Iako je ta ideja prilično vremešna, Google je tek krajem 2017. godine, preko svoje tvrtke Sidewalk Labs (u vlasništvu Alphabetha) specijalizirane za urbano planiranje i infrastrukturu, realizirao potpisivanje ugovora vrijednog 50 milijuna dolara s Waterfrontom Toronto, tijelom sastavljenim od tri razine javne vlasti u Kanadi – kanadskom vladom, pokrajinom Ontario i gradom Torontom. Waterfront Toronto osnovan je s ciljem revitalizacije Toronta, grada koji bi trebao postati svjetski arhetip postindustrijskog inovativnog urbanog razvoja. Istovremeno Sidewalk Labs se u osmišljavanju urbanističkih rješenja koristi novim tehnologijama kako bi riješio velike urbane izazove i poboljšao kvalitetu života u gradovima.

Okupio je vrhunske urbaniste koji su revitalizirali New York nakon 11. rujna, i stručnjake koji su Google učinili jednom od najinovativnijih svjetskih kompanija. Ugovor koji je sklopljen između Waterfronta Toronto i Sidewalk Labsa tiče se razvoja urbanističkog projekta pametnog grada Toronta, odnosno njegove istočne, 4,9 hektara velike četvrti kojoj je ovaj dvojac dao naziv – Quayside. Toronto je poznat po velikim prometnim gužvama koje su posljedica lošeg prometnog planiranja, neizgrađenih zaobilaznica i skupe naplate alternativnog koridora za prijelaz s jednog kraja grada na drugi. Nalazi se na šestom od deset apsolutno najgorih mjesta za vožnju u svijetu, iza Pekinga, Seula, Pariza, Rima i Mumbaija. Ima li boljega grada na američkom kontinentu za ovaj projekt? Kako to obično bude, javlja se i ona druga strana kanadskih kritičara, koji Toronto nazivaju pokusnim kunićem Googlea. Njihova se sumnjičavost odnosi na činjenicu da će javnom infrastrukturom upravljati privatna tvrtka.

Osim toga, projektna ideja futurističkog Toronta uvelike se temelji na nadzoru, a kanadsko poimanje privatnosti usko je povezano s vrijednostima temeljnih ljudskih prava. Kanadska je javnost izuzetno oštro reagirala na nedavni skandal zloupotrebe privatnih informacija Facebooka. Stoga Kanađani, kao treća, a zapravo najvažnija strana u cijeloj priči, često naglašavaju da zbog tehnologije nisu spremni žrtvovati svoju privatnost. Sve češće se javno postavlja pitanje – tko će uopće željeti živjeti u Googleovom gradu budućnosti? Sama se implementacija ne očekuje do 2020. godine, ali Googleovi timovi inženjera već sada u Torontu eksperimentiraju s tehnologijom i održavaju javne okrugle stolove. Čitav ovaj projekt podijeljen je na nekoliko manjih projekta, a kroz medije se uglavnom provlači naziv Sidewalk Toronto.

Googleove zgrade

Vizija Sidewalk Labsa je istočnu obalu Toronta učiniti mjestom koje kombinira najbolje od urbane arhitekture i dizajna, koristeći najnovije digitalne tehnologije za rješavanje nekih od najvećih izazova s ​​kojima se suočavaju veliki gradovi današnjice. To uključuje rješavanje korištenja energije, dostupnost stanovanja i transport. Istočnu obalu Toronta namjeravaju pretvoriti u javni prostor, privlačan za život obiteljima u prirodi, i mjestu gdje se iznova grade jake međusobne veze.

Uz pomoć novih metoda gradnje, namjeravaju izgraditi prilagodljive zgrade kako bi stambeni i poslovni prostori postali prihvatljiviji, a to znači da će se usredotočiti na inovacije oko energije, zbrinjavanja otpada i drugih ekoloških izazova. U zgradama namjeravaju izgraditi stanice za proizvodnju električne energije, ugradit će senzore koji prepoznaju vanjsku promjenu vremena i pokreću spuštanje roleta i zatvaranje prozora, roboti će zbrinjavati, razvrstavati i reciklirati otpad. Sve to namjeravaju ostvariti poboljšanom digitalnom tehnologijom i podacima, prema njihovim riječima, bez odricanja od privatnosti i sigurnosti.

