S prometom od 6,87 tisuća milijardi dolara, stablecoin (u raznim inačicama) nadmašio je 2022. godine divove platnog prometa kao što su PayPal i MasterCard, objavio je nedavno Bloombergov istraživački tim. Sve ih je, naravno, daleko nadmašila Visa, vodeći nebankovni davatelj usluga platnog prometa. U 2023. godini to se nije ponovilo, "zbog cikličnosti u svijetu kriptofinancija", piše Bloombergov analitičar kriptotržišta Jamie Coutts. No, pouka je usvojena. Divovi tradicionalnih financija, osobito u području platnog prometa, počeli su na stablecoin gledati ozbiljno, a s njim i na cijele kriptofinancije. Prije dva mjeseca već sam pisao u Mreži da je PayPal u kolovozu lansirao svoj stablecoin. U međuvremenu mu je američka "Komisija za vrijednosnice" – Securities and Exchange Commission (SEC), naredila da podastre dokumentaciju o svojem stablecoinu PYUSD. No, tu vijesti o stablecoinu ne prestaju. U rujnu je i Visa objavila da je unaprijedila svoje poslovanje s USDC stablecoinom.

U vezi sa stablecoinom cijela je serija nesporazuma i nejasnoća. Za početak, prije otprilike dvije godine Financial Times je u rubrici Alphaville, specijaliziranoj za praćenje financija koje nisu mainstream, u Pismima čitatelja objavio komentar stanovitog Olivera Corletta, pod naslovom "Zašto bi itko kreirao stablecoin?". Zaista, to pitanje postavilo se i meni u jednom razgovoru o kriptofinancijama na Weekend Media Festivalu 2018. godine u Rovinju, kad je slušatelj iz publike upitao je li stablecoin rješenje za nepodnošljivu volatilnost cijene kriptovaluta. Naime, ako se stablecoin veže 1:1 za dolar, ili bilo koju drugu fiat, ali "čvrstu" valutu (u smislu stabilne kupovne moći), čemu uopće stablecoin? Zašto se onda ne koristiti jednostavno dolarom, eurom ili bilo kojom drugom valutom za koju je vezan?

Drugo je od mnogih pitanja: je li stablecoin uopće kriptovaluta, odnosno – odvija li se promet stablecoinom na blockchainu? I to je pitanje diskutirao Financial Times u rubrici Alphaville, u povodu najave Facebooka 2019. godine da će pokrenuti vlastiti stablecoin, tada nazvan libra (prema imaginarnoj novčanoj jedinici Karla Velikog). Facebookova libra trebala je biti vezana za košaricu glavnih valuta, razumljivo – s obzirom na to da Facebook ima korisnike širom svijeta. Zašto stablecoin ne bi bio kripto, i zašto to ne bi bio blockchain? Zato što se novčane kriptokovanice, primjerice, bitcoin, prema objašnjenju Satoshija Nakamota, moraju emitirati u unaprijed zadanom pravilnom ritmu po automatizmu, predvidivo, dok se stablecoin, koji je vezan za neku fiat valutu, emitira prema potražnji i ponudi. Stablecoin koji krši to načelo nije crypto, nije blockchain skoro u istoj mjeri u kojoj to nije centralnobankarski (CBDC) digitalni novac.

Odgovor je, međutim – koga briga za principe. Kao što centralne banke širom svijeta napreduju u razvoju svoje inačice digitalnih kovanica, tako ne posustaju ni oni koji uvode i razvijaju stablecoin. No, odmahivanjem rukom na principe, svi problemi ni izbliza nisu riješeni. Prošlost stablecoina nije čista. Tether (USDT) daleko je najzastupljeniji stablecoin, pokrenut 2014. godine. Godinama se protiv tethera vuku dvije ključne optužbe. Prema prvoj, lažna je tvrdnja da je svaka USDT kovanica pokrivena dolarom, bilo u obliku bankovnog depozita, bilo perfektno likvidnih kratkoročnih dolarskih trezorskih zapisa koji praktički funkcioniraju kao keš. Drugim riječima, upitno je bi li vlasnici USDT-a zaista bili isplaćeni kada bi svoje stablecoin kovanice masovno htjeli pretvoriti u dolare. Teško je ustvrditi da dolarskih rezervi ima točno toliko da su kovanice USDT-a sto posto njima pokrivene. S tom optužbom povezana je i druga, da su jedinice USDT-a kreirane (emitirane) bez rezervi, radi manipulacije cijenom bitcoina 2017. godine, i to na "sestrinskoj" platformi Bitfinex (a onda i širom tržišta) u nekom obliku insajderske trgovine. Tether nikad nije podastro podatke o svojim rezervama. PayPal, već afirmirana i regulirana kompanija u platnom prometu, pozvan je regulatorima objasniti upravo to, svoj sustav rezervi.

No sve to još ne objašnjava čemu uopće stablecoin? Ili ipak otvara put prema objašnjenju. Stablecoin pripada kriptofinancijama. Inicijalno, bitcoin je zamišljen kao sredstvo plaćanja, ali to nije, nego je spekulativna financijska imovina. Utoliko što je vječni pratitelj financija, spekulacija uopće nije suspektna. Spekulativna je imovina izložena naglim, neočekivanim i velikim promjenama cijene. To znači da je se ne može, kad bi trebalo, prodati po željenoj, očekivanoj ili, pak, po fer cijeni. Neki bi rekli da nije likvidna. Sredstva plaćanja su po definiciji perfektno likvidna. Stablecoin kao sredstvo plaćanja nudi likvidnost spekulativnoj kriptoimovini. Pretvaranje slabo likvidne imovine u likvidnu, posao je koji danas najčešće rade banke: založi se kuća za koju se ne može dobiti fer cijena da se dobije kredit kojim se plati neka urgentna potreba, recimo liječenje, školarina i sl. Banke nisu jedine koje slabo likvidnu imovinu pretvaraju u likvidnu. U teškim se vremenima u zalagaonice radi dobivanja novca za hranu nosi obiteljsko srebro, s pravom da ga se u ugovorenom roku otkupi. Druga je stvar što se volatilna kriptoimovina često pretvara u stablecoin radi daljnjih spekulacija na sustavima decentraliziranih financija. Eto, osim za plaćanje u tradicionalnim platnim sustavima, kao što su Visa, PayPal i drugima, stablecoin se u kriptofinancijama koristi kao izvor likvidnosti inicijalno ograničene algoritmom kreiranja kovanica.