Kako je došlo do organizacije Prve hrvatske olimpijade za djevojke? Tko je inicijator, tko je organizator natjecanja?

Već preko 20 godina u Hrvatskom savezu informatičara svjesni smo društveno uvjetovane podzastupljenosti žena u informatičkoj branši, pa tako i na informatičkim natjecanjima. Još od prve sezone Hrvatske programerske lige, 2000. godine, posebno smo nagrađivali najuspješnije natjecateljice, želeći ih tako dodatno nagraditi i potaknuti. U međuvremenu je 2012. godine pokrenuta Europska matematička olimpijada za djevojke (European Girls' Mathematical Olympiad, EGMO), a 2021. godine i Europska informatička olimpijada za djevojke (European Girls' Olympiad in Informatics, EGOI), i bilo je normalno da i Hrvatski savez informatičara organizira Hrvatsku informatičku olimpijadu za djevojke. Ja sam inicirao pokretanje tog natjecanja još 2019. godine, a ove godine konačno smo ga i uspjeli organizirati.

Odabir

Kako su birane natjecateljice za prvu olimpijadu?

Na 1. hrvatsku informatičku olimpijadu za djevojke pozivaju se učenice srednjih škola Republike Hrvatske, na temelju rezultata Hrvatskog otvorenog natjecanja u informatici 2022./2023., kao i na temelju rezultata Državnog natjecanja iz informatike 2023. (kategorija Primjena algoritama SŠ).

Koliko ste zadovoljni rezultatima koje su djevojke pokazale na olimpijadi?

Izuzetno smo zadovoljni rezultatima, a pogotovo veseli činjenica da se istaklo nekoliko učenica prvog razreda, što znači da i u sljedećim godinama očekujemo dobre rezultate. Veliku ulogu u tome igraju kvalitetno odabrani i sastavljeni zadaci, te redovno sudjelovanje većine tih djevojaka u edukativnim programima Hrvatskog saveza informatičara, pogotovo Hrvatskoj Logo Ligi, Hrvatskom otvorenom natjecanju u informatici, Zimskoj školi informatike i ljetnom Kampu mladih informatičara Hrvatske.

Što je Logo Liga?

S ciljem popularizacije programiranja među najmlađim učenicima, Hrvatski savez informatičara je u 2016. godini pokrenuo (tada eksperimentalni) program Hrvatska Logo Liga. Riječ je o natjecanju u programiranju u programskom jeziku Logo, koje se provodi u šest kola tijekom školske godine, te na kojem mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola Republike Hrvatske. Tijekom školske godine 2015./2016. održana je pilot-sezona s dva kola, a nakon toga još sedam sezona u punom opsegu, u pet ili šest kola natjecanja, ove sezone od studenoga 2022. do ožujka 2023. godine.

Natjecanje je namijenjeno učenicima osnovnih škola, od 1. do 8. razreda, organiziranih u ekipe svojih škola, informatičkih klubova, udruga ili neformalnih inicijativa. Natjecati se mogu i djeca predškolskog uzrasta, kao i svi stariji od 8. razreda, lokalno u neslužbenoj konkurenciji. Jedan učenik može se natjecati samo za jednu ekipu, i tijekom jedne natjecateljske sezone u pravilu ne može mijenjati ekipu za koju se natječe. Broj natjecatelja u jednoj ekipi nije ograničen, a ekipa se može sastojati i od samo jednog natjecatelja.

Najbolje djevojke na olimpijadi sudjelovat će na Europskoj informatičkoj olimpijadi za djevojke. Otkad postoji to natjecanje? Tko ga organizira?

To natjecanje postoji od 2021. godine. Prema uzoru na klasičnu Međunarodnu informatičku olimpijadu (International Olympia din informatics, IOI), organizira ga Međunarodni odbor (International committee) sastavljen od predstavnika državnih informatičkih saveza.

Očekivanja

Kakva su očekivanja za naše djevojke na tom natjecanju?

S obzirom na to da s prethodne dvije olimpijade imamo jedno zlato, tri srebra i dvije bronce, i ove godine očekujemo medalje; nadamo se da će se među njima naći i zlatna.

Postoje razne inicijative za poticanje djevojaka na stjecanje informatičkih znanja i njihova sudjelovanja u ICT poslovima. Kako Hrvatski savez informatičara sudjeluje u takvim inicijativama i programima?

Situacija u informatici odraz je situacije u društvu, možda nešto malo bolja, jer je informatika ipak područje koje se ubrzano razvija. Postoje tvrtke i ustanove u kojima žene vode glavnu riječ, mnogo je direktorica u informatici, voditeljica odjela, glavnih programerki i slično, a ima mjesta gdje su još uvijek muški u nadmoćnoj većini. U odnosu na svijet, u prosjeku smo, stanje se poboljšava, ali ima još puno prostora za napredak.

Citiram s našeg weba: "Hrvatska je 15. svibnja 2019. godine potpisala Deklaraciju o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu, i tako postala 26. zemlja koja je udružila snage na jačanju sudjelovanja žena u digitalnom svijetu.

Europska unija suočava se s manjkom stručnjaka informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), ali i malim brojem žena u tom području. Samo 15% ženske populacije radi poslove vezane uz ICT, te je samo jedan od šest stručnjaka u EU, odnosno jedan od tri diplomanata iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), žena. Slabo sudjelovanje žena u digitalnoj ekonomiji ima složene i višeslojne korijene. Glavne prepreke su rodna pristranost i socijalno-kulturološke konstrukcije, koje u raznim životnim fazama odvraćaju djevojke i mlade žene od upisivanja studija i ostvarivanja karijera iz STEM područja. Nedovoljna zastupljenost djevojaka i mladih žena u tom području prisutna je i u natjecanjima i programima u organizaciji/suorganizaciji Hrvatskog saveza informatičara. Posebno se to očituje među djevojkama srednjoškolskog uzrasta i studenticama, čiji broj na natjecanjima opada u odnosu na osnovnoškolsku razinu.

