IT tvrtka Infoart predstavila je nedavno aplikaciju za plaćanje parkiranja pod nazivom PayDo, kojom na brz i jednostavan način, privatni i poslovni korisnici mogu izvršiti plaćanje satnih, dnevnih, povlaštenih stanarskih, mjesečnih parkirnih karata, kao i plaćanje dnevnih parkirnih karti izdanih od kontrolora.

Aplikacija PayDo ne koristi SMS protokol za plaćanje parkiranja, zbog čega je idealna za sve korisnike koji do sada nisu mogli plaćati SMS-om, a to su, uz ostale, određene kategorije poslovnih korisnika, turisti, te neki privatni korisnici. Za te skupine korisnika, jedino rješenje za plaćanje parkiranja bila je potraga za parkirnim aparatima kako bi kupili kartu, što je za određene poslovne korisnike značilo sakupljanje računa koje bi kasnije priložili u tvrtki.

Infoart je na IT sceni Hrvatske, ali i Njemačke, prisutan već godinama, rješenjima i proizvodima o kojima možete čitati više u tekstu. PayDo je samo njihov posljednji proizvod, no zbog povezanosti s problemom parkiranja, koji muči ogroman broj korisnika, ima priliku postati javnosti najpoznatiji.

Parkiranje, ali i više od toga

Infoart svojom aplikacijom PayDo svim korisnicima omogućuje plaćanje parkiranja bez dodatnih naknada, a svi troškovi vidljivi su na jednom računu. U tom povodu razgovarali smo s jednim od osnivača Infoarta, članom Uprave Borivojem Sirovicom.

U vrijeme kad je informatizacija kod nas bila u počecima, prije 28 godina, s Borisom Vukovićem osnovali ste Infoart. Svjedok ste skoro 30-godišnjeg razvoja digitalizacije. Kako ste doživljavali taj razvoj?

Zanimljivo je kako su tehnološke promjene utjecale na ljudsko ponašanje i navike. Kao tradicionalnim ERP ponuđačima, u početku nam se često događalo da se korisnici prvi put susreću s bilo kojim oblikom elektronske obrade. Tada su to, uglavnom, bile sredovječne tete u računovodstvu i financijama, koje su monitor i tipkovnicu gledale kao tehnološko čudo. Miš je došao kasnije. Sada je informatika prisutna u svim segmentima društva i poslovanja, korisnici su napredni, a tehnologije i nove digitalne usluge munjevito se razvijaju. U našoj ponudi sada je četvrta generacija vlastitih proizvoda, iz čega proizlazi da je prosječni vijek jedne tehnologije oko sedam godina. Međutim, to vrijeme se skraćuje, i ako želite imati odgovore na rastuće potrebe prouzročene digitalnom transformacijom, permanentno morate ulagati u nove tehnologije, ali istovremeno raditi i na poboljšanju organizacije i učinkovitosti čitave tvrtke.

S druge strane, uvjeti poslovanja neprestano su se mijenjali, i to u pravilu, na gore, što sigurno nije pridonijelo digitalnoj transformaciji. Tako je, primjerice, kad smo počeli, porez na usluge bio 0%, opterećenja plaća bila su drastično manja, itd. Paralelno s povećavanjem davanja, povećavala se i potražnja za ICT stručnjacima – primjerice, kad smo prije deset godina dali oglas za developera, dobili smo preko 100 CV-a, prije pet godina 40-ak, a sada kvalificiranih kadrova koji traže posao gotovo da i nema. Nedavno nam se na oglas za razvojnog inženjera javio čovjek koji je mornar i plovi na prekooceanskom brodu, ali bi se želio prekvalificirati i biti developer.

U poslovnoj strategiji Infoarta posebnu pozornost posvećujete kvaliteti zaposlenika, njihovoj edukaciji, izboru tehnologija za razvoj vaših aplikacija. Koliko su to bitni elementi vašeg poslovnog razvoja?

Mi smo primarno software development tvrtka, ljudi su naša najveća vrijednost, a naročito smo ponosni na naš razvojni tim koji je osposobljen za projekte visokog stupnja složenosti. Uglavnom se radi o velikim transakcijskim sustavima (ERP, HR, maloprodaja i distribucija, mobilno plaćanje i sl.), s nizom integracija prema okolini. Iako smo “stara” tvrtka, naši ljudi većinom su mladi ali već iskusni stručnjaci (prosjek godina je 33). Potičemo individualni razvoj svakog pojedinca, kao i brzi transfer znanja između ljudi i timova. Također, trudimo se rotirati ljude između različitih timova kako bismo im proširili područja rada i uveli dodatnu dinamiku. Cilj nam je da ljudi dolaze zadovoljni na posao, kako bi u opuštenoj atmosferi radili ono što ih zanima i da, bez obzira na pritisak koji svi ponekad osjećamo, nitko nema “grč u želucu”.

