Najnoviji statistički i analitički podaci iz nekoliko aktualnih izvještaja i izvora, pokazuju da se u europskom tehno sektoru u posljednje vrijeme događaju velike promjene. Detalje o tome izložio je Ivo Špigel, naš kolumnist, suosnivač tvrtke Perpetuum Mobile, urednik portala Tech.eu i, možemo tako reći, najagilniji hrvatski startup aktivist, na predavanju održanom krajem travnja, u organizaciji Udruge MBA.

Glavni zaključci Špigelova predavanja – sažetka nekoliko istraživanja – su da se digitalna ekonomija u Europi u posljednje vrijeme razvija izuzetno snažno i brzo. Stvara se sve veći broj tehnoloških tvrtki, među kojima ima sve više onih koje svojim proizvodima i uslugama dosežu globalnu popularnost, unatoč tome što mnoge od tih europskih, globalnih kompanija imaju vrlo različite poslovne modele i pristupe tržištima. “Primjerice, Spotify je u početku bio dostupan u samo nekoliko europskih zemalja, i proveo je niz godina ulažući napore kako bi se probio na američko tržište. Glavni problem bila su prava na glazbu. Kad se to uspjelo dobiti, Spotify je napravio dosta uspješan IPO. S druge strane, Deezer je imao potpuno suprotnu strategiju – oni su krenuli u osvajanje što većeg broja zemalja, ne obazirući se na Ameriku”, kaže Ivo Špigel.

Rast od 52 posto

Istraživanje o trendovima i perspektivama europske tehnološke scene napravljeno je zajedničkom suradnjom Europske komisije, financijskog fonda Axon i portala Tech.eu. Izvještaj je objavljen krajem travnja, a ovdje ćemo navesti nekoliko najzanimljivijih podataka. Ukupna ulaganja u tehnološki sektor u Europi, prošle, 2017. godine, iznosila su nešto više od 25 milijardi eura. “To još nije ni blizu ukupnim ulaganjima u tehno sektor u Sjedinjenim Državama ili u Aziji, no ulaganja u Europi su, iz godine u godinu (2017. u odnosu na 2016.), porasla za fantastičnih 52 posto!”, ističe Špigel. Taj rast još je izraženiji kada se usporedi s ulaganjima u drugim gospodarskim sektorima. “Broj pojedinačnih ulaganja neznatno je manji nego prethodne godine, no to pokazuje da je prosječna veličina ulaganja u europski tehno sektor bitno porasla u odnosu na godinu dana ranije”, dodaje Špigel.

Kad gledamo europske zemlje pojedinačno, Francuska dosta odskače od ostalih država, sa 722 nova tehno ulaganja, a u Ujedinjenom Kraljevstvu je uloženo najviše, preko sedam milijardi eura (u 589 projekata). Čak šest startupa iz te zemlje privuklo je više od 200 milijuna eura ulaganja, pojedinačno. U Njemačkoj je u startup tvrtke tijekom prošle godine uloženo četiri milijarde eura. Kad se rast ulaganja u tehno sektor u Europu promotri u nešto duljem razdoblju, od šest godina – od 2012. do početka ove godine – vidimo da su ulaganja tijekom prošle godine rasla doista dramatično: od 4,3 milijarde prije šest godina do 25 milijardi eura prošle godine.

Razvijeni i u razvoju

Istraživanje dalje dijeli europski tehno sektor na ekosustave koji su razvijeni i ekosustave u razvoju. Primjerice, Švicarska, Španjolska, Nizozemska, Finska, Irska, Rusija, Estonija, Norveška, Poljska i Danska spadaju u zemlje koje imaju razvijene tehnološke ekosustave. Zanimljivo je da se na tom popisu zemalja s respektabilnom količinom ulaganja nalazi nekoliko zemalja koje su brojem stanovnika slične Hrvatskoj. “To je dokaz”, mišljenja je Špigel, “da broj stanovnika, sam za sebe, nije prepreka tehno ulaganjima.”

Kad se pogleda rast ulaganja u tehno sektor, promatran prema glavi stanovnika, tijekom prethodne četiri godine – od 2014. do kraja 2017. – vidimo da prednjači Švedska, zemlja s deset milijuna stanovnika i s 485 eura po stanovniku. Posljednja je Češka, s četiri eura po glavi tehno ulaganja. Rangu Švedske znatno je pridonijela prva javna ponuda dionica tvrtke Spotify, a da je izvještaj rađen samo mjesec dana kasnije, taj popis bi izgledao drukčije jer je u travnju češka antivirusna tvrtka Avast napravila svoju prvu javnu ponudu dionica, a to bi tu zemlju znatno podiglo na toj ljestvici. “To je ilustracija kako samo jedno veće ulaganje može utjecati na statistiku kad je tehno sektor u pitanju – raspon ulaganja od prve do posljednje zemlje na popisu prema glavi stanovnika je stotinu puta”, kaže Ivo Špigel. Prema visini tehno ulaganja prema glavi stanovnika dalje slijede Estonija, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka.

