Dobrobiti jedinstvenog tržišta

Dobrobit od jedinstvenog digitalnog tržišta jest, primjerice, regulacija roaminga, odnosno istovjetna cijena mobilnih poziva i Interneta kao kod kuće u svim državama članicama EU, a novitet je da će i međunarodni pozivi jednako tako pojeftiniti za sve građane EU.

Osim provedbe jedinstvenih direktiva, HAKOM u nadležnosti ima zaštitu korisnika, jer u trećem stupnju odlučuje o pritužbama, a veliku ulogu ima i u dodjeljivanju radiofrekvencijskog pojasa teleoperatorima. U fokusu će tako sljedeće godine biti 5G mobilna mreža, odnosno stvaranje preduvjeta za njenu implementaciju, poput dodjele frekvencija koje su na raspolaganju. O svim tim temama razgovarali smo s Tonkom Obuljenom, šefom HAKOM-a.

Regulativa koja se odnosi na telekom tržište u punom je jeku posljednjih mjeseci u EU pa samim tim i u Hrvatskoj. Možete li izdvojiti prioritete?

Na sastanku Vijeća ministara EU za promet, telekomunikacije i energetiku, održanom u Bruxellesu, potvrđeni su zakonodavni akti koje je već usvojio Europski parlament, a koji predstavljaju reformu regulatornog okvira za elektroničke komunikacije. To su Direktiva o uspostavi Europskog zakonika elektroničkih komunikacija (Zakonik) te Uredba o Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Uredba o BEREC-u). Donošenjem tih akata okončan je postupak započet u rujnu 2016., kada je Komisija EU uputila te prijedloge u proceduru kao dio strategije Jedinstvenog digitalnog tržišta.

Što je novo?

Zakonik donosi brojne novosti, među kojima je potrebno posebno istaknuti mjere kojima se potiču investicije u mreže vrlo velikog kapaciteta, s naglaskom na poticanje zajedničkih ulaganja, odredbe o dodjeli radiofrekvencijskog spektra kojima se nastoji ubrzati razvoj 5G mreže te odredbe o simetričnoj regulaciji pristupa mrežama, kojima se želi osnažiti tržišno natjecanje. Međutim, važno je istaknuti da se izmjene u većoj ili manjoj mjeri odnose na sve segmente regulative u području elektroničkih komunikacija te je zbog toga državama članicama ostavljen rok od dvije godine za prenošenje odredbi u nacionalna zakonodavstva.

Kakvi su noviteti za krajnje korisnike?

Za krajnje korisnike najznačajnija je novost da se tim propisima regulira maloprodajna cijena telefonskih poziva i SMS poruka koje se upućuju unutar država članica Europske unije. Regulirane će biti maloprodajne cijene koje se naplaćuju potrošačima, odnosno fizičkim osobama koje usluge koriste za svrhe koje nisu trgovačke, obrtničke ili profesionalne, te će maksimalno dopuštene cijene iznositi 0.19 eura po minuti za pozive te 0.06 eura po jednoj SMS poruci bez PDV-a. Te cijene primjenjivat će se od 15. svibnja 2019.

Predviđa se i uspostava jedinstvenog seta pravila zaštite prava krajnjih korisnika unutar cijelog EU, pri čemu države neće moći propisivati niti strože niti blaže mjere. Za države članice koje imaju strože mjere zaštite predviđa se prijelazno razdoblje u kojem mogu te mjere zadržati na snazi. Također se predviđa djelomično proširenje odredbi o zaštiti krajnjih korisnika i na usluge koje nisu tradicionalne komunikacijske usluge, kao što su OTT usluge, koje se pružaju preko Interneta, poput primjerice, aplikacija za slanje poruka. Značajno je naglasiti da su gotovo sva rješenja u zaštiti korisnika iz Zakonika u Hrvatskoj već primijenjena i na snazi te će preostati uvesti samo dvije značajne stvari: skraćeni oblik ugovora kao obavezan prilikom sklapanja ugovora te sklapanje ugovora za elektroničke komunikacijske usluge preko telefona, koji će vrijediti tek nakon naknadne potvrde korisnika, i njegova uvida u skraćeni oblik ugovora za uslugu dogovorenu telefonom.

5G u fokusu

Tu je i obrnuti 112, što je to?

Novost u odredbama o jedinstvenom europskom broju za hitne slučajeve (112) jest to da će države članice imati obvezu uspostave javnog sustava za obavještavanje o opasnostima, preko kojeg će se korisnicima na njihove mobilne telefone slati obavijesti o prirodnim katastrofama ili drugim značajnim opasnostima u području u kojem se nalaze. Za usvajanje tih odredbi predviđen je rok od tri i pol godine od stupanja Zakonika na snagu.

