Alojzije Jukić, Comping - Tvrtka koja nadahnjuje
Transformacijom poslovanja koja donosi veću dodanu vrijednost, Comping je u proteklom razdoblju postigao iznimne poslovne rezultate
U izvještaju Londonske burze vrijednosnica – Tisuću tvrtki koje nadahnjuju Europu (1.000 Companies to Inspire Europe 2018) – u koji se uvrštavaju najdinamičnije i najbrže rastuće male i srednje velike tvrtke u Europi, nalazi se i pet tvrtki iz naše zemlje. Invest Sedlić, Solvis, Mlinar, Valipile i Comping.
Te tvrtke ukupno zarađuju više od 186 milijuna eura godišnjeg prihoda i zapošljavaju više od 2.100 ljudi. Uz to, bilježe 37-postotni kumulativni godišnji rast. Nama je od tih pet hrvatskih poslovnih inspiracija najzanimljivija informatička tvrtka Comping, stari sistem-integrator koji se prije nekoliko godina, pod novim menadžmentom, transformirao u lokalnog prvaka tehnoloških usluga. O tome kako im je to uspjelo i kako su dospjeli na popis tisuću europskih tvrtki koje nadahnjuju svojim postignućima, razgovarali smo s Alojzijem Jukićem, predsjednikom uprave.
Na popisu burze
Kako ste došli na popis 1.000 europskih tvrtki koje nadahnjuju Londonske burze?
Prva komunikacija dogodila se još početkom ljeta i, iskreno, u početku, mislio sam da je to još jedan od marketinških trikova. Prije toga nismo imali baš nikakav kontakt s Londonskom burzom. Nakon telefonskog poziva objašnjeno mi je da već treću godinu rade istraživanje tržišta u suradnji s Europskom unijom, u kojem obuhvaćaju male i srednje velike tvrtke, jer je to domena u kojoj se EU želi ubrzati – želi se na neki način ubrzati rast upravo tog segmenta europskog gospodarstva.
Što su bili kriteriji odabira za uvrštavanje u taj izvještaj? Kako su vas procijenili?
Glavni kriterij bio je prosječan rast prihoda u posljednje tri godine u odnosu na rast gospodarstva zemlje u kojoj tvrtka ima sjedište i u kojoj najviše posluje. Utvrdili su da u njihov popis mogu ući samo one tvrtke koje imaju kumulativni godišnji prosječni rast ukupnog prihoda najmanje 25 i više posto.
Čime ste vi ostvarili takav rast poslovanja? Kakvim poslovima?
Prije pet godina u svoje smo poslovanje ugradili niz analitičkih alata kojima precizno i stalno pratimo profitabilnost i troškove svakog odjela. Tada smo napravili i novu segmentaciju tržišta. Utvrdili smo najprofitabilnije domene, kao i područja koja nas najviše zanimaju, odnosno gdje se vidimo u razdoblju od nekoliko godina. Iskristalizirale su se dvije domene. Prva domena je poslovna (enterprise) infrastruktura s novim trendovima kao što je cloud, bez obzira na njegov tip, je li on-premise, online, privatni, javni, hibridni.
Druga domena koju smo prepoznali kao područje brzog rasta je poslovna analitika. Svi segmenti poslovne analitike, od BI-ja, prediktivnih tehnologija, do skladištenja podataka i svega ostalog što se tiče podataka. To je dalje imalo svoju ekstenziju u našoj priči oko razvoja tehnologija i usluga Interneta stvari, koji smatramo budućim generatorom rasta poslovanja, posebno u domeni analitike. Zato smo osnovali tvrtku IoT Net Adria, u kojoj smo veći suvlasnik i glavni investitor.
Kako poslujete ove godine? Rast stopom većom od 25 posto? Ili?
Nije riječ o rastu pod svaku cijenu. Kao što sam već naglasio, cilj je profitabilan rast. Ako pogledate posljednje tri, četiri godine, napravili smo zaista veliki iskorak na prihodovnoj strani. Međutim, mnogo veći iskorak napravili smo na strani profitabilnosti. U tome smo u posljednje tri godine rasli 300 posto.
Profitabilnost je porasla jer smo se čvrsto fokusirali samo na ono u čemu smo najbolji. Snažno smo investirali u resurse znanja i korisnike koji su prepoznali naš novi smjer. Ono što se, kako kratkoročno, tako i dugoročno, pokazalo kao nešto što neće generirati profit – od toga smo odustali. Neumoljivo smo tražili i prebacivali se u poslove koji donose višu dodanu vrijednost – u poslove u kojima sami možemo dodavati više vrijednosti, u ono što traži više naših znanja i ekspertize. U posljednje četiri godine udvostručili smo broj zaposlenih, sada nas je više od 100. Svake godine dajemo desetak stipendija studentima, a najbolje – one koji se pokažu najmotiviranijima i najkreativnijima – nakon toga zadržavamo u tvrtki.
Uključivanje dobrih tvrtki
Što je još bilo važno analitičarima Londonske burze? Što ih je to u Compingu nadahnulo?
Primarni biznis Londonske burze vrijednosnica je uključivanje što više dobrih tvrtki na njihov popis. Njima izvještaj “1000 nadahnjujućih” služi kao promocija poslovanja i prilika da naprave prospekt za tvrtke koje sutra žele vidjeti na Londonskoj burzi. Zato su prije nekoliko godina napravili program Elite. Riječ je programu pripreme menadžmenta za daljnje iskorake u poslovanju. Oni pružaju edukaciju i ostalu podršku, prije svega umrežavanje s drugim tvrtkama.
Hoćete li ući u taj program?
Dobili smo poziv te su nam prezentirane mogućnosti programa Elite. Ciklus se odvija dvaput godišnje – jedan počinje sada u studenome, a sljedeći je na proljeće. Uskoro ćemo se uključiti u taj program, jer tako možemo steći dodatna znanja koja nam mogu pomoći da napravimo daljnje iskorake u poslovanju – kako u regiji, u kojoj smo dosad napravili tek nekoliko poslova, ali i globalno, posebno u domeni poslovne analitike i obrade podataka. To je područje za koje smo uvjereni da možemo biti globalno konkurentni. Tu bih opet istaknuo područje Interneta stvari. IoT mreža (Sigfox) na kojoj radimo globalno je rasprostranjena mreža, što znači da se naše rješenje može aplicirati bilo gdje u svijetu.
Imate li ambicija izlaska na burzu?
Ambicija svakako imamo, posebno ako govorimo o Londonskoj burzi. Tu nije riječ samo o izlasku na burzu, o jednokratnoj transakciji. Treba ostvariti zadovoljavajući dnevni promet dionicama da bi se to isplatilo. Mi smo za takav pothvat još premali. Možemo napraviti prvu javnu ponudu dionica, no ako će trgovanje dionicama nakon toga biti statično, to nije ono što burza očekuje, a ni nas ne bi zadovoljilo. Nastavak uspješnog poslovanja ovom dinamikom i ovim intenzitetom sigurno će pozicionirati Comping na nekom od europskih ili svjetskog tržišta kapitala.
NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.