Ulice budućeg Quaysidea trebale bi postati usmjerene na stanovnike i zaposlenike četvrti, što znači da će se, kako je najavljeno, oduzimati gradske cestovne površine u korist proširenja pločnika. Na proširenim će se pločnicima povećati prostori za terase kafića i restorana, prostori za sportska i dječja igrališta, parkovi i zelene površine. Za grad koji već sada pati od nedostatka prometnica, budući bi transport trebao biti riješen uglavnom javnim autonomnim vozilima (Autonomous Vehicle, AV). Takvi oblici prometa postat će sigurno jeftiniji, ekološki prihvatljiviji i Googleovi inženjeri tvrde, sigurniji od današnjeg uobičajenog gradskog prijevoza. U Torontu će se implementirati pametna horizontalna i vertikalna prometna signalizacija, s nizom pametnih semafora i senzora koji prepoznaju gradsku gužvu, napajajući se iz stanica za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Kako se Google infiltrirao u Toronto

Trenutačno je u tijeku proces planiranja Googleova high-tech projekta urbanog razvoja Toronta. Kako bi umirili javnost i kritičare, a ujedno dobili povratne informacije od stanovnika Toronta, tijekom pripreme i provedbe projekta Googleovi će inženjeri s javnošću dijeliti svoja istraživanja. Tako je Sidewalks Labs prenamijenio stari pogon za preradu ribe te pripadajuće parkiralište u eksperimentalni radni prostor nazvan “307” (prema adresi 307 Lake Shore Boulevard East), koji je dio Quaysidea, četvrti pametnog grada, duž istočne obale.

Svrha otvaranja “307” je kroz hladne projekte, okrugle stolove i vrtove za učenje, podijeliti s javnošću informacije o obavljenim aktivnostima te u interakciji s lokalnim stanovništvom Toronta dobiti informacije o njihovim zapažanjima. Ideja Sidewalk Labsa nije samostalno osmišljavanje čitavog projekta, već uspostavom otvorenog odnosa – zajedničko kreiranja četvrti. Tako će se temeljito istražiti (stanovnici Toronta i Sidewalk Labs & Waterfront Toronto) neke od ideja koje bi mogle postati dio ovog futurističkog susjedstva. Do sada su tijekom proljeća i ljeta u prostorima “307” održana tri okrugla stola, na koje se odazvao velik broj građana. To znači da je na svakom događaju prisustvovalo 400 – 500 stanovnika Toronta te kako je raspravu preko live streama istovremeno pratilo preko 1.200 stanovnika. U prilog činjenici o kakvom se interesu građana radi, govori podatak da se građani moraju prijaviti i obavezno odjaviti u slučaju nedolaska na okrugli stol, jer je broj mjesta ograničen. Google potiče dolazak građana organizirajući istovremeno i prijevoz i čuvanje djece te tiska vodiče za lakše snalaženje i praćenje rasprave.

Reakcija građana Toronta na prikupljanje osobnih podataka i mobilnost…

Teme okruglih stolova na kojima Googleovi eksperti razgovaraju s građanima obrađuju izazove prihvatljivih granica privatnosti podataka do koje su građani spremni ići, dostupnost korištenja privatnih automobila, parkirališnih mjesta, javnih garaža, troškova prijevoza i kvalitete života općenito. Također, Googleove eksperte zanima je li za građane Toronta prihvatljivije živjeti u privatnim samoodrživim kućama ili u stambeno-poslovnim zgradama, ili stambenim blokovima u čijim bi prizemljima bile smještene male prodavaonice.

