Martin Wezowski zaljubljenik je u tehnologiju i dizajn. Već dugo radi kao kreativni i art direktor te UX dizajner u vodećim svjetskim ICT tvrtkama – u posljednjih pet godina glavni je dizajner i futurist tvrtke SAP. Prema izboru financijskog magazina Handelsblatt, u 2017. godini proglašen je jednim od 100 najinovativnijih ljudi u Njemačkoj.

U jednom od vaših TED govora rekli ste kako budućnost uvijek dolazi kroz ekosustave – možete li nam reći koji ekosustav najviše obećava?
The HuMachine. To je spoj čovjeka i stroja koji će rezultirati uvećanjem ljudskih sposobnosti. Mislim da ljudi danas ne žive optimalno – preciznije, načini kojima uvećavamo ljudske sposobnosti nisu optimalni. Možemo automatizirati dosta svakodnevnih zadaća – sve ono što je dosadno i što se stalno mora ponavljati, a kad u tome dosegnemo gornju granicu, suočit ćemo se sa sljedećom fikcijom: nadčovjekom.

To je nešto što sada još ne možemo posve predvidjeti niti izračunati, no imamo alate kao što su strojno učenje i neuralne mreže, koji će nam pomoći u stvaranju te budućnosti. Između današnje automatizacije i budućeg nadčovjeka nalazi se tijek. Taj tijek učinak je najempatičnije simbioze između ljudske domišljatosti i strojne inteligencije u dosadašnjoj povijesti. Do danas smo bili toliko zaposleni preživljavanjem i administriranjem logistike svakodnevnog života da nas je to sprečavalo ili barem usporavalo u postizanju onoga što doista jesmo, u postizanju naše pune ljudskosti. Zato bi nam empatička simbioza čovjeka i stroja, The HuMachine, mogla pomoći u konačnom postizanju tog cilja: potpune čovječnosti.

Taj ekosustav sastojat će se od najboljih tehnologija: strojnog učenja – koje će nam pomoći u traženju svih kauzalnih veza u pojavama oko nas, i to načinom kojim ćemo prevladati sve ljudske predrasude i nedostatne sposobnosti; blockchaina – pomoću kojeg ćemo pouzdano zapisati ono što je istinito i trajno graditi povjerenje; analitičkih tehnologija – koje će nam pomoći u spoznavanju dubljih uvida o svijetu – uvida koje ne bismo mogli dosegnuti koristeći se samo svojim umnim aparatom; senzora kojima ćemo svu fizičku stvarnost oko nas pretvoriti u okoliš koji će se stalno moći pratiti, i koji će stalno generirati podatke koje ćemo pomoću računala obrađivati. Tu će se dogoditi još mnogo toga.

Ekosustavi budućnosti

Kako će ti ekosustavi budućnosti utjecati na ljude kao pojedince, i što tvrtke trebaju učiniti kako bi se svemu tome brže prilagodile?
Kao tvrtka, morate sve digitalizirati, a svako ulaganje u inovacije mora biti mišljeno kao dugoročno ulaganje. Izbjegavajte svaku kratkoročnost i promatranje poslovanja isključivo kroz ključne pokazatelje učinka.

Svaka tvrtka koja danas posluje mora znati, i to vrlo elokventno, dati odgovor na pitanje: “Zašto mislite da ćete biti relevantni za pet do deset godina?”.

Ako to niste u stanju jasno artikulirati već danas, onda jako riskirate. Može vam se lako dogoditi da nakon tih pet ili deset godina više ne budete relevantni. Uz to, sve moramo promatrati kroz tri vremenska horizonta.

Prvi je ono što se događa sada, danas. Sada radite nešto što ste ekosustavu od kojeg živite obećali da ćete raditi, i što je odmah spremno za konzumaciju. Možete učinkovito skalirati i proračunavati ishode poslovanja te tako dobivati rezultate koje možete ponoviti. Iz te perspektive, iz tog horizonta, možete se pozabaviti i sljedećim horizontom. Onim što će biti “sljedeće”. Mi to u SAP-u nazivamo dodatnom inovacijom – nečime što možete u svoju ponudu jednostavno dodati i nadograditi na temelju resursa i vještina koje već imate. Problem s time je to što stalno morate investirati barem jedan manji postotak prihoda u istraživanja toga što će biti sljedeće, a u to morate uključiti, kako sve dionike u vašoj tvrtki, tako i korisnike, s kojima morate suinovirati na tom, sljedećem horizontu. Istodobno, morate razmišljati i o trećem horizontu, onome što je potpuno “novo”. U tom horizontu bavite se transformativnim inovacijama – nečim što ide puno dalje od vaših sadašnjih proizvoda i, općenito, dalje od sfere od koje se sastoji vaša ponuda. Najčešće, rješenja koja zamišljate u ovom horizontu nešto su što nadmašuje sadašnje kapacitete i sposobnosti vaše tvrtke pa i tvrtki najboljih u industriji u kojoj radite, i samih tehnologija kojima se koristite.

Tu, u tom trećem horizontu, bavite se artikulacijom rješenja koja će svijet tek zatrebati i tek poželjeti te koja će imati golem pozitivan učinak. Iz tog, trećeg, horizonta vraćate se zatim prema drugom horizontu, prema onome što ćete raditi sljedeće. Zamišljajući taj deseti korak koji treba napraviti, pitate se što bi bio šesti ili sedmi korak u ostvarenju te ideje? To radite tako što investirate dio resursa namijenjenih trećem horizontu u drugi horizont, i koristite ih za zajednički rad (i igru) s kolegama i korisnicima, razvijajući ono što želite postići u svom drugom horizontu, ono što će biti sljedeće – rješenje, proizvod, usluga. Tako stvarate inovacijski tijek. Radite na očuvanju velikih ideja uključivanjem svih relevantnih strana, kako u samoj tvrtki, tako i među korisnicima. Ono što je izazovno u svemu tome jest to što stalno morate raditi i stalno ulagati u sva tri horizonta.