Jedno od područja koje je, uz korisnička prava, u fokusu jest 5G. Što se na tom polju događa?

Tehnologija 5G trebala bi potpuno promijeniti način kako komuniciramo i donijeti brojne nove mogućnosti kojih danas sigurno nismo do kraja svjesni. Neke najvažnije karakteristike višestruko su veće brzine pristupa Internetu, koje prelaze 1 Gb/s po terminalu, uz kašnjenje koje ne bi trebalo prelaziti jednu milisekundu, puno veći broj priključenih uređaja (1.000 puta veći broj priključenih uređaja koji prelaze ≥ 1 mil. terminala/km²), 10 puta manja potrošnja energije, podrška povezivosti i komunikacije uređaja do brzine kretanja od 500 km/h i poboljšana percepcija kvalitete usluge krajnjih korisnika.

Takva mreža trebala bi omogućiti potpunu digitalizaciju društva, a to znači i promjene u načinu kako razmišljamo i kako poslujemo. Poseban naglasak bit će na potporu vertikalnim industrijama kao što su: e-zdravlje, industrija 4.0, proizvodnja i distribucije energija, transportni sustavi, mediji i zabava te slično. Sama 5G mreža bit će iznimno prilagodljiva potrebama korisnika pa će moći podržavati različite zahtjeve korisnika. HAKOM je zbog toga 2017. godine osnovao radnu skupinu u koju su uključeni predstavnici operatora pokretnih komunikacija, proizvođači opreme i državna tijela koja sistematski pripremaju preduvjete za uvođenje tehnologije 5G u RH.

Hoće li 5G proširiti ekosustav?

Ove smo godine na 5G dan HAKOM-a pozvali upravo i predstavnike industrija koje nemaju izravne veze s djelatnosti elektroničkih komunikacija koju reguliramo, ali mogu iznijeti svoje viđenje što od nove mreže očekuju i kakve su njene prednosti ili mogući nedostaci. Tehnologija 5G nova je svugdje u svijetu, i 5G mreže usklađeno se uvode u RH kao i u drugim zemljama EU i svijeta. Smatramo da to predstavlja iznimnu priliku za hrvatske tvrtke, za razvoj aplikacija i produkata za neku od primjena tehnologije 5G, koji mogu postati konkurentni izvozni proizvodi. U Republici Hrvatskoj postoje tvrtka koje imaju stručna znanja, iskustvo i razvojne timove koji mogu napraviti taj iskorak na svjetskom tržištu.

Spremnost operatera

Operatori u Hrvatskoj testirali su svoje mogućnosti prelaska na 5G; jesu li spremni?

Siguran sam da su operatori spremni za uvođenje 5G mreža – to su dokazala testiranja koja su proveli. Dinamika ulaganja u nove mreže ovisit će, naravno, o uvjetima poslovanja, pri čemu potražnja za mobilnim uslugama u Hrvatskoj postoji te je naše tržište u pokretnoj mreži dinamično i kompetitivno. Međutim, izgradnja 5G mreže ne može se provesti bez velikog broja novih baznih stanica, a svjedoci smo kako često postoji otpor izgradnji. U Hrvatskoj postoji niz izazova i prepreka uvođenju tehnologije 5G te je potreban nacionalni dogovor oko naših potreba i želja oko uvođenja 5G mreža te suradnja državnih tijela, regulatora, industrije i korisnika oko prevladavanja tih izazova. Bez toga, bit ćemo na začelju europskog vala uvođenja tehnologije 5G i prednosti koje ona donosi.

U svakom slučaju, čeka se i dodjela koncesija, odnosno frekvencijskog pojasa za 5G. Jeste li napravili hodogram?

Tehnologija 5G primjenjivat će se u raznim frekvencijskim pojasevima. U suradnji sa svim zainteresiranim dionicima, pripremili smo plan oslobađanja frekvencijskog spektra 700 MHz, koji je u postupku donošenja pri Vladi RH, ali uskoro krećemo i u dodjelu spektra na 2,6 GHz. Za 5G mreže kao primarni pojasevi koristit će se frekvencijski pojasevi 3,5 GHz i 26 GHz, kao i drugi pojasevi u uporabi za pokretne komunikacije. U pojasu 3,5 GHz imamo još neke izdane dozvole, koje istječu 2020. i 2023. godine, a područje 26 GHz praktički je spremno za dodjelu.

Kako će se razvijati priprema za 5G, možete li nam detaljnije objasniti korake dodjele, odnosno kako će teći cijeli proces?

