Četvrti hrvatski Forum o upravljanju Internetom održan je u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Nakon uvodnog govora predstavnika domaćina, načelnika Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i člana Organizacijskog odbora CRO-IGF-a Kreše Antonovića, i voditelja ovogodišnjeg CRO-IGF-a Kristijana Zimmera iz Hrvatske udruge za otvorene sustave i Internet – HrOpen, uslijedile su dvije panel-diskusije – Otpornost demokracije na kibernetičke napade i Reforma europskog zakonodavnog okvira o autorskim pravima.

Otpornost demokracije

Na panel-diskusiji Otpornost demokracije na kibernetičke napade sudjelovali su Stjepan Groš (FER), Tomislav Štivojević (CARNET), Jelena Tešija (GONG), Lucijan Carić (DefenseCode), Damir Sušanj (HAKOM), a moderirao ju je Tonimir Kišasondi (Oru). Na panelu se govorilo o problematici otpornosti demokratskih sustava EU na kibernetičke napade, prije svega na izbornu infrastrukturu i javni sektor, o potrebi povećanja transparentnosti političkih kampanja te o transponiranju direktive NIS u nacionalne zakonodavne okvire država članica EU.

Na drugoj panel-diskusiji, pod nazivom Reforma europskog zakonskog okvira o autorskim pravima, sudjelovali su Leina Meštrović (Digital DemoCroatia), Romana Matanovac Vučković (Pravni fakultet), Mladen Vukmir (Vukmir i suradnici), Vlaho Hrdalo (Udruga za blockchain i kriptovalute), a moderirao ju je Tihomir Katulić (Pravni fakultet). Govorilo se o predloženoj reformi autorskog prava u EU, koja izaziva brojne oprečne stavove. Njeni pobornici naglašavaju ciljeve poput boljeg pristupa online sadržajima, većoj mogućnosti korištenja materijala zaštićenog autorskim pravom u obrazovanju, istraživanju i kulturi, te funkcionalnijim tržištem materijala zaštićenog autorskim pravom.

Protivnici naglašavaju da se radi o dosad najvećem napadu na slobodu Interneta, o uvođenju štetnih i potencijalno diskriminirajućih automatiziranih upload filtara, o takozvanom porezu na linkove koji bi građanima otežali dijeljenje sadržaja na društvenim i poslovnim mrežama, i naglašavaju iznimne teškoće u stvarnoj primjeni takvih tehnologija, koje bi stvorile cenzurirani Internet ograničenih sloboda. Ono s čime su se svi panelisti barem djelomično složili jest to da je direktiva zapravo reakcija na sadašnje relativno loše stanje glede zaštite prava autora, i to zakasnjela te da se očekivala veća kreativnost i vizionarstvo EU u rješavanju tog pitanja.

Ciljevi IGF-a

Hrvatski nacionalni IGF ustanovljen je 2015. godine i dio je globalne inicijative koja djeluje pod okriljem UN-a, s idejom da na jednome mjestu okupi sve zainteresirane da ravnopravno sudjeluju u diskusiji o pitanjima važnim za upravljanje Internetom. 

Forum o upravljanju Internetom (IGF) globalna je inicijativa koja djeluje pod okriljem UN-a, s istom takvom idejom. Inicijativa je nastala 2006. na forumu World Summit on Information Society (WSIS) u Tunisu, odlukom generalnog tajnika UN-a, kao otvorena platforma za rasprave vezane uz pitanja upravljanja Internetom. Neposredna motivacija za tu odluku bila je potreba da se u rasprave o upravljanju i regulaciji Interneta uključi šira društvena zajednica, s obzirom na to da se uvidjelo kako su teme povezane s upravljanjem Internetom šire od tema IP adresnog prostora, internetskih protokola i domena. Također je uočena potreba da se u rasprave, osim predstavnika država, uključe i drugi dionici, poput predstavnika civilnog društva, akademske zajednice, industrije i privatnog sektora. Hrvatski nacionalni IGF ustanovljen je 2015. godine i dio je od globalnog IGF-a. (G. K.)

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.