Slikovne manipulacije: zašto je Rubens naslikao papigu na svoju verziju Tizianove slike
Tehnika slikanja iz doba baroka pomaže današnjim marketingašima da privuku pažnju potrošača, otkriva istraživanje Instituta za tehnologiju u New Yorku
Eye tracking, praksa mjerenja i bilježenja pokreta i položaja nečijih očiju, nudi nam uvid u to kako ljudi percipiraju okruženje i komuniciraju s njim. Razumijevanje zašto potrošači usmjeravaju pozornost prema nekom objektu ili od njega omogućava marketinškim stručnjacima stvaranje zanimljivijih oglasa, pruža bolji uvid u to kako se korisnici bave digitalnim sadržajem i kako se platforme mogu dizajnirati za bolje korisničko iskustvo. Razumijevanje obrazaca pokreta očiju može pomoći i dizajnerima interijera da odrede estetski najugodnija okruženja.
Tehnike "privlačenja pažnje"
Istraživanje pokreta očiju Instituta za tehnologiju u New Yorku sugerira i da je 400 godina stara slika koristila tehnike "privlačenja pažnje" kakve bi danas dobro došle tvorcima marketinških kampanja. Naime, 1628. flamanski umjetnik Peter Paul Rubens rekreirao je ulje na platnu "Pad čovjeka", koje je stotinjak godina ranije proslavio talijanski slikar Tizian.
Međutim, Rubens je modificirao nekoliko značajki slike koja prikazuje biblijske likove Adama, Evu i dijete zmiju u Rajskom vrtu. Dok je Tizianovo djelo prikazivalo dijete zmiju i Adama kako gledaju jedno u drugo, Rubens je pomaknuo njihov pogled prema Evi, i slici dodao crvenu papigu i promijenio položaj Adamovog tijela.
Praćenje pokreta očiju
Dugo je ostalo nejasno kako su te promjene utjecali na percepciju ova dva djela; sve do studije u Journal of Vision koja je pratila pokrete očiju kako bi kvantificirali kamo promatrači usmjeravaju svoju pažnju dok gledaju u digitalne kopije obaju umjetničkih djela i verziju Rubensove slike s digitalno uklonjenom papigom.
Obrasci pokreta očiju pokazali su da su se sudionici više usredotočili na Evino lice na Rubensovoj slici, dok je pozornost bila šire raspoređena na Tizianovom djelu. Uočeno je i manje pokreta očiju na slici na kojoj se nalazi papiga. To sugerira da je dodavanje papige možda bila Rubensova strateška odluka kojom je nagnao promatrače da svoje poglede usredotoče na Evu.
Okulomotorno ponašanje
"Iako možda nikada nećemo saznati zašto je Rubens želio usmjeriti pozornost na Evu, naša otkrića pokazuju da njegova kritična odstupanja od Tizianove slike imaju snažan učinak na okulomotorno ponašanje, a to je tehnika koju današnji trgovci i dizajneri smatraju korisnom", objašnjavaju istraživači.
"Sa psihološkog stajališta to pokazuje da to kako i gdje usmjeravamo svoju pažnju nije određeno samo onim što vidimo, već i onime kako drugi žele da to vidimo."
