U prostorijama HUP-a početkom studenog održana je konferencija za medije na temu: Plaće IT profesionalaca: Može li porezna reforma poduprijeti konkurentnost IT industrije?

Konferenciju je otvorio Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, upozorenjem o padu hrvatskog BDP-a, što znači i manji priljev prihoda od poreza. U takvim uvjetima vrlo je teško očekivati da će Vlada smanjivati porezne namete, a uz to, trenutačno ima fokus ne potencijalno velike probleme za proračun, koje mogu izazvati kriza u Uljaniku, Agrokoru i sl. Drilo je naglasio kako se baš zbog tih negativnih trendova nada da bi se pri izradi reforme poreznog sustava trebalo voditi više računa o onima koji ostvaruju vrlo dobre poslovne rezultate, a to je osobito ICT industrija.

Natprosječni rezultati

“ICT sektor pokazuje iznadprosječne rezultate u svim domenama gospodarstva te proizvodi multiplikativni učinak za sve druge gospodarske grane. ICT je industrija budućnosti koja ima izglede u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene. Prošle godine ICT sektor generirao je gotovo 3000 novostvorenih visokoplaćenih radnih mjesta koja generiraju značajnu osobnu potrošnju – koja utječe na rast BDP-a. Također, niti jedan drugi privatni sektor u RH ne nosi toliko investicija kao ICT sektor, koji nosi investicije od tri milijarde kuna. Treća komponenta je izvoz – jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta. Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada RH pokrenula, no oni nisu dovoljni i potrebno je mnogo više pozornosti posvetiti tom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni, i porezne politike koje nisu represivne”, rekao je Boris Drilo.

Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji. Smanjenjem poreza na dohodak djelomično su se rasteretile plaće ključnih stručnjaka, što je važan korak za IT industriju, kao i za druge grane i poduzeća u kojima se stvara velika dodana vrijednost zahvaljujući inovativnosti i novim znanjima koje ta industrija producira.

Ulaskom na tržište EU, hrvatske se IT tvrtke suočavaju s konkurentima iz zemalja koje su reforme već provele, i gdje su porezi i parafiskalni nameti znatno manji nego u RH. Osim na konkurentnost poduzeća i industrija čiji je obuhvat mnogo širi od IT industrije, i industrija profesionalnih usluga (praktički je riječ o djelovanju na cjelokupno gospodarstvo), mjere poreznog rasterećenja u vrlo kratkom roku mogu djelovati i na važne strateške ciljeve: prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada, jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora.

Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, istaknuo je: “Poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promijene uvjeti poslovanja u zemlji, a to je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog tržišta EU, na kojem se natječemo sa zemljama u kojima su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji, no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili”.

Analize plaća

Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj posao, na konferenciji je iznijela rezultate analize plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo s Algebrom i portalom Moj posao.

Uzorak je iznosio 3.600 ispitanika, i uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle, radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora.

Ove je godine objavljeno najviše oglasa za zanimanja IT system administratora, programera i IT testera. Neto prosječna plaća iznosila je za istraživano razdoblje nešto više od 8.000 kuna u IT sektoru, što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima u RH. Rezultati su pokazali da 10% zaposlenih IT-jevaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto.

Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo na primjeru najviše traženih programera, kojih i dalje nedostaje u svim sektorima. Porezna reforma u IT će sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće naviše, što većinu zaposlenika neće zahvatiti, s obzirom na to da je većina plaća ispod tog bruto iznosa.

Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja. Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako da stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijan plaću od 13.500 kuna, i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom.

“Pozdravljamo svaku reformu i svaki iskorak – no s trenutačnim prijedlozima nećemo postići dovoljno značajan efekt potreban za stvaranje uvjeta za daljnji razvoj i rast plaća u IT sektoru. Potrebna nam je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka, koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte tih promjena. Uvažavajući realitet u kojem se RH trenutačno nalazi, u HUP-u smo priredili i pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a koje neće značajno utjecati na proračun. Iako su te mjere zamišljene u okviru IT sektora s ciljem da prije svega povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga, i štoviše, na gospodarstvo u cjelini” – zaključio je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Koliko je realno da će Vlada RH prihvatiti ove prijedloge, ili barem neki od njih? Nakon što su HUP-ovci predali svoje prijedloge, dobili su samo formalnu zahvalnost na prijedlozima za nadopunu reforme poreznog sustava i odgovor: “razgovarat ćemo o tome”... U međuvremenu, Vlada je donijela odluku da se od 1. prosinca, s 2.500 na 7.500 kuna povećavaju neoporezivi iznosi regresa za godišnji odmor, božićnicu, uskrsnica i slične naknade, što je djelomično usvajanje jednog od HUP-ovih pet prijedloga. Ovaj broj Mreže zaključen je prije izglasavanja proračuna za 2019., ali zasad, osim spomenutog povećanog iznosa neoporezivog iznosa božićnice, nema najava da će se išta drugo od predloženih mjera usvojiti.

Rezultati istraživanja

• +2

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.