Željko Ivanković - Propast Zapada
Kakve veze ima kriza liberalne demokracije, zaostajanje Europe s razvojem umjetne inteligencije i iščeznućem čovjeka. Nikakve.
Već negdje od pada Berlinskog zida 1989. godine, znao sam uređivati novogodišnje brojeve raznih izdanja (prvo u Vjesniku, zatim u tjedniku Danas, pa u mjesečniku Banka, a sada i na akademskom portalu Ideje.hr) u kojima se najčešće sistematizirala, ne samo prošla godina, nego često i cijelo razdoblje, i formulirala očekivanja za vrijeme koje dolazi. Devedesetih je dominiralo uvjerenje o unipolarnom svijetu, kojim vladaju Sjedinjene Države, a s njima i Zapad. U to vrijeme lansirana je i teza o "kraju povijesti", o nepovratnoj prevlasti liberalno-demokratskog političkog poretka i tržišne ekonomije. Samuel Huntington, politolog koji je kao Kissingerov akademski "konzultant" formulirao američku međunarodno-političku strategiju, objavio je 1991. godine knjigu o liberalno-demokratskom valu u 20. stoljeću, to jest o sve većem broju zemalja širom svijeta, u Latinskoj Americi, Južnoj a potom i Istočnoj Europi, te Aziji, koje ruše diktatore i diktature, i provode višestranačke izbore.