Dio pripreme je oslobađanje frekvencijskih pojaseva predviđenih za 5G mreže, ali isto tako i koordinacija sa susjednim zemljama, od kojih neke nisu članice EU i nemaju obveze u istim rokovima kao Hrvatska. Moram ipak istaknuti da dobro surađujemo sa svim susjedima u području koordinacije radiofrekvencijskog spektra. Spektar možemo dodijeliti javnim pozivom, natječajem ili dražbom, a točan postupak za određeni dio spektra nismo još odredili. Dinamika dodjele ovisit će o spremnosti pojedinih pojaseva za dodjelu, ali i o spremnosti operatora da kupe spektar. Nisam pobornik prodaje spektra dok nije potpuno raspoloživ za korištenje, jer mislim da takvi postupci loše utječu na investicijski potencijal operatora.

Koliko cijela priča ovisi o prebacivanju TV kanala na nove frekvencije?

Dodjela spektra u pojasu 700 MHz u cijelosti ovisi o prenamjeni i oslobađanju tog dijela spektra za širokopojasni pristup Internetu preko mreža pokretnih komunikacija, ali ne samo u Hrvatskoj, nego i u susjednim zemljama. To je vrlo zahtjevan proces jer se taj pojas sada upotrebljava za više primjena. Posebice je osjetljiv proces koji uključuje veći broj građana kroz odašiljanje i prijam televizije preko zemaljskih antena. Poznato je da smo u tom dijelu spektra godinama imali probleme zbog odašiljača iz Italije, koji su tek nedavno u najvećoj mjeri riješeni, ali tek treba vidjeti kako će Italija provesti oslobađanje spektra 700 MHz, koji bi tamo trebao biti raspoloživ krajem 2021. godine. Uz prenamjenu i dodjelu 800 MHz (790 – 862 MHz), dodatno se prenamjenjuje i 700 MHz (694 – 790 MHz), što dodatno umanjuje frekvencijski raspoloživ pojas za televiziju za jednu trećinu. Nadalje, očekujemo sve veći interes i primjenu HD-a (i u budućnosti UHD-a) u zemaljskoj televiziji, kao i fleksibilnost za uvođenje novih programa. Zbog svih tih razloga predviđamo da bi se u tom razdoblju trebalo prijeći i na novi televizijski standard (DVB-T2 i HEVC), ali plan još nije služben, nego će tek biti objavljen radi provođenja javne rasprave.

Hoćemo li uspjeti do 2020. imati jedan grad pokriven 5G kanalom?

Radi se o jednom od ciljeva koji je pred nas postavio EU, ali mislim da za to ne bi trebalo biti nikakvih zapreka. U stvari, ne vidim zašto bismo se ograničili na samo jedan grad, ako bude obostranog interesa gradova i operatora.

Mnoštvo prednosti

Koje su zapravo prednosti 5G mobilnih mreža?

Mislim da su njene najveće prednosti propusnost, odnosno mogućnost da pristupate Internetu ili specifičnim aplikacijama mnogo većom brzinom te uz manje kašnjenje. Kašnjenje je osobito značajno za primjene kao što su autonomna vožnja i napredni transportni sustavi, e-zdravlje (telemedicina, daljinsko izvođenje operativnih zahvata), automatizacija industrijske proizvodnje, proširena stvarnost, sustavi nadzora i upravljanja.

5G omogućit će podršku za masovnije uvođenje Interneta stvari, što će podržavati primjene kao što su pametni gradovi (na čijim primjenama rade već neki naši gradovi u suradnji s hrvatskim tvrtkama), pametni uredi i domovi. Nadalje, bit će omogućena širokopojasna podatkovna komunikacija s mnogo većom pouzdanosti i raspoloživosti, što je vrlo zanimljivo za PPDR korisnike (primjerice, vatrogasci, žurna pomoć, civilna zaštita, policija). Većina korisnika vjerojatno bi najprije rekla kako mogu brže preuzeti neki video ili bolje komunicirati, ali meni se čini da je važnije izdvojiti veću pouzdanost za specifične usluge i mogućnost razvoja novih rješenja, vjerojatno i nekih novih poslovnih modela koji danas nisu mogući.

Jedna od velikih diskusija u EU u kontekstu 5G jest zračenje baznih stanica. Kakav stav ima HAKOM o tome, odnosno ima li alternative?

