Blok IPv4 adresa 240/4 - šest posto ukupnog IPv4 prostora koji trenutno nije dostupan za javnu upotrebu - trebalo bi ostaviti na miru, a ne dodati skupu dostupnih internetskih resursa.

Takav stav iznio je Geoff Huston, glavni znanstvenik pri centru Asia Pacific Network Internet, u objavi s detaljima eksperimenata s blokom u kojem su IP adrese u rasponu od 240.0.0.0 do 255.255.255.254.

Rano u povijesti interneta blok 240/4 bio je rezerviran za buduću upotrebu. Iako se operativni sustav Linux može nositi s tom zonom kao izvorom ili odredištem prometa, većina mrežne opreme namjerno ne prepoznaje njezino postojanje, što ne može biti lako promijenjeno.

Kako je ponestajalo IPv4 adresa, bilo je više pokušaja kako učiniti blok 240/4 dostupnim javnosti. Houstonov eksperiment bio je jedan od njih. 

Prema njegovom mišljenju, izolirani i mali džepovi internetske infrastrukture mogu mu pristupiti. Ali, oni čine tek 0,0452 posto interneta. Svaki pokušaj da se taj blok učini dostupnim bio bi uzaludan. Dvije trećine interneta nije na IPv6 i sasvim lijepo napreduje na NAT-ovima.

Problem je što se oslanjamo na stvarno jeftinu opremu za krajnje korisnike, a malo je tih uređaja spremno za rad s blokom 240/4. Budući da ti uređaji gotovo uvijek koriste NAT, nema poticaja za njihovu zamjenu. Svaki pokušaj da se to učini značio bi da potrošači trebaju nove routere/modeme, za što bi trebalo platiti, a da pritom ne dođe do opipljivog poboljšanja korisničkog iskustva.

Dodatni je problem to što se cijena IPv4 adresa stabilizirala, što upućuje na zaključak kako resursi koje blok 240/4 može ponuditi nisu traženi. Stoga je malo vjerojatno kako će pružatelji usluga forsirati promjenu statusa quo.

Također, Houston procjenjuje kako bi bilo potrebno oko sedam tisuća mrežnih operatera za procjenu sigurnosti ukoliko novi blok adresa postane javno dostupan. Za to također ne postoji interes jer je IPv6 sasvim odgovarajuća zamjena za one koji ne mogu koristiti IPv4.

Stoga je blok 240/4 najbolje ostaviti na miru.