Projekt Digitalna Europa - 9,2 milijarde eura za prvi digitalni program?
Europska komisija predložila je uspostavu prvog programa Digitalna Europa i ulaganje u iznosu od 9,2 milijarde eura kako bi se sljedeći dugoročni proračun EU, za razdoblje 2021.–2027., uskladio sa sve većim potrebama u području digitalizacije
“Zahvaljujući Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta uspostavljen je regulatorni okvir prilagođen digitalnom dobu. To je potrebno popratiti jednako ambicioznim financiranjem i ulaganjima u program Digitalna Europa, kako bi se povećala konkurentnost EU na međunarodnoj razini te razvili i ojačali europski strateški digitalni kapaciteti. Ti ključni kapaciteti odnose se na računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i napredne digitalne vještine te na osiguravanje njihove široke uporabe i dostupnosti u cijelom gospodarstvu i društvu, neovisno o tome je li riječ o poslovnom ili javnom sektoru”, priopćeno je iz Europske komisije.
“Jedinstveno digitalno tržište pruža pravni okvir kojim se osigurava da građani i poduzeća u potpunosti ostvare koristi od digitalne transformacije. Cilj nam je uskladiti proračun EU s budućim izazovima: digitalna transformacija uzeta je u obzir u prijedlozima za sva područja, od prometa, energije i poljoprivrede, do zdravstvene skrbi i kulture. Uz to, danas predlažemo dodatna ulaganja u umjetnu inteligenciju, superračunala, kibersigurnost, vještine i e-upravu – područja koja su čelnici EU prepoznali kao ključna za buduću konkurentnost EU”, rekao je potpredsjednik Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.
“Prvi paneuropski digitalni program velik je korak za jačanje vodećeg položaja Europe u području digitalne transformacije na svjetskoj razini. Ulagat ćemo u ključne strateške digitalne kapacitete, kao što su umjetna inteligencija, računalstvo visokih performansi i kibersigurnost, a u središtu programa i dalje su europski građani, kao i u dosadašnjim digitalnim inicijativama. Jedan od glavnih stupova programa ulaganje je u građane radi stjecanja naprednih digitalnih vještina potrebnih za pristup najnovijim digitalnim tehnologijama i njihovu uporabu”, rekla je povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Europske komisije Mariya Gabriel.
Brz dogovor
“Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU i njegovim sektorskim prijedlozima prijeko je potreban da bi sredstva EU što prije počela davati rezultate.
S obzirom na hitnost situacije i opseg potrebnih ulaganja, postoje vrlo dobri razlozi za intervenciju EU radi zajedničkog financiranja i koordinacije djelovanja na razini kojom se može odgovoriti na izazove digitalne transformacije. To bi trebalo zajamčiti da svi podjednako uživaju koristi koje pružaju nove digitalne tehnologije.
Potrebno je brzo riješiti pitanje nedostatka ulaganja kako bi se spriječio rizik od slabljenja inovacijskih kapaciteta i industrijske konkurentnosti EU.
Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014.–2020.) na novi te bi se osiguralo predvidljivo financiranje, što bi bilo na korist svima”, naveli su iz Europske komisije.
Digitalna Europa novi je program, koji je dio poglavlja Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo prijedloga dugoročnog proračuna EU. Nadovezujući se na Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, pokrenutu u svibnju 2015., i na postignuća koja su proteklih godina ostvarena na temelju te strategije, glavni je cilj programa oblikovanje digitalne transformacije u Europi u korist građana i poduzeća.
Financiranje istraživanja i inovacija u području digitalnih tehnologija sljedeće generacije, osim u okviru programa Digitalna Europa, potrebno je nastaviti i pojačati u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira u sklopu programa Obzor Europa. Ta će dva programa djelovati usporedno: Obzor Europa pružat će ključna ulaganja u istraživanja i inovacije, a Digitalna Europa nadovezat će se na rezultate tih ulaganja kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura te pružila potpora uvođenju i izgradnji kapaciteta, a to će potom poslužiti kao temelj za buduća istraživanja u području umjetne inteligencije, robotike, računalstva visokih performansi i velikih podataka. (G. K.)
NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.
Preporucena ulazna snaga 30-180W, osjetljivost 90dB, nominalna impedanca 6Ohma, frekvencijski raspon 35-20,000Hz, dimenzije Š.210mm x V.1002mm x D.310mm. Dizajniran je da pruži izvanrednu tocnost u iznimno širokom frekvencijskom rasponu.
7 utičnica, (2 za visoki napon, 5 linearno filtrirane), 15 ampera RMS, Linear Noise-Dissipation i Ground-Noise Dissipation, Linear Noise-Dissipation i Ground-Noise Dissipation
Qualcomm® aptX™ HD, Bluetooth 5.1, intuitivne touch kontrole, pametno aktivno poništenje buke, clear voice capture (cVc), do 40 sati korištenja na napunjenoj bateriji, ergonomski dizajn, brzo punjenje.
Predvideni za smještaj na policu ili stalak dvostaznog ustroja, stražnji bas reflex, preporucena snaga pojacala 50-120W, osjetljivost 86dB, nominalna impedancija 80 hma, frekvencijski raspon 56-20,000Hz.
Direct Drive gramofon s brushless DC motorom, brzinama 33-1/3, 45 i 78 rpm, aluminijskim tanjurom (332 mm, 2.5 kg), preciznim pitch podešavanjem (±8% i ±16%) i wow & flutter od 0.025% W.R.M.S. Tonarm: statički balans, duljina 230 mm, prilagodba visine 0-6 mm, sila pritiska 0-4 g.
Q Concerto Meta smo slušali s nekoliko pojačala koja za njih predstavljaju logičan izbor ili barem logičan početak traženja - Audiolab 7000A, Arcam A15, NAD C368 i Cambridge Audio CXA81 MkII.