Konverzija 2018: Regionalna digital marketing konferencija - Nikad dosta digitalnih spika
Umorni ste od bučnih konferencija, šminkerskih predavača i hrenovki u lisnatom za ručak? Naravno da niste – pa sve je to prilika za dan izvan ureda! No postoji i druga, intimnija konferencijska strana, a Konverzija u Banjaluci jedan je od kvalitetnijih primjera
Regija se podosta uhodala u cijeli konferencijski biznis. Nema tjedna a da se ne pojavi još jedna IT konferencija (s oproštenjem GDPR događajima koji iskaču iz paštete svaki dan). Jump, DK, WMF, Ladies, Reboot, OMGCommerce, LEAP... kvantiteta događanja reflektira optimistično stanje u industriji, no što je s kvalitetom i programom tih konferencija? Velika većina njih zadovoljit će samo juniore, a to će potvrditi svatko tko se na WMF ili Danima Komunikacija samo blago nasmije na pitanje “i, što si novo naučio?”. Konverzija nastoji to promijeniti, a jedan od glavnih momenata joj je specijalizacija za digitalni marketing i njihov učinak na eCommerce.
Razgovarali smo sa suosnivačem Nedimom Šabićem kako bismo dobili “introspekcijski” osvrt na taj susjedski događaj.
Nedime, za početak jedan test – možete li nam u jednoj rečenici pojasniti konferenciju Konverzija?
Konverzija je regionalna digital marketing konferencija koja pokušava dići standard konferencija tako što, bez sponzorskih predavanja, kroz sjajne i izuzetno kvalificirane predavače stavlja naglasak na nesebično dijeljenje znanja koje je praktično primjenjivo.
Cilj skupa
Koji je sadržajni cilj Konverzije i kako ste koncipirali program?
Cilj Konverzije je da svaki sudionik sa sobom kući ili u ured ponese znanje koje odmah sutra može primijeniti. Program smo ove godine podijelili na teme Google i Facebook. Pod temama Google, u okviru digitalnog marketinga, vidimo SEO, AdWords i Analytics, a pod Facebookom mislimo na oglase na Facebooku i Instagramu. Uz to, naravno, dolaze email i affiliate marketinške teme, kao i multichannel te omnichannel analitika.
Cijeli događaj promoviran je kao “regionalni”. Kako ocjenjujete stanje susjednih zemalja kad je u pitanju digitalni marketing i eCommerce?
Nezahvalno je ocjenjivati stanje na terenu, jer pouzdanih statističkih informacija vrlo je malo. Subjektivnost na tu temu nije baš profesionalna. Ono što vidim jest buđenje po nišama pa tako, kada se neki od većih igrača ozbiljno počne baviti digitalnim marketingom, bude se i ostali divovi pa natjecanje počinje. No u nekim nišama, svi spavaju i čekaju tko će se prvi “usuditi” na korak koji će zasigurno svima biti od koristi. Što se tiče eCommercea, vidi se sve veći broj online trgovina, ali, nažalost, veliki dio njih posluje na crno, jer je još najrasprostranjenije plaćanje pouzećem. No, i to se polako mijenja, iako definitivno u mnogim sektorima ima još mnogo prostora za nove online shopove.
Trenutačno radite u Njemačkoj na većim SEO projektima. Možete li usporediti razlike između rada u regiji i Njemačkoj?
Mislim da svatko može odgovoriti na to pitanje, iako možda nikad nije bio u Njemačkoj. Na Balkanu SEO radi uglavnom neki uposlenik ili agencija, koji ti usput rade i imaju mnoge druge dužnosti. U Njemačkoj tvrtke imaju SEO odjele, a postoje mnoge agencije koje se isključivo bave SEO-om. SEO obuhvaća svake godine sve više aspekata, tako da je sada opseg potrebnog znanja vrlo širok, od poznavanja tehnologije do projekt-menadžmenta.