Kako bismo dali podršku toj deklaraciji i svoj doprinos povećanju broja djevojaka i mladih žena u ICT sektoru, Hrvatski savez informatičara svojim aktivnostima motivira djevojke da se od najranije dobi upoznaju i zainteresiraju za informacijske i komunikacijske tehnologije, a zatim i ostanu na programerskim i ostalim poslovima u tom sektoru."

Tako smo u XV. gimnaziji u Zagrebu, još 2020. godine organizirali tribinu (P)ostani programerka!, na kojoj su sudjelovale bivša natjecateljica na državnim natjecanjima iz matematike i informatike Zrinka Bohr, studentica FER-a i Android developerica Lorena Boroš, customer success manager za EMEA regiju u Fast Lane Nina Šindija, i studentica PMF-a i bivša državna prvakinja iz matematike i informatike Vlatka Vazdar.

Ne možemo izbjeći pitanje kvalitete informatičkog obrazovanja u hrvatskom obrazovnom sustavu. Koliko u tome pratimo bolje svjetske trendove?

Kvaliteta informatičkog obrazovanja u hrvatskom obrazovnom sustavu izuzetno je loša, kao i školstvo u cjelini. Jedan od problema je u i tome što pokušavamo nekritički pratiti svjetske trendove i pritom biramo loše među njima, umjesto da iskoristimo primjere dobre domaće prakse. To vam je kao da stalno pokušavamo saditi banane na Velebitu i čudimo se tome što ne uspijevaju.

Uloga saveza

Kakva je uloga Hrvatskog saveza informatičara u informatičkoj edukaciji, na koje uzraste učenika ste usmjereni?

Hrvatski savez informatičara radi s učenicima od prvog razreda osnovne škole do studenata, naši programi orijentirani su svim tim uzrastima, Hrvatska Logo Liga i Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici već su za učenike od prvog razreda osnovne škole, većina naših natjecanja i programa su za više razrede osnovne škole i srednju školu, a organiziramo i izvankolegijski rad sa studentima informatičarima hrvatskih sveučilišta. Našim edukacijama u samom Savezu i u 30-tak članica širom Hrvatske, u praksi pokazujemo kako edukacija može biti lakša za provedbu, zabavnija i kvalitetnija nego što je to u sklopu redovne nastave.

Što je sa suradnjom s drugim državama, međunarodnim institucijama u vašem provođenju programa informatičkog obrazovanja?

Hrvatski savez informatičara u suradnji s nacionalnim savezima drugih država sudjeluje na svim relevantnim svjetskim programerskim natjecanjima, pri čemu je značajno ponovno naglasiti da su ta natjecanja, kao i odabir zadataka, prije svega edukativne prirode. Svakako su najznačajnija Međunarodna informatička olimpijada (International Olympiad in infromatics, IOI) i Srednjoeuropska informatička olimpijada (Central European Olympia din infromatics, CEOI). Na IOI-ju smo posljednje tri godine najbolja reprezentacija Europske unije, tako da ne treba uvijek isticati samo usporedne tablice u različitim područjima na kojima je Hrvatska najčešće pri dnu. Takve olimpijade postoje i iz ostalih predmeta, poput matematike, fizike, kemije, geografije, itd., a na informatičkim međunarodnim olimpijadama osvojili smo više zlatnih medalja nego što ih Hrvatska ima iz svih ostalih predmeta zajedno, što jasno pokazuje razliku u kvaliteti rada.

Na CEOI-ju posljednje dvije godine imamo i pojedinačno prvo mjesto, što je izuzetan uspjeh, pogotovo u konkurenciji timova iz Poljske i Rumunjske.
Sudjelujemo i na Europskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi za osnovce, već je spomenuta Europska informatička olimpijada za djevojke, a studentima također organiziramo nastup na najvećim svjetskim natjecanjima, gdje treba istaknuti srebro sa svjetskog finala Studentskog natjecanja u programiranju (Association for Computing Machinery – International Collegiate Programming Contest, ACM ICPC) 2015. godine. Ove godine Osijek je bio i domaćin priprema najboljih svjetskih studentskih timova.

Prije četiri godine, kada je postao predsjednik Hrvatskog saveza informatičara, kao jedan od prioriteta mandata istaknuo je organiziranje informatičke olimpijade i za djevojke. Na dan njegova reizbora za novi mandat ta je olimpijada i održana

Unapređenje obrazovanja

Što bi trebalo učiniti da se unaprijedi informatičko obrazovanje u Hrvatskoj?

Isto ono što bi trebalo učiniti i s obrazovanjem u cjelini, ukinuti uravnilovku i grupiranje djece isključivo prema dobi i grupirati ih prema njihovim sposobnostima i interesima. Shvatiti da predmeti, pogotovo u osnovnoj školi, nisu sami sebi svrha, nego da osnovno školstvo treba služiti intelektualnom razvoju djeteta, razvijanju njegovih sposobnosti rješavanja logičkih problema, a ne "bubanja" činjenica, i pritom iskoristiti alate koje su najbolji svjetski pedagozi i dječji psiholozi razvili još u prošlom stoljeću, ne treba stalno otkrivati toplu vodu.

Također, natjecanja mogu biti izuzetno jako edukativno oruđe, ali treba ih organizirati tako da budu edukativna, a ne kompetitivna.