Podaci se u sve digitaliziranijem svijetu smatraju jednim od najvrednijih resursa, a način kako se obrađuju, prikupljaju i koriste, transformira poslovne modele. Kvalitetna analiza, koja će rezultirati zaključcima utemeljenima na velikom broju prikupljenih podataka, sve je važnija za poslovanje tvrtki i organizacija jer primjena podatkovne analitike može promijeniti poslovnu strategiju i postaviti nove razvojne ciljeve.

U četvrtak, 17. svibnja, prvoga dana trećeg izdanja konferencije Data Science Economy u zagrebačkom HUB-u 385 okupilo se preko 200 sudionika. Konferencija je okupila više od 30 hrvatskih i stranih stručnjaka koji su tijekom prvog dana raspravljali o primjeni znanosti o podacima (Data Science) na ekonomiju, a sudionici su se upoznali i s nizom uspješnih praktičnih primjera primjene ekonomije podataka (Data Driven Economy).

Rješavanje izazova

Program konferencije kreira organizacijski odbor stručnjaka, koji je ujedno i partner Data Science Economy zajednice, koja okuplja nekoliko stotina članova u aktivnostima tijekom kojih zajednički rješavaju izazove s područja znanosti o podacima, generiraju ideje i prilike te diskutiraju o potencijalnim projektima. Predstavnici odbora su Milan Listeš (Adacta), Mario Mrljić (Neos), Leo Mršić (Algebra), Ratko Mutavdžić (Microsoft), Dražen Oreščanin (Poslovna inteligencija), Stjepan Pavlek (Koios) i Mihaela Vrnić (FER).

Tijekom jutarnjeg dijela programa održana su četiri keynote predavanja. Global Chief Technologist u Microfocusu Don Brancato govorio je o podacima i vrijednosti podataka te istaknuo konkretne podatke relevantne za Hrvatsku. Na primjeru turizma ukazao je kako podaci mogu biti vrlo vrijedan resurs, na temelju kojeg se može definirati turističku strategiju koja Hrvatsku može učiniti prepoznatljivijom na globalnom tržištu i potaknuti turistički rast. Primjerice, analizom prikupljenih podataka za milenijalce, naveo je kako je odrasla uz Internet i najbolje obrazovana generacija koja najviše putuje, a veliku pozornost pri informiranju i odlučivanju pridaju blogovima i društvenim mrežama. Ne žele oglase, a autentičnost im je bitnija od sadržaja, i vrlo su lojalni odabranom brendu. Koriste sve više uređaja, a od tvrtki očekuju da u utrci za profitom nešto i vrate zajednici u obliku obrazovne inicijative, donacije ili neke druge društveno korisne aktivnosti.

Vuk Vuković iz Oracluma govorio je o poteškoćama prilikom predviđanja. Rekao je kako se u predviđanju ishoda često koristi tzv. “wisdom of the crowds”, odnosno predviđanje grupe. Kako bi to predviđanje bilo kvalitetno, potrebno je da se ispuni nekoliko uvjeta: individualno, nezavisno djelovanje, različitost mišljenja, decentralizacija i mehanizam prikupljanja podataka te koordinacija različitih ideja.

Leonardo Demarchi iz Badooa, najveće svjetske društvene mreže za upoznavanje, s više od 360 milijuna korisnika, govorio je o primjeni strojnog učenja (machine learning) na platformi Badoo. Objasnio je kako kreirati tim te kako doći do stvaranja poslovne vrijednosti i pretvoriti bilo koju organizaciju u organizaciju koja se temelji na podacima.

Chris Roche je tijekom predavanja Delivering a collaborative Data Science Platform for Clinical Research predstavio postavljanje strateškog zdravstvenog projekta u Velikoj Britaniji – kolaborativne Data Science platforme za klinička istraživanja.

Profitiranje analizom

Prijepodnevni program završio je panelom na temu How to become data scientist in Croatia? Panelisti su bili Vuk Vuković (Oraclum), Leo Mršić (Algebra Lab), Stjepan Pavlek (Koios) i Bojana Dalbelo Bašić (FER). Izrazili su zadovoljstvo zbog toga što je u Hrvatskoj moguće postati odličan data scientist jer je na FER-u moguće slušati niz relevantnih predmeta za tu struku, a iduće godine oformljuje se i program s diplomskim studijem znanosti o podacima. Znanost o podacima sigurno će sve više utjecati na ekonomiju, koja će u budućnosti još više profitirati od kvalitetne analize prikupljenih podataka. U Europi se mnogo ulaže u znanost o podacima pa će i stručnjaci biti sve traženiji.

Poslijepodnevni dio programa bio je podijeljen u tri paralelna programska smjera: praktični primjeri – RLS (Real Life Use Cases and Studies), koncepti i učenja – CAL (Concepts and Learnings) te trendovi i budućnost razvoja – WNX (What is Next, Trends and Future Development).

Prvi dan konferencije završio je keynote predavanjem Shalini Sukumar iz Booking.coma. Govorila je o tome kako koristiti podatke za razvoj proizvoda, i istaknula na koje načine identificirati što je najprivlačnije za korisnike te kako optimizirati web-stranicu za velik broj konverzija. Personalizacija pomaže da proizvodi pruže prilagođenije korisničko iskustvo, jer predstavlja relevantan sadržaj korisnicima u pravom trenutku i time povećava zadovoljstvo korisnika, donosi nove posjete i konverziju.

Drugi dan konferencije bio je namijenjen stručnjacima i onima koji žele steći širi uvid u metode i alate koji se koriste u organizacijama na polju znanosti o podacima, a sadržaj će biti obrađen u nekoliko radionica. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.