Očekuje se da će u sljedećih nekoliko godina legal tech stubokom promijeniti način kako pravnici rade svoj posao. To se odnosi na sve aspekte prava – od kaznenog, preko korporativnog prava, potpisivanja, pregleda i obrade ugovora, chat botova za pravne savjete, analize pravnog materijala, i svega ostalog. U SAD-u, zemlji u kojoj je odvjetništvo praktično grana industrije, brucošima prava savjetuju da obvezno upišu i neki od predmeta iz tech kurikuluma. Deep learning, natural language processing i big data glazba su za uši legal techa. Njihovim napretkom otvorena je mogućnost za duboku reformu profesije koja se u bitnom nije mijenjala već skoro dvije tisuće godina.

Od onda se ništa bitno nije promijenilo u načinu kako pravo pruža svoje usluge: razgovara s klijentima, zastupa njihove interese pred sudom, proučava zakone i praksu te sastavlja ugovore. Međutim, sve što pravnici rade, njihove klijente košta, a cijene odvjetničkih usluga i njima namijenjeni budžeti samo rastu. Procjenjuje se da je 30% troškova multinacionalnih tvrtki prouzročeno ili povezano s neujednačenim pravnim propisima ili praksama. Upravo takve tvrtke pokrenule su zamašnjak ulaganja u legal tech rješenja kako bi snizili troškove. Nakon ekspanzije u SAD-u i naprednim zemljama Zapada, legal tech polako dolazi u Europu pa i do nas.

Okvirne teme

To su bile okvirne teme konferencije LegalTech 2019., održane 4. lipnja 2019. godine u HUB-u 385, u organizaciji medijske tvrtke Bug d.o.o. Konferenciju je otvorio njezin direktor Oleg Maštruko, podsjetivši kratko na digitalni razvoj koji nakon 20 godina dostiže svoju zrelost za promjene u mnogim djelatnostima. S namjerom sagledavanja mogućnosti digitalne transformacije, Bug je pokrenuo niz stručnih konferencija, među kojima i LegalTech, odnosno prvu konferenciju o digitalizaciji pravne prakse.

Keynote predavanje Pravnici budućnosti – što nas čeka i kako se prilagoditi održala je odvjetnica Viktorija Knežević. Podsjetila je kako je prije 30-ak godina započela promjena u pravnom poslu uvođenjem računala te istaknula da legal tech uvodi opsežne i duboke promjene. Smatra kako pravni poslovi značajno napredovati primjenom softvera i algoritama, ali da će, kao i u drugim djelatnostima u kojima je digitalizacija ranije počela, ostati važna uloga pravnika, odnosno odvjetnika, tužitelja i sudaca. Knežević očekuje kako će zahvaljujući primjeni tehnologije, primjerice, cijene nekih odvjetničkih usluga značajno pasti, neki će postati besplatni, neki poslovi će nestati, ali i da pravnici moraju učiti nove vještine.

Smatra kako će tehnologija redefinirati ulogu odvjetnika, sudaca, općenito pravnika, za 15-ak godina bit će to umnogome drugačija zanimanja. Naglasila je kako će u pravnim poslovima biti sve veća primjena umjetne inteligencije te da softveri s kvalitetnim algoritmima mogu biti dobar regulator sudskih odluka.

Viktorija je ekskluzivno predstavila i prvi hrvatski pravni chatbot, zasad još u razvojnoj fazi.

Ispred HT – Hrvatskog Telekoma predavanje Prvi korak prema digitalizaciji poslovanja održao je Vedran Tadić, ICT Product Manager.

Nekoliko predavača bavilo se tematikom primjene umjetne inteligencije u tehnološkoj preobrazbi pravne profesije. CEO tvrtke BonsAI d.o.o. Slaven Mišak u svojem predavanju Pametna usporedba pravnih dokumenata govorio je o raznim oblicima primjene umjetne inteligencije u kreiranju, obradi i automatizaciji dokumenata te automatizaciji ostalih poslova u pravnim postupcima. Naglasio je kako umjetna inteligencija neće zamijeniti pravnike, nego će se njome obavljati ponavljajući poslovi kako bi se pravnici mogli usmjeriti na važnije poslove.

Pravna stručnjakinja Marijana Šarolić Robić u svojem predavanju Kako zauzdati i zajahati AI? Upozorila je na opasnost tzv. neželjenih posljedica primjene umjetne inteligencije, naglasivši kako sama umjetna inteligencija nije etički određena, nego ju određuje čovjekov odnos prema njoj.

Stručnjakinja za tehnologiju u pravu Marija Bošković Batarelo objasnila je aktualna kretanja u reguliranju umjetne inteligencije, posebno ukazujući na novu regulativu koju definiraju institucije Europske unije.

Nepristran sud

Predstojnik katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Alan Uzelac u svojem predavanju O pravu na nepristran sud u doba AI revolucije objasnio je konkretne dileme primjene tehnologije, a posebice umjetne inteligencije u pravnim procesima, posebno sudstvu. Naveo je i niz primjera iz europske sudske prakse, ukazujući tako na prednosti ali i nedostatke primjene umjetne inteligencije. Ukazao je i na neriješene dileme može li tehnologija nadomjestiti standardne pravne mehanizme i u kolikoj mjeri, mogu li računala, odnosno algoritmi, jamčiti pravo na pravično suđenje... Zaključio je kako treba izvući najbolje iz prirodne i umjetne inteligencije, odnosno automatizirati ponavljajuće poslove u pravu, olakšati pristup tehnologiji u pravosuđu i ostvarivanju ljudskih prava.

O primjeni elemenata legal techa u specifičnim poslovanjima govorili su voditelj korporativnih projekata Hrvatske pošte u predavanju Primjena EU zakonodavstva u ePošti te AI i legal tech inovator iz eOvrhe Josip Stanić predavanjem Automatizacija izrade dokumenata: kako osloboditi vrijeme i posvetiti se prav(n)im zadacima.

Posebnu pozornost sudionika konferencije privukao je panel Tehnologija za pravo – ulazi li pravosuđe konačno u 21. stoljeće? (Legal Technology – is law finally entering the 21st century?) na kraju prvog dijela konferencije. Panel je moderirao tech lawyer, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute Vlaho Hrdalo, a sudjelovali su fintech i regtech poduzetnik Robert Ilijaš, Senior Legal Counsel u Oracleu Marija Jeličić, docentica na katedri za građansko pravo Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Ivana Kanceljak, i odvjetnik Ivan Krnic. U živoj raspravi ukazano je, među ostalim, na neriješena pravna pitanja digitalne imovine na primjerima digitalne ostavštine, mogućnosti pravnog definiranja digitalne imovine. Ukazao je na izostanak niza regulative u Hrvatskoj te kako to može biti prepreka poslovanju.

Zanimljivo predavanje o oporezivanju kriptovaluta održala je viša asistentica na Katedri za financijsko pravo i financijsku znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Nevia Čičin Šain te ICO entuzijast Martin Hren na temu Odgovor europskog zakonodavca na ICO (Initial Coin Offering).

Partneri konferencije LegalTech su: HT – Hrvatski Telekom, BonsAI, Porobija i Špoljarić, Hrvatska pošta, i eOvrhe.hr.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.