U tom smislu, što bi bila najvažnija poslovna funkcija u tvrtki – Istraživanje i razvoj? Financije? Dizajn?

Sve tri funkcije koje ste nabrojali bit će jednako važne. Mislim da tvrtke najviše pozornosti trebaju posvetiti dizajnu, koji u posljednje vrijeme postaje strateška funkcija. Dizajn se danas proširio s dizajna samih sustava, usluga i proizvoda, do dizajna odnosa s korisnicima te dizajna poželjne budućnosti. Uz to, u dizajnerskom timu u tvrtki moraju biti i ljudi koji će se posvetiti inovacijama onako kako sam maloprije opisao, promišljajući ih iz sva tri vremenska horizonta. Dizajn je danas jedna od najvažnijih aktivnosti u tvrtki, i uprava ga mora sponzorirati, potpomagati i financijski poduprijeti.

Osmišljavanje scenarija

Vi ste glavni dizajner u SAP-u: što zapravo radite?
Moj posao je osmišljavanje mogućih budućnosti. Osmišljavanje scenarija u kojima će SAP imati stratešku ulogu, u kojima će SAP ostvariti najveći mogući pozitivni učinak na svijet u kojem živimo.

Moj tim osmišljava strategije razvoja inovacija za našeg direktora inovacija i za naš upravni odbor. Osmišljavamo i dizajniramo načine kako će ljudi raditi u budućnosti.

Stalno tražimo prilike koje će nam omogućiti inoviranje i situacije u kojima ćemo prvi smisliti i primijeniti nove i revolucionarne tehnologije, osmisliti nova tržišta i nove poslovne modele. Proučavamo promjene na globalnoj razini, i kako nas one dovode do budućnosti – mi ih nazivamo mogućim budućnostima. U spektru tih mogućih budućnosti, odabiremo ono što je pozitivno i ono što će biti najbolje za SAP.

Odabiremo budućnosti u kojima će SAP sa svojim inovacijskim potencijalom moći igrati pozitivnu ulogu u stvaranju svijeta koji će bolje funkcionirati i u kojem će ljudi bolje živjeti. To je dio mog posla kao tvrtkinog futurista. Dio mog posla kao SAP-ova dizajnera osmišljavanje je novih prilika za tvrtku. Ljudi koji se bave dizajnom uvježbani su u zamišljanju budućih potreba i u njihovoj artikulaciji. To može biti neka bliska budućnost, koja će se materijalizirati u aplikaciji koja se mora osmisliti i napraviti u samo tri tjedna, ili neki novi, inteligentniji način upravljanja tvrtkom, koji će biti izvediv tek za deset godina. Sve je to tema dizajna budućnosti u kojoj želimo živjeti. To funkcionira kao jasna veza između onoga što radimo danas i onoga što ćemo raditi u stvaranju našeg budućeg uspjeha, i u budućeg uspjeha naših korisnika. Dizajn je funkcija koja cijeli SAP usmjerava prema istom, općem cilju.

Mi osmislimo koncepte, dokažemo njihovu izvedivost, suinoviramo s korisnicima, radimo na prototipu, a sve s ciljem da taj određeni proizvod ili uslugu što prije dovedemo na tržište. Drukčije rečeno, donosimo budućnost osmišljavanjem poželjnih proizvoda već danas. Moj posao je i širenje poruke o tome kako budućnost funkcionira, i kako je možemo dizajnirati te zašto SAP kao tvrtka tu temu smatra tako važnom. U svemu tome, surađujući s tvrtkama partnerima, korisnicima, startupima i sveučilištima, nastojimo ostvariti zamah u stvaranju pozitivnih promjena.
Jednom ste rekli da su inovacije danas pogonjene globalizacijom – kako to mislite?

Netko je jednom rekao: kako biste došli do neke zaista dobre, velike ideje, prvo morate imati mnogo različitih ideja. To je jednostavna formula razvoja.

Moramo povezati najrazličitije moguće misli i ideje iz najrazličitijih izvora i područja, kako bismo došli do zaista dobrih inovacija. U tom smislu, globalizacija je generator inovacija.
Moje posljednje i možda najvažnije pitanje: Što je još ostalo na vašem “želim-biti” popisu? Što biste još htjeli ostvariti?
Nastavit ću se baviti onime što radim danas – osmišljavanjem poželjnih budućnosti. To je, srećom, posao bez kraja, a razvija se evolutivno, postupno, kroz nove izazove s kojima se svakodnevno suočavamo. Prvi cilj je napraviti tvrtku koja će sama raditi, kako bi se ljudi mogli posvetiti zadaćama više razine – zadaćama kao što su eksperimentiranje, razmjena subjektivnih iskustava i učenje.

Drugi cilj je povezivanje poslovnih ekosustava tako da se sami mogu konfigurirati prema potrebama i prilikama, onako kako se one pojavljuju – kako bi se ljudi mogli posvetiti novim idejama, a ne stalno baviti se administracijom i logistikom poslovanja. Moramo napraviti osobnog digitalnog pomoćnika koji će raditi na načelu definiranom u izrazu: “najpametnija aplikacija na svijetu je ona koja vas čini pametnijim”. Naposljetku, cilj je da svoje vrijeme provodimo baveći se traženjem novih svrha i smisla, kako za nas same, kao pojedince, tako i za zajednicu u kojoj živimo, te da se bavimo rješavanjem samo onih problema koje je vrijedno rješavati.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.