Platforma iGeus

Koje su komparativne prednosti vaše integracijske i platne platforme iGeus?

Kao koncept, iGeus posljedica je dugogodišnjeg iskustva na raznim integracijama, koji s jedne strane uključuje davatelje (ponuđače) određenih usluga, a s druge strane kanale prodaje i naplate za iste te usluge. Sada nije problem integrirati pojedinačne usluge s pojedinim kanalima prodaje, ali osmisliti i napraviti platformu koja će omogućiti praktično neograničen broj isprepletenih integracija, automatizirane obračune i veze na financijske transakcije, portale za razne vrste korisnika, i sl. nije jednostavno, i podrazumijeva enterprise arhitekturu, ozbiljan tim stručnjaka i višegodišnji razvoj.

Platforma iGeus omogućuje nam brzu reakciju na potrebe tržišta, što znači da korisnicima jednostavno možemo omogućiti novu uslugu. Pri tome se pojedini kanali prodaje uključuju i isključuju parametarski, a sve daljnje aktivnosti (obračuni, računi, transferi i sl.) automatizirane su. Tako, primjerice, novog davatelja usluga (parkiranje, gradski prijevoz ili bilo koju drugu uslugu elektronskog ticketinga) možemo aktivirati brzo i uz minimalne troškove.

Gdje se sve primjenjuje vaš iGeus, koje ga tvrtke koriste?

Preko platforme iGeus od ponuđača je integrirana usluga prodaja parkirališnih karata u 58 gradova u Hrvatskoj (uključujući Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Pulu, Šibenik, Varaždin, itd.), nekoliko zatvorenih parkirališta (primjerice, Aerodrom Split i Dubrovnik, Zagrebački velesajam, Avenue Mall i sl.), započeli smo s punionicama za električna vozila, raznim vending uređajima i sl. Također, web-prodaja karata za nacionalne parkove i parkove prirode obavlja se preko ove platforme.

Što se tiče kanala prodaje, tu su tradicionalno sva tri mobilna operatera, kiosci Tiska i iNovina, razne turističke agencije, hoteli, mobilne i web-aplikacije (primjerice, Erste wallet aplikacija, Parkovi Hrvatske i sl.), pametne telefonske govornice, itd.

Kakve su prednosti vaše aplikacije PayDo u odnosu na konkurentska rješenja?

PayDo je mobilna aplikacija koja omogućuje plaćanje (za sada parkiranja) bez dodatnih troškova za korisnika. Također, omogućuje korištenje nekim skupinama korisnika koji do sada nisu imali mogućnost plaćanja preko mobilnog telefona (primjerice, stranci, poslovni korisnici, itd.).

Poslovni korisnici imaju na raspolaganju mehanizam koji im omogućuje centralno upravljanje i dodjeljivanje prava plaćanja za sva vozila, jedinstveni obračun na kraju mjeseca te smanjenje administrativnih poslova i pripadajućih troškova. Što se tiče drugih rješenja, uglavnom se radi o aplikacijama koje šalju SMS pa stoga nisu usporedive glede troškova i upravljivosti.

Planovi

Gdje se sve primjenjuje aplikacija i kakvi su vam planovi?

Sada se primjenjuje u 15-ak gradova, no taj broj svakodnevno raste. Cilj nam je da u konačnici imamo nacionalnu platformu za plaćanje parkiranja u svim većim gradovima i turističkim središtima. Osim parkirališta (otvorenih i garaža), namjeravamo pokriti i plaćanje punjenja električnih automobila, karata u gradskom prijevozu te drugih (uglavnom javnih) usluga vezanih za mobilnost.

U okviru Infoarta djeluje razvojni centar koji razvija aplikacije koje se koriste u više od 100 gradova u Njemačkoj. Kada ste ušli na tržište Njemačke? Koje aplikacije ste razvili za to tržište?

S njemačkim partnerima surađujemo već deset godina. Radi se o tvrtki koja je sada u grupaciji Volkswagen. Za njih radimo razvojne poslove i aplikacije koje su u početku bile na sličnim principima kao kod nas, a vremenom se paleta proširila i prilagodila specifičnostima tržišta.

Na kojim još tržištima radite osim hrvatskog i njemačkog? Kakve su razlike između poslovanja na drugim tržištima u odnosu na Hrvatsku?