Stanovnici Toronta iskazuju zabrinutost oko prikupljanja nužnih osobnih podataka koji će se o njima prikupljati i obrađivati te smatraju kako prioritet treba dati jačanju politika odgovornosti prikupljanja podataka. Zabrinjava ih pitanje o mogućnosti zloupotrebe prikupljanja i obrade osobnih podataka. Do sada se došlo do točke u kojoj je većina građana nepopustljiva u zahtjevu da svi osobni podaci koje će Google prikupiti o njima moraju ostati u Kanadi. Međutim, kada se govorilo o uštedama koja bi kućanstva mogla ostvariti na temelju prikupljenih osobnih podataka, primjerice, kako bi se optimizirala potrošnja energije i smanjili troškovi, građani reagiraju mnogo pozitivnije.

Iako ih frustrira problem parkiranja, jer danas u Torontu postoji znatan nedostatak dovoljnog broja parkirnih mjesta, građani Toronta smatraju da su im osobni automobili nužni u obavljanju dnevnih rutina i kako se neće lako priviknuti na novi koncept javnog AV prijevoza. Spominje se otežano korištenje javnog prijevoza kad su u pitanju sportske aktivnosti djece (prijevoz opreme za hokej), odlazak roditeljima i prijateljima u predgrađa Toronta i slično. Također ih zabrinjava hoće li javni AV prijevoz biti implementiran u četvrti gdje je danas slabo razvijen javni prijevoz. Građani podupiru sigurnije kretanje pješaka i biciklista te iskazuju želju da se javni AV prijevoz što prije testno uvede u gradski prijevoz kako bi ga mogli testirati. Također, kod građana postoji dvojba bi li car-sharing model bio bolji koncept od uvođenja javnog AV. Većina građana prihvaća car-free koncept ako se kvalitetno implementira.

S obzirom na to da je četvrt Quayside u susjedstvu centra Toronta, mnogi zaposlenici koji iz predgrađa i okolice Toronta svakodnevno dolaze na svoja radna mjesta u centar grada, zauzimaju parkirna mjesta stanovnicima centra. Građanima je na okruglim stolovima predstavljena ideja zamjene postojećeg modela gradskog prijevoza s car-free zonom te javnim AV prijevozom i grijanim biciklističkim i pješačkim stazama. U tom slučaju javni AV prijevoz uključivao bi nekoliko različitih tipova vozila. Evidentno je i da Google promovira nove oblike mobilnosti koje namjerava realizirati u Torontu.

Što je priuštivost stanovanja

Priuštivost stanovanja spada u područje ekonomije i urbanih ekonomista, a upravo su eksperti iz tog područja ovlašteni donositi strategije i planove za razvoj gradova. To znači da se gradovi ne smiju urbanistički širiti bez ikakve kontrole, jer ih posljedično ni najsuvremenije digitalne tehnologije ne mogu svesti u okvire zdravog i održivog života stanovnika. Također, odluke o provedbi velikih infrastrukturnih projekata imaju smisla samo u onim gradovima gdje je cijena rada vrlo visoka te svaka minuta kašnjenja zaposlenika na radna mjesta donosi velike štete poslodavcu i gradu.

Dakle, svakako postoji točka ekonomske opravdanosti za provedbu projekata pametnih gradova, inteligentnih transportnih sustava ili futurističkog urbanizma. Isto tako, to ne znači da parcijalna poboljšanja senzorskih IoT-a, inteligentnih transportnih ili komunikacijskih rješenja nisu dobrodošla.

Zbog čisto socioloških razloga, stanovnici Toronta na radionicama su istaknuli da u zgradama budućnosti žele miks svega onoga što Toronto danas već je, žele da zgradu dijele ljudi različite dobi, kulture i različitog podrijetla, i to na svakom katu i u svakoj zgradi. Također, žele da podaci o stanovnicima Toronta koji će se o njima sakupljati ni na koji način ne mogu identificirati stvarne osobe.

