Kriptovaluta bitcoin je eksperiment, sveti gral skupine Cypherpunks, koji su najvjerojatnije i glavni krivci za pronalazak istoimene platne mreže Bitcoin. Tehnologije koje omogućuju kriptovalute, koje su se pojavile u posljednje tri dekade, zanimljiv su spoj nekoliko već dobro poznatih informatičkih rješenja. Čine ih peer-to-peer mreža, distribuirana baza podataka (blockchain), konsenzus algoritmi, kriptografija privatnog i javnog ključa te druge. No većina nas uglavnom je izložena cijeni i spekulaciji vrijednosti kriptovaluta.

U 2017. tržište kriptovaluta samo je u 12 mjeseci naraslo sa 17,7 milijardi US dolara na vrtoglavih 613 milijardi. Taj rast veći je od 3000%. Usporedimo li ga s tradicionalnim burzama i tržištima, kojima bi za takav rast bila potrebna desetljeća, povrati u tržištu virtualnih valuta mogući su u samo godinu dana. Naravno da se postavlja pitanje manipuliraju li trgovci tečajem bitcoina, ali i ostalih kriptovaluta. Američko ministarstvo pravosuđa (Department of Justice) pokrenulo je kaznenu istragu o tome koriste li se trgovci zabranjenim metodama u svoju korist. Stav ministarstva da je kriptotržište iz više razloga sklono manipuliranju i prijevarama, opravdan je. Posebno se pod povećalo stavljaju mjere za sprječavanja varanja sustava od kriptoburzi i platformi za trgovanje kriptovalutama. Navodno se istražuju dva specifična načina manipuliranja: spoofing i wash sale. Te su metode u tradicionalnim tržištima i burzama zabranjene i ilegalne.

Cypherpunks su aktivisti koji se zalažu za široku primjenu snažne kriptografije i tehnologija za poboljšanje privatnosti, žele društvenu i političku promjenu, a njihov pokret aktivan je od kraja 1980-ih. Izvorno komuniciraju preko mailing liste. Neformalne grupe Cypherpunks nastoje postići privatnost i sigurnost proaktivnom upotrebom kriptografije novih tehnologija.

Spoofing je jednostavna metoda varanja. Trgovac ili skupina trgovaca na kriptoburzi X plasiraju novi nalog s najboljom ponudom cijene za kupnju, pretvarajući se da kupuju znatno veće količine od prosječnih naloga. Sada je percepcija cijene i likvidnosti povećana. Kratko nakon plasiranja naloga, trgovac ili trgovci odustanu i anuliraju svoju ponudu (spoof). Trgovac koji je plasirao spoof sada može otići na drugu kriptoburzu Y i prodati kriptovalutu po boljoj cijeni jer je umjetno podigao cijenu bitcoina. Zahvaljujući lažnoj ponudi, ostali trgovci stječu dojam da je likvidnost i/ili potražnja povećana pa će i ostali povećati svoje ponude. Spoofing funkcionira i u obrnutom smjeru, ako želite kupiti bitcoin po jeftinijoj cijeni.

S druge strane imamo wash sale, koji uključuje pojedinca ili skupinu trgovaca koji sami sebi prodaju kriptovalutu, nadajući se da će povećati cijenu kriptovalute i ostaviti dojam poboljšane likvidnosti. Zatim će prodati po “napumpanoj” cijeni.

S obzirom na to da je reguliranje decentraliziranih kriptoburzi minimalno, spoofing i wash sale vjerojatno su česta pojava. No za to nećemo imati potvrdu dok traje istraga Department of Justicea.

Tko su bitcoin kitovi?

Izraz whale (kit) često se koristi za opisivanje velikih igrača kriptotržišta. Ocean kao metafora za tržište je pogodna, jer se onda može proširiti na veliku ribu i malu ribu, morskog psa, skupine riba za hranjenje tržišta, kitove kao market makere i tako dalje. Međutim, može se reći da je izraz “kit” doista korišten za opisivanje najvećih stvorenja u kriptooceanu. Bitcoin whalesi igrači su koji posjeduju veće količine istoimene kriptovalute. Oni tržište mogu povući za sobom prema novim rekordnim cijenama, ali isto tako i srušiti cijenu. Navodno takvih kitova ima oko 1000, koji u svom vlasništvu imaju 40% ukupnih bitcoina na tržištu. Većina tih kitova je anonimna, i ne zna se tko se krije iza trgovaca koji su, ne samo ulagači, nego i market makeri, odnosno kreatori kriptotržišta. U bitcoin kitove spadaju i bitcoin hedge fondovi i bitcoin ulagački fondovi. Neki od tih fondova najavili su svoju prisutnost u kriptooceanu: Pantera Capital, Bitcoins Reserve, Binary Financial, Coin Capital Partners, Falcon Global Capital, Fortress, Bitcoin Investment Trust, Global Advisors Bitcoin Investment Fund, Multicoin Capital i drugi.

Kyle Samani, vodeći partner u Multicoin Capitalu, vjeruje da postoji nekoliko stotina privatnih bitcoin kitova koji su vlasnici najbogatijih bitcoin adresa. Ti kitovi najvjerojatnije komuniciraju i dogovaraju manipulacije tržišta. No, to ne mora značiti da se svi kitovi koriste nedozvoljenim metodama, neki kitovi jednostavno jašu valove tržišta, kupe jeftino i prodaju skupo. Najveće kriptoburze poput Binancea, Bittrexa i Bitstampa posjeduju veće količine bitcoina i ostalih kriptovaluta, tako da i njih možemo smatrati kitovima, no one su pod povećalom regulatora i javno nastupaju, dok se za većinu kitova, pojedinaca ne zna identitet. Manji dio tih pojedinaca s medijima i na društvenim mrežama komunicira pod pseudonimom.

U 2017. godini zabilježeno je čak šest značajnih padova cijene bitcoina, bili su to padovi iznad 30%. No, kitovi su i tada na svakom pojedinom padu uglavnom trijumfirali i povećali svoje količine bitcoina. Bear market (tržište u padu) definitivno je obilježio 2018. godinu padom od čak 65%. Naravno da su i ovaj put kitovi dobili veći dio kolača. Bear market većini je najteži ciklus ulaganja i spekuliranja bitcoinom, iako je moguće i kladiti se na to hoće li cijena rasti (longing) ili padati (shorting). Bitcoin kitovi postaju sve veći i bogatiji, no ako želite pripadati gornjem sloju bitcoin oceana od 1%, potrebno je samo 20 bitcoina u vašem vlasništvu.

Kriptotržište i dalje je volatilno i fluktuacije u cijeni i dalje će biti postojane, sve dok tržište ne sazre. Dokle god kitovi mogu manipulirati tržištem, držeći njegovu trećinu, usporavaju proces razvoja tehnologije, a bitcoin se i dalje smatra spekulativnim instrumentom. Bitcoin kitovi i velike ribe su market makeri, kreatori cijena – ako žele nisku cijenu bitcoina, bit će niska, a ako žele nove, all time high cijene i katapultirati bitcoin na mjesec, učinit će to. Regulacija je potrebna prije svega za zaštitu malih, retail investitora i praćenje pravilnog rada kriptoburzi, no do toga se ne dolazi preko noći, i divlji kriptoocean trajat će još godinu, dvije ili više, ako regulatori ne pronađu rješenje za kriptotržište i decentraliziranu prirodu kriptoburzi.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.