Rekao bih da nije opravdano govoriti o zračenju baznih stanica ili zračenju mobilnih uređaja, nego bi elektromagnetsko zračenje trebalo općenito sagledati. Poznato je da su propisi u Hrvatskoj stroži nego u većini zemalja EU, ali ono što većina građana ne zna jest to da se ti propisi kod nas zaista i poštuju. Broj baznih stanica ili njihova udaljenost nije nikakvo mjerilo – što je bazna stanica bliža, to je potrebna manja izračena snaga za istu razinu elektromagnetskog polja potrebnu za kvalitetnu komunikaciju. S druge strane, što je bazna stanica udaljenija, potrebna je jača izračena snaga mobilnog uređaja kako bi uspostavio vezu. Za 5G mrežu nema alternative – bazne stanice bit će svuda oko nas ili nećemo imati 5G mrežu.

Osim nove generacije mobilnih mreža, ono što bismo u Hrvatskoj trebali dodatno razviti jest fiksna optička mreža. Kako stojimo s brzim fiksnim Internetom i hoćemo li dostići ciljeve EU?

Operatori u posljednje dvije godine pojačano ulažu u optičke mreže. Nisam siguran hoćemo li u zadanom vremenu doseći ciljeve EU, ali moramo uložiti maksimalni napor da dosegnemo ciljeve koje smo sami sebi postavili strategijom razvoja širokopojasnog pristupa. U tom smislu, potrebno je stalno raditi na poboljšavanju uvjeta za ulaganja, ali isto tako i na veleprodajnim uvjetima, što je naša primarna zadaća. Izuzetno je važno reći da bez optičkog povezivanja baznih stanica nije moguće izgraditi ni 5G mrežu zbog ogromne količine podataka koji će očekivano kroz nju prolaziti.

Europski indeks DESI, koji vrednuje razvoj digitalnog društva, smjestio nas je pri kraju EU, zapravo ubilježili smo napredak spram prethodne godine. Mislite li da će novi DESI (u proljeće) pokazati napredak; idemo li dovoljno brzo?

Mislim da ne idemo dovoljno brzo, ali vjerujem da bi ukupni gospodarski rast trebao pomoći da se ubrza i taj sektor. Koliko god dobro postavite uvjete, a ima prostora da se oni i poboljšaju, ulaganja se događaju tamo gdje se očekuje bolji povrat. U proteklih šest mjeseci održali smo razgovore sa svim dionicima na našem tržištu, i svi su iskazali želju da nastave ulagati u razvoj svojih mreža i usluga te da ta ulaganja povećaju. Pri tome nije odlučujuće hoćemo li se dići mjesto naprijed, jer i drugi napreduju, nego koliko ćemo se primaknuti prosjeku EU.

Uglavnom nam se spočitava da imamo skupi Internet u odnosu na prihode po stanovniku; kako vi gledate na to?

U pitanju ste zapravo dotaknuli i odgovor. Cijena izgradnje mreže u Hrvatskoj ne razlikuje se bitno u odnosu na cijenu izgradnje u drugim zemljama, a u odnosu na gustoću stanovništva, često je i skuplja. S druge strane, prema prihodima nismo u vrhu EU te se takav omjer odražava izravno u indeksu DESI.

U Hrvatskoj, kad su u pitanju fiksne mreže, imamo zapravo duopol, vladaju dvije grupacije. Mislite li da se to tržište može razviti?

Vjerujem da se može razviti. Nisam pobornik teze da u Hrvatskoj nema mjesta za više od dva operatora. Takve smo izjave čuli početkom ovog tisućljeća, ali tržište u pokretnoj mreži potpuno se promijenilo dolaskom trećeg operatora. Ne vidim zašto se nešto slično ne bi moglo omogućiti u nepokretnoj mreži. Mi se moramo zapitati zašto u ovom trenutku za takav ulazak na naše tržište nema interesa.

Kako stvari stoje glede OTT igrača? EU je svojedobno imao intencije i tim se pozabaviti...

Zakonik je predvidio mogućnost da se do određene mjere reguliraju i davatelji OTT usluga, ali mislim da će tek tijekom prenošenja odredbi u naše propise, i početka primjene, biti moguće procijeniti stvarni doseg tih mjera za koje bismo u svakom slučaju trebali poštovati principe razmjernosti i nediskriminacije.

Koje su teme još na stolu kada se radi o jedinstvenom digitalnom tržištu? Riješio se roaming, riješit će se međunarodni pozivi... Što će se još događati, kad je riječ o krajnjim korisnicima?

Mislim da smo zasad iscrpili teme o kojima postoji konsenzus. Predstoje nam dvije godine za implementaciju odredbi Zakonika, za koje vrijeme nije realno očekivati bilo kakve značajnije promjene. Isto tako, može se očekivati da će nakon toga proteći neko vrijeme za evaluaciju tih promjena te je moguće da će biti nekih izmjena. Činjenica je da tehnologija strelovito napreduje, i legislativa je često teško prati.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.