Uvodno predavanje održala je Anđelka Strajher, predsjednica uprave Megatrend poslovna rješenja. Upoznala nas je s najnovijim trendovima i upotrebom elemenata umjetne inteligencije kod nas i u svijetu. Ukazala je na činjenice kako umjetna inteligencija mijenja poslovanje, predstavivši ukratko četiri rješenja primjene umjetne inteligencije kroz njenu primjenu u zdravstvu, stvaranje veće vrijednosti u poslovanju, automatiziranje poslovnih procesa i odlučivanja te stvaranje novih poslovnih modela.

Navela je kao prednost umjetne inteligencije to što poslovni lideri u njoj vide priliku za stvaranje povećanja prihoda, a manje u smanjenju troškova poslovanja.

Međunarodna istraživanja ukazuju na to da poslovni lideri planiraju povećanje ulaganja u umjetnu inteligenciju, njih čak 95 posto, a njih 85 posto umjetnu inteligenciju smatraju strateškom odrednicom za poslovanje. Zaključila je kako su za razvoj poslovnih modela temeljnih na umjetnoj inteligenciji ključni podaci, stručnjaci i povjerenje u umjetnu inteligenciju te kako nema umjetne inteligencije bez informatičke infrastrukture.

Uslijedila je panel-diskusija koju je moderirao Oleg Maštruko, glavni urednik Mreže. Sudjelovali su Maja Vekić-Vedrina, rukovoditeljica odjela za poslovnu analitiku, Atlantic Grupa; Dean Kosty, direktor IT Infrastrukture i Operacija, Atlantic Grupa; Renato Telen, voditelj odjela tehnoloških rješenja i podatkovnog centra, Megatrend poslovna rješenja, i Marina Pavlić, viša specijalistica za istraživanje i strateško planiranje, Odašiljači i veze te nagrađivana autorica Mreže.

Dean Kosty objasnio je primjenu autonomnog skladišnog robota Gideon Brothersa u Atlantic grupi, koji radi u skladištu u kojem rade i ljudi.

Maja Vekić Vedrina naglasila je važnost edukacije o podacima u eksperimentalnoj fazi primjene umjetne inteligencije u poslovnim procesima kao jedan od uvjeta za stvaranje odjela za znanost o podacima (date science) kakav su formirali u Atlantic grupi. Odjel prati razvoj znanosti o podacima i traži mogućnosti njene primjene u poslovanju. Istaknula je kako u primjeni umjetne inteligencije nema utabanih staza, nego tvrtke trebaju biti spremne na rizik i eksperimentiranje.

Spomenula je i kako podaci nisu korisni samo velikim tvrtkama, nego i to da postoji niz primjera u kojima lokalne tvrtke primjenjuju umjetnu inteligenciju na temelju lokalnih podataka za lokalna rješenja.

Renato Telen podsjetio je kako su umjetnom inteligencijom postignuti značajni uspjesi, poput uspješnosti s otkrivanjem raka kože. Podsjetio je na to kako velike internetske platforme imaju niz usluga (poput Google translate, Google Book, Google Map…) koje, uz to što su usluge, za platforme, prije svega, imaju značaj u prikupljanju mnoštva korisnih podataka.

Marina Pavlić smatra kako je umjetna inteligencija u suštini dodatna usluga za sve ostale digitalne tehnologije, odnosno da neće biti digitalnih usluga bez primjene umjetne inteligencije. Kao primjer navela je Internet stvari (IoT) u kojem se očekuje primjena umjetne inteligencije, i u senzorima, kako bi se time unaprijedila rješenja. Također, dotakla se pitanja učenja umjetne inteligencije o moralu, izazovu za sve koji se bave humanističkim disciplinama.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.