Prisutni smo u regiji (Slovenija, BiH, Srbija). Njemačka je bogata zemlja i ogromno tržište koje nam je vrlo zanimljivo. Usporedbe radi, u Hrvatskoj postoji stotinjak mjesta s naplatom parkiranja, a u Njemačkoj više od 5.000.

Generalno, naš IT sektor može biti konkurentan u Njemačkoj, naročito ako uzmemo u obzir kvalitetu naših stručnjaka i niže troškove života.

S druge strane, u posljednje vrijeme su vlade nekih zemalja kroz politiku poticaja i poreznih olakšica omogućile svojim IT tvrtkama smanjenje cijene rada, a time i bolju tržišnu poziciju. Tako da su, primjerice, Poljaci i Rumunji na njemačkom tržištu sada konkurentniji od nas.

Osim toga, kod nas je ogroman problem odljev kvalitetnih developera u inozemstvo. Odlazak svakog stručnjaka predstavlja veliki gubitak za sve nas, jer smo kao društvo ulagali značajna sredstva u njegovo obrazovanje. To je naročito bolno kad vidite da naš razvojni inženjer u prosjeku ima bolje obrazovanje i sposobnosti u usporedbi s ostatkom EU. Kada premijer izjavi kako se ne osjeća osobno odgovornim za iseljavanje stručnjaka, možda je to na formalnoj razini točno, ali on i Vlada imaju mogućnosti i mehanizme poduzeti mjere da se taj proces zaustavi.

U Rumunjskoj je vlada ukinula porezna opterećenja na plaće u IT sektoru i preokrenula trend – privukli su najjače svjetske tvrtke koje su otvorile razvojne centre s tisućama zaposlenih.

Kakvi su vam daljnji planovi kroz razvojni centar?

Namjeravamo dalje razvijati postojeće ERP rješenje koje upravo migriramo u cloud (neke module, primjerice, HR management, već smo migrirali), iGeus i PayDo proširujemo novim vrstama usluga i funkcionalnostima, a cilj nam je daljnja internacionalizacija poslovanja.

Ove ćemo godine izaći s nekim potpuno novim rješenjima, naročito u segmentu mobilnih plaćanja i smart city integriranih rješenja.

Rješenja za maloprodaju i veleprodaju

Vašim rješenjem Posia postali ste vodeći regionalni ponuđač IT rješenja za upravljanje robnim tijekovima (s naglaskom na maloprodaju i veleprodaju), a u ponudi imate i upravljanje ljudskim resursima i financijama za srednja i velika poduzeća. U čemu je prednost i kvaliteta vaših rješenja?

S obzirom na veliko iskustvo koje imamo na tom području, procesno i tehnološki smo, koristeći najbolje prakse, razvili rješenja koja su dotjerana do najsitnijih detalja, a pri tome arhitektura sustava osigurava maksimalnu pouzdanost. To je naročito važno u velikim sustavima kroz koje dnevno prolaze milijuni transakcija. Paralelno s tim zahtjevom, takvi sustavi moraju biti fleksibilni i integrirani s okolinom, a podaci dostupni u realnom vremenu, ne samo u uredima, već i na mobilnim uređajima. Tako smo, primjerice, upravo za komunalna poduzeća implementirali modul za naplatu pražnjenja septičkih jama, odvoza otpada i sl. – vozač kamiona ima mobilni uređaj i aplikaciju koja omogućuje centralno upravljanje aktivnostima te izradu i izdavanje računa za obavljenu uslugu (koji je odmah evidentiran u centralnom sustavu).

Možete li, iz vašeg iskustva, predvidjeti daljnja kretanja u ICT-u? Kako vidite budućnost digitalizacije?

Integracija je ključna riječ. Sve digitalizirane usluge imaju smisla ako su povezane na nekoj razini. Strani turist će, primjerice, skinuti aplikaciju ako mu ona omogućuje plaćanje parkiranja u većini turističkih središta. Dodatna je vrijednost to da aplikacija pokazuje gdje je slobodno mjesto i vodi vozača do tog slobodnog mjesta. Ako se pomoću te iste aplikacije može kupiti ulaznica za nacionalne parkove, karta za prijevoz, brod ili platiti cestarina, onda je korisniku život lakši.

Što se tiče tržišta ERP i poslovnih aplikacija, osjećamo pojačan interes za kvalitetna domaća rješenja koja su fleksibilna i prilagodljiva korisničkim potrebama. Kao da je prošla moda tzv. svjetskih rješenja koja su skupa i kruta.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.