Godišnji izvještaj fonda Atomico, o stanju europskog tehnološkog sektora, koji se redovito prezentira na konferenciji koja se zove Slush, krajem svake godine u Helsinkiju, tvrdi da broj talentiranih ljudi koji pridonose tehnološkom sektoru u Europi snažno raste – zahvaljujući, prije svega dobrom visokom obrazovanju u zemljama Starog kontinenta. Europa danas ima više programera nego Amerika, no nisu koncentrirani u zonama kao što su Silicijska dolina ili New York. Na našem kontinentu, svaki grad s većim sveučilištem ima znatniju koncentraciju tehno stručnjaka, inženjera i programera. Kad se gleda broj događaja povezanih s tehnološkom industrijom, prednjače Budimpešta i Dublin, zatim slijede Istanbul i Beč – uz, naravno, London, Pariz i Stockholm. Važan segment tehno sektora u Europi je tzv. fintech sektor. Tvrtka TransferWise perjanica je tog segmenta.

Primjeri iz prakse

Neke od uspješnijih europskih tehno startupa spomenuli smo već u uvodu (Spotify, Deezer), no vrijedi ih izdvojiti još nekoliko, čisto kao “mini-case-study” priče, koje ilustriraju metode postizanja uspjeha u današnjoj tehno industriji. Suzit ćemo izbor samo na uspjehe iz najbližeg susjedstva. Jedna od najuspješnijih startup priča dolazi nam iz Ljubljane. Riječ je o igri Talking Tom i tvrtki Outfit7, koja je prošle godine prodana Kinezima za milijardu eura i predstavlja prvi “unicorn” nastao u nekoj od zemalja jugoistočne Europe. Ta ekipa krenula je s lokalnom tražilicom, Najdi.si, koju je prodala Slovenskom telekomu, a onda je tim novcem financirala svojih pet sljedećih poduzetničkih pothvata, nakon kojih su napravili tu superuspješnu igru za mobitele.

Od 25 danas najimućnijih Slovenaca, osam ih radi za tu kompaniju. Od startupa iz regije ističe se još i igra Top Eleven tvrtke Nordeus iz Srbije te mađarska aplikacija Prezi (alat za izradu prezentacija, domišljatiji od PowerPointa). Do sada najuspješniji hrvatski proizvod je aplikacija Photomath, program za mobitele koji pomaže u rješavanju matematičkih jednadžbi. Aplikacija Photomath u nekoliko je navrata bila prva na Appleovoj ljestvici edukativnog softvera. Ima više od trideset milijuna korisnika diljem svijeta. Tvrtka koja je razvija Microblink, nedavno je dobila pet milijuna dolara ulaganja za daljnji razvoj i monetizaciju tog softvera.

Europska komisija je prije mjesec dana objavila da će napraviti VentureEU – “fond fondova” koji će, pomoću šest povezanih financijskih organizacija distribuirati sredstva za startupe u vrijednosti od 2,1 milijardu eura. No, što europski političari mogu još učiniti kako bi potakli rast svog tehno sektora? Ako to pitanje postavite poduzetnicima, čut ćete kako je glavna stvar koju treba učiniti to da treba zadržati što više darovitih informatičara u Europi, kako bi ih što manje otišli preko Atlantika. Drugo što bi trebalo hitno napraviti je regulirati blockchain, kako bi ta tehnologija brže bila prihvaćena. Treće, treba liberalizirati vizne režime za tehno nadarene iz drugih dijelova svijeta koji žele doći raditi u Europu.

“Primjerice, Estonija je nedavno poslala svoju delegaciju u Indiju kako bi tamo našla ljude koji bi se željeli preseliti u tu zemlju i raditi u njihovom tehno sektoru. Poznat je njihov e-rezident program, koji vam daje sva građanska prava u toj državi, osim prava glasovanja na izborima. Proces stjecanja tog statusa košta stotinu eura i obavlja se preko Interneta, a sama osobna iskaznica estonskog e-rezidenta preuzima se u najbližoj estonskoj ambasadi (u Beču). Nakon toga preko Interneta možete otvoriti tvrtku i bankovni račun u Estoniji”, kaže Ivo Špigel. Sažeto rečeno, kreatori politika u EU trebali bi stvarati zakonodavstvo koje agresivno usvaja i promišlja nove tehnologije kako bi kompanije koje rade u tom sektoru imale što manje regulatornih prepreka u svom djelovanju. Postoje, odnedavno, i dvije nove inicijative. Većina članica EU potpisale su sporazume o bržem uvođenju potrebnih promjena koje trebaju rezultirati bržim i većim ulaganjima u tehno sektor. Jedan takav sporazum vezan je uz umjetnu inteligenciju, a drugi za blockchain. Hrvatska ih još nije potpisala.
NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.