Najnovija analiza analitičkog Point Topica, napravljena u suradnji s IHS Markitom, Broadband Coverage in Europe 2017, pokazala je da je od lipnja 2017. godine više od tri četvrtine domova u 28 zemalja u Europskoj uniji (EU28) imalo pristup širokopojasnom Internetu (najmanje 30 Mbps u sekundi). Prvi put dostupnost 4G LTE mreže za kućanstva izjednačila se s dostupnošću 3G HSPA mreže.

“Prelazak na optiku u Europi će se izvršiti u sljedećih nekoliko godina, jer postoji komercijalna potreba i investicijski potencijal”, smatra predsjednik Uprave Point Topica Oliver Johnson.

Istraživanje Point Topica obuhvaća 31 državu Europe (EU28, Island, Norveška i Švicarska), a usmjereno je na podatke o geografskoj dostupnosti širokopojasnog Interneta i tehnologijama mreža.

Analiza je napravljena anketiranjem nacionalnih regulatornih tijela i telekom operatora. Naime, DG Connect 2016. je godine odabrao Point Topic da, u partnerstvu s IHS Markitom, napravi analizu kako bi imao pouzdane statističke podatke o razvoju širokopojasnog Interneta u Europskoj uniji.

Broadband za tri četvrtine kućanstava EU

Krajem lipnja 2017. godine 176 milijuna kućanstava EU imalo je pristup širokopojasnom Internetu novijih širokopojasnih tehnologija (VDSL, DOCSIS 3.0 i FTTP), što je 9,9 milijuna kućanstava više nego krajem lipnja 2016. godine.

Do sredine 2017. godine 79 posto kućanstava EU imalo je dostupne velike brzine širokopojasnog Interneta od najmanje 30 (Mbps).

Nacionalni prosjek dostupnosti širokopojasnog Interneta u gradovima iznosio je 80,1 posto, a prosjek u ruralnim područjima bio je 46,9 posto. Razlika između gradova i ruralnih područja iznosila je 33,2 posto i smanjena je 3,5 posto.

VDSL je ostao najraširenijom NGA tehnologijom u EU28 sredinom 2017. godine, s udjelom od 53,4 posto kućanstava. DOCSIS 3.0 mreža bila je dostupna u 44,7 posto, a FTTP-a u 26,8 posto kućanstava.

Sredinom prošle godine prvi put pokrivenost 3G HSPA nije veća od pokrivenosti 4G LTE. Nakon porasta dostupnosti LTE tehnologije od 1,9 postotnih bodova, obje mobilne tehnologije imaju pokrivenost od 97,9 posto kućanstava u EU28.

“VDSL je najbrže rastuća fiksna širokopojasna tehnologija šestu godinu zaredom, uglavnom zbog izgradnje VDSL mreža u Italiji i Češkoj. Obje zemlje ostvarile su dvoznamenkasto povećanje priključaka u odnosu na godinu ranije”, rekao je viši istraživač analitičar IHS Markita James Joiner te dodao: “Pokrivenost optičkih priključaka za kućanstva (FTTP) povećala se brže nego u prethodnom godišnjem istraživanju, najviše zahvaljujući investicijama telekoma u Francuskoj i Španjolskoj. Rast DOCSIS 3.0 mreža usporio se jer je njihova dostupnost u najgušće naseljenim područjima već zadovoljavajuća”.

Još u prošlogodišnjem izvješću navedeno je kako je Malta bila jedina članica EU s potpunom pokrivenošću svojeg teritorija NGA tehnologijom. Švicarska, Belgija, Nizozemska, Island i Portugal imaju pokrivenost iznad 95 posto, a Grčka je zemlja s najnižom dostupnosti NGA mreža za kućanstva. Među najlošijim članicama, s manjom pokrivenošću NGA tehnologije sredinom 2017. godine (ispod 75 posto) nalaze se Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Poljska i Francuska.

Prema dostupnosti FTTP mreže (dostupnost više od 70 posto kućanstava) u EU vodeći su Portugal, Latvija, Litva i Španjolska. Operatori u tim zemljama usmjereni su na implementaciju FTTP-a, a ne na nadogradnju postojećih DSL mreža na VDSL. Kao rezultat toga, VDSL mreže su krajem lipnja 2017. dosegle manje od 20 posto kućanstava u te četiri zemlje. Manje od 3 posto kućanstava u Belgiji, Grčkoj i Velikoj Britaniji imalo je pristup FTTP mrežama krajem lipnja 2017.

“Operatori u Belgiji i Velikoj