a bile prebačene za najnoviju verziju.

Sam za sebe framework

Simpatičan je bio njegov odgovor na gotovo očekivano pitanje iz publike koji PHP framework on koristi i preporučuje: “Ne koristim nijedan, meni je PHP sam za sebe framework oko i iznad C-a u kojem je pisan".

Håkon Wium Lie vjerojatno je manje poznato ime u javnosti, čak i među developerima. No kad se napomene da se radi o čovjeku koji je, radeći uz poznatog Tima Berners-Leeja, osmislio, realizirao i vodi daljnji razvoj CSS-a (Cascading Style Sheets), onda takvo predavanje očekivano bude jedno od najposjećenijih. U povijesnom dijelu predavanja zabavno je bilo slušati horor priče vezane za mnogima dobro poznate probleme s poštivanjem CSS standarda od Microsoftova Internet Explorera, posebno verzija 6 i 7. Međutim, najzanimljivije je bilo iz prve ruke čuti novitete koji se upravo implementiraju ili pripremaju, a jedno od njih je svakako viewport-width, kojim se konačno jednom značajkom može skalirati neki objekt web-stranice bez nužnog korištenja JavaScripta. Ne manje zanimljivo bilo je čuti njegove argumente, savjete i primjere primjene CSS-a u pisanju knjiga, odnosno u tiskanom izdavaštvu.

Luca Cipriani (Arduino) govorio je o razvoju dodataka i standarda za web-preglednike pomoću kojih bi web-aplikacije lakše komunicirale s hardverom i tako se olakšalo razvoj takvih aplikacija u sve raširenijem IoT području. Očekivano, najviše primjedbi upućeno je ponovno prema Microsoftu i njegovim preglednicima, u kojima je to još uvijek teško napraviti, odnosno suradnja se na tom razvoju odvija vrlo otežano.

Sean Larkin iz Microsofta govorio je o prednostima korištenja Webpacka, JavaScript module boundlera, koji značajno olakšava i ubrzava rad s mnogo međusobno povezanih i ovisnih modula, naročito u velikim projektima. Marc Abraham pokušao je argumentima srušiti mit kako je product manager najveći neprijatelj developera, i pokazati kako je ta osoba ustvari njihov najveći prijatelj tijekom razvoja proizvoda ili servisa. Keyfer Mathewson demonstrirao je impresivne primjere korištenja umjetne inteligencije i strojnog učenja u client-side aplikacijama unutar samog preglednika, i zaradio ovacije prisutnih. John Feminella održao je vjerojatno jedno od vizualno i opisno najboljih predavanja koje opisuje svrhu i način funkcioniranja blockchaina. DeVaris Brown je na temelju brojnih vlastitih iskustava pokušao uvjeriti prisutne da odbace MVP (Minimum Viable Product) pristup u razvoju i poslovanju, vrlo ranog izbacivanja tek djelomično razvijenog produkta ili servisa, jer to obično rezultira neuspjehom i proizvoda i poslovnog modela. Paralelno s predavanjima održano je i desetak radionica u manjoj pomoćnoj prostoriji.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.