Potpuni okret
Kad smo već kod Njemačke, šef Adidasa prije nekoliko je dana izjavio kako neće više otvarati mnogo novih prodavaonica i da se potpuno okreću eCommerceu. Predviđa rast prihoda na 4 milijarde eura te zapošljavanje 200 ljudi. Smatrate li da trenutačni kreativci i eksperti u branši mogu upravljati takvim zahtjevnim brojkama i sustavima? Znam da je Adidas teško usporediv s regijom, no mogu li se ovdje steći znanja potrebna za takvu vrstu produkcije?
Te brojke možda na prvi pogled zvuče kao bombastične i velike, no upućeni u tržište kritizirat će Adidas zato što premalo vremena i resursa ulaže u tako nešto sudbonosno. Mnoge tvrtke, reda veličine Adidasa, upošljavaju tjedno po 30-40 novih “digitalaca”, a budžeti od dvije milijarde eura redovno se okarakteriziraju kao nedovoljnima. Njemačka je na posljednjim izborima imala dvije bitne točke – rješavanje politike oko izbjeglica i digitalizacija. Shvatili su da zaostaju u tom aspektu, i sada će ulaganja u digitalizaciju i elektroautomobile biti tek zanimljiva.
Što se tiče vještina domaćih, itekako se mogu usporediti s njemačkim. Često vidim primjere ljudi s Balkana koji podcijene svoje znanje i iskustvo, smatrajući kako nemaju izgleda na njemačkom tržištu. Dobiju odbijenicu za radno mjesto, jer su… prekvalificirani! Moj savjet u tom pogledu jest “try and error”, ako netko već želi raditi na takvom radnom mjestu.
Ono u čemu je domaća radna snaga neusporedivo lošija od strane jest red, rad i disciplina. No to već proizlazi iz navike da ne mjerimo uspjehe i često se ne zapitamo o smislu svega, već se preuranjeno bacimo na posao. Tako u SEO često postavljaju broj posjeta kao KPI, što je pogrešno, kao i mjerenje uspjeha kampanja na Facebooku kroz lajkove. No to se može naučiti, i kada dođete u okruženje gdje takve greške nisu rado viđene, brzo adaptirate i tu vještinu i idete dalje. Tu opet dolazi naša vrlina do izražaja, koja se zove snalažljivost.
Prema programu konferencije, vidjelo se da digitalni marketing danas načelno dijelimo na dva velika oglašivačka ekosustava: Google i Facebook. Smatrate li da je to smjer u kojem će se branša digitalnog marketinga dublje specijalizirati, ili će ići u nekom drugom smjeru? Zašto ste baš tako podesili “trackove”?
To su stvari kojima se stručnjaci na našim područjima trenutačno moraju baviti, jer klijenti uglavnom još ne razumiju druge marketinške kanale. Polako se aktivira video kao medij, pa tako YouTube postaje sve zanimljiviji. Također, tržište počinje shvaćati da je jedan od najvrednijih asseta – email lista. Iako smo mnogo tematizirali chatbotove, vidjeli smo da su interes i primjena za njih na Balkanu još vrlo mali. Na Zapadu bi nezaobilazne teme bile Kickstarter kampanje, Amazon SEO, app marketing itd. Međutim, zbog situacije na tržištu, trenutačno su zanimljiviji dropshipping i marketinški kanali, koji kod nas mogu efektivno pospješiti tu prodaju, a to su oglasi na Facebooku, AdWordsu i SEO.
Konferencija se održavala sredinom travnja, netom uslijed velikog Facebookova Cambridge skandala, i tijekom prilagodbe online odredišta GDPR-u. Kako su te dvije teme povezane uz konferencijska predavanja?
Mnogo smo razgovarali o njima na panelima, iako domaće zakonske regulative glede Interneta općenito, a pogotovo internetskog biznisa nisu na zavidnoj razini. Mnogi ipak rade za klijente iz inozemstva ili prodaju svoje proizvode na tržištima na koje utječu te dvije velike teme. Obje će teme utjecati na jednu bitnu stvar za digitalne marketingaše – Facebook će najvjerojatnije ukinuti neke od vrlo korisnih opcija, kao što je upload emailova za kreiranje custom audiencea, ili dijeljenje Facebookovih piksela s drugima itd. Također, email marketing neće definitivno ostati isti, sve će se dosta ukrutiti. Kako će tržište na to reagirati, ostaje nam vidjeti.
Teme za eksperte
Primijetili smo da je Konverzija nastrojena prema ekspertnim temama i senior-level posjetiteljima. Koji je razlog tome?
Mi prije svega konferenciju održavamo zbog nas, kako bismo nešto naučili i da se odlično družimo te tako razmijenimo iskustva. Prema našem mišljenju, naša predavanju su na intermediate razini, dakle – zlatna sredina. Razlog za to jest to što smo vidjeli da ima dovoljno dobrih konferencija za početnike, gdje mogu usvojiti basic znanja. Međutim, nezaobilazno je na takvim konferencijama da se stvari ponavljaju te kako često čujemo ono što već znamo. Željeli smo sudionicima dati primjer što se sve može, da saznaju nešto novo, nešto što će zaista moći primijeniti u praksi, a što će ih potaknuti da dalje uče, i to zato što u digitalnom svijetu, onaj tko prestane učiti, brzo stagnira. Kad nam netko pokaže svijet mogućnosti za koje nismo znali, digitalci, uglavnom, reagiraju vrlo pozitivno, tako da im se probudi radoznalost i vrlo brzo usvoje i nadograde znanje.
Koliko netko danas uopće i može biti ekspert? Uzmimo za primjer optimizaciju weba za tražilice (SEO); danas je to izrazito multidisciplinarna tema gdje je potrebno raditi s developerima, copywriterima, klijentima i dizajnerima kako bi sve bilo dobro orkestrirano i podešeno. Jesu li današnji eksperti zapravo manageri koji moraju uskladiti cijeli svoj tim kreativaca?
Ono što nekoga čini ekspertom jest njegovo iskustvo, što je kod SEO izuzetno bitno, jer iskusan SEO ekspert zbog iskustva neke stvari razumije na prvi pogled, a početnik treba sate ili dane da analizom ustanovi o čemu se radi.
S druge strane, točno je da se zbog te multidisciplinarnosti javljaju opisi poslova koji se zovu “Tehnički SEO ekspert” ili čak po nišama “SEO za nekretnine”, jer su posebnosti određenih niša toliko drugačije da se može specijalizirati za njih. Tako u Njemačkoj imate “SEO za dresove”, “SEO za turizam”, “SEO za recepte”, “Porn SEO” itd. Slična stvar je kod Facebooka, gdje imamo “T-shirt Facebook Lead ekspert” ili “Facebook branding ekspert” itd., no kod AdWordsa i dalje nema takvih podjela.
Bitna tema u tom segmentu je konstantno formiranje novih poslova, kao, primjerice, Influence marketing menadžer, YouTube Media Buyer, Native advertiser itd. Segregacija i segmentacija tržišta događa se svakodnevno, a na nama je da naučimo brzo reagirati. Možda je to što smo tolike godine prespavali i prednost na našim tržištima, no to nije bitno ako se sada punom parom uključimo. Tu priliku treba iskoristiti svatko pojedinačno, a nikako se uzdati u sustav ili državu da će se taj segment kroz njih pogurati ili unaprijediti.
Jedna od velikih najava za tehnologiju 2018. bili su chatbotovi u eCommerceu. Kakve tehnologije i primjene se naziru za sljedeću Konverziju?
Mislim da će fokus i dalje ostati na eCommerceu, najviše zbog porasta dropshipping biznisa. Uz to Alibaba/AliExpress dolazi u Europu i nudit će osjetno bržu logistiku za svoje proizvode, što će vjerojatno mnoge stvari promijeniti na domaćem tržištu, a u zapadnoj Europi Amazonu stvoriti još veći pritisak.
NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.