IoT je, naravno, Internet of Things, naziv za tehnologije, ili čak možemo kazati – filozofiju – povezivanja svih stvari i uređaja na Internet. Ponekad taj Internet i nije klasični Internet koji se temelji na IP adresama, dozvoljeno je spajanje na bilo koji način – Bluetooth, radio frekvencije, WiFi….

Uvodno predavanje održao je Bruno Crnički, direktor IoT Net Adria, prvog nacionalnog IoT providera u Hrvatskoj.

Danas je lakše nego ikad prije zamisliti svijet u kojem su svi uređaji spojeni. Kvaliteta mreže sve je bolja, ni cijena više ne predstavlja prepreku… drugim riječima, svi preduvjeti su ostvareni kako bi Internet of Things (IoT) konačno postao dostupan svima.

Neopisivo velik broj stvari od sada može imati važnu ulogu u gospodarskom i društvenom razvoju. Pametniji gradovi, bolje nadzirani uvjeti rada i bolje upravljanje resursima, veća sigurnost i učinkovitost. Potencijal prikupljenih podataka je izniman, treba ga samo prepoznati i upotrijebiti.

Uslijedila je vrlo živahna panel-diskusija, s dosta interesa iz publike, koju je moderirao glavni urednik Mreže Oleg Maštruko, a sudjelovali su: Saša Cvetojević, MBE Adriatic, General Manager; Ivo Špigel, Perpetuum Mobile, član Uprave; Matija Puškar, Byte Lab Grupa, osnivač i CEO, te Bruno Crnički, IOT Net Adria, CEO.

Saša Cvetojević je, donekle se naslanjajući na iskustva sa sudjelovanja električnim autom na reliju u Africi, istaknuo: “Da smo imali ovakvu mogućnost, low energy prijenos podataka u onih dva mjeseca zaključanih u kontejneru na brodu, možda bi baterija i dalje izgurala, i ne bi bila toliko dugo na servisu. Ti sustavi dosta su kompleksni i unutar Tesle, koja se temelji na tehnologiji otprije nekoliko godina, a od tada je posloženo mnogo stvari o kojima trenutačno govorimo unutar jednog uređaja. Tehnologija se stalno unaprjeđuje, dolazimo do toga da masa stvari komunicira s drugim uređajima i informacije su u tom trenutku dostupne, i nadograđuju WiFi, Bluetooth. To je hrpa senzora okolo. Kod IoT-a me najviše brine usability i customer experience. Pitanje je možemo li se snaći kao korisnici, i kojem od IoT uređaja možemo vjerovati.”

“Ne treba miješati tehnologije i trpati ih u isti koš. Telekomi će se baviti izgradnjom informacijskih autocesta, a seoske će putove prepustiti drugima. Telekomi će zapravo gledati da zauzmu taj prostor 5G, gdje će i dalje biti mobiteli, kamere, videosadržaji i sl., i vjerojatno se bore i za v2v communication, a s druge strane imamo velik broj uređaja gdje ne postoji razmjena velike količine podataka” – kaže Matija Puškar. “Aplikacija na kojoj smo radili je pametna sjedalica za dijete. Danas je sve pametno. Želimo pametne uređaje oko kojih ne treba puno misliti. Nitko se ne želi baviti kontinuiranim održavanjem, a upravo to Sigfox može pružiti.”

Bruno Crnički kaže: “Tema je aktualna, mnogo se toga događa u IoT-u. Puno ljudi nema predodžbu što je to i čemu služi. Naš je zadatak uspostaviti bežičnu mrežu koja će omogućiti raznim uređajima i senzorima da komuniciraju. Malo kasnimo s predviđanjima, ali vide se značajan napredak i ubrzanje u tom smjeru. Ne koriste se IP adrese. Svaki čip koji je ugrađen u uređaje ima svoj IMEI, i svaki uređaj se može jednoznačno raspoznati u odnosu na bilo koji drugi. Sami uređaji veći dio vremena, s obzirom na samu strukturu, imaju pravila koja postoje unutar tog besplatnog spektra, znači uređaji imaju svoja ograničenja, koja su zakonska i koja su uvjetovala neka tehnološka rješenja. Ako emitirate u tom besplatnom spektru, jedna od stavki je koliko jak može biti vaš signal i u koje vrijeme unutar sata možete poslati poruku.”

“IoT je zapravo vrlo sličan drugim transformativnim tehnologijama. Dobar dio njih je danas hype (primjerice, blockchain, robotika, nanotehnologije), što i mediji danas intenzivno promoviraju. Kao i kod svih drugih novih tehnologija, otvorit će se velike prilike za startupove i mlade poduzetnike da uđu u nekakav prostor koji nije postojao ili je bio “zatvoren”. Na makro razini te prilike zapravo generira transformacija ekonomskog sektora nošena novim tehnologijama. U tom smislu IoT definitivno otvara prostor za razvoj novih poslova i projekata.” – zaključio je Ivo Špigel. (O. Maštruko)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.