Kao zamjerku istaknuli su da većina stanovnika Toronta nije u mogućnosti kupiti privatnu nekretninu te je Googleu dano do znanja kako je nekretnina u privatnom vlasništvu za njih očekivana norma. Taj podatak govori Googleu da će stanovnici pristati na određene ustupke ako će moći doći do vlasništva nad nekretninom. Također, stanovnici Toronta željeli bi da život u gradu podsjeća na život u selu, i da im ekonomski uvjeti života ostave dovoljno prostora za pokretanje vlastitog malog businessa.

Kako će izgledati futuristički Toronto

Uglavnom, Google je došao do zaključaka kako bi idealna četvrt Quayside trebala izgledati – a to je – mješovite zgrade za stanovnike u kojima žive i mlađe i starije osobe različitog podrijetla, stanovi koje će biti jeftinije održavati kako bi stanovnicima ostalo dovoljno sredstava da pomoću kredita otkupe stanove, zatim zajedničke radne prostore unutar zgrada, gdje bi pokretali vlastiti business, zelene vrtove na ravnim krovovima zgrada, zelene površine oko zgrada, zajedničke kuhinje i blagovaonice na istom katu, zajedničke prostorije za slušanje glazbe ili vježbanje, zajedničke usluge poput hotspotova za pristup gradskim internetskim sadržajima. Sve to podsjeća na četvrti takozvanih planski građenih naselja koja su pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća pod utjecajem Le Corbusierove arhitekture nicala i kod nas. Evidentno je da je od tada pa do danas nekontrolirano i neplanirano izgrađen velik broj gradova i četvrti koje je danas pomoću digitalnih tehnologija moguće svesti na pravu mjeru.

Što se iz projekta Sidewalk Toronto može naučiti

Evidentno je da su veliki gradovi, od kojih Toronto svakako ne spada u najveće, suočeni s brojnim infrastrukturnim problemima, od prometnih zagušenja, preko problema skupog stanovanja i zagađenja okoliša. Iz perspektive koncepta futurističkog urbanističkog projekta Sidewalk Toronto može se zaključiti da je Smart City ili pametni grad samo početak novog koncepta održiva grada budućnosti. Najnovije digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije i strojnog učenja poluge su za podizanje organizacije i kvalitete života u velikim gradovima.

Od projekta Sidewalk Toronto mogu se izvući neke pouke za svaki budući projekt digitalnog grada. Prvo, prilikom pripreme natječaja za velike infrastrukturne projekte, natječajna dokumentacija mora biti napisana tako da ostavlja dovoljno prostora budućem izvoditelju zajedno s naručiteljem – koji nužno ne mora poznavati sve tehnološke mogućnosti – da osmisli najbolji mogući projekt. Kako to postići? Potrebno je da ponuditelji prije pripreme natječajne dokumentacije preko prezentacija budu upoznati sa što većim brojem ideja i tehnoloških rješenja.

Drugi zaključak je da odabrani izvršitelj mora biti maksimalno kompetentan za provedbu projekta. Naravno da svaki put izvršitelj ne može i neće biti Google, ali povjerenje da se javnim novcem provode projekti ne može biti dano tvrtkama čija se osnovna djelatnost u potpunosti ne podudara s predmetom natječaja. To znači da mali startup ne može sagledati cjelovito komunikacijsko rješenje budućeg pametnog ili futurističkog grada, kao što gradu za neko aplikativno rješenje ne treba velika korporacija.

Kod infrastrukturnih projekata cijena ne može biti isključivi kriterij prilikom odabira izvršitelja.

Sljedeće, i ujedno najvažnije, jest definiranje korisničkih zahtjeva, kako u pripremi projekta, tako i tijekom njegove provedbe. Infiltriranje Googlea u zajednicu grada Toronta značajno pridonosi odabiru najboljih modela za građane, kao i upoznavanje građana s prednostima i ograničenjima projekta. Samo tako, što je u konačnici i najvažnije, izvoditelj i naručitelj (recimo da su to građani) mogu biti zadovoljni rezultatom projekta. Zanimljiv primjer za Grad Zagreb i nedavne prijepore oko izgradnje Pješačkog centra izvrsnosti. I ne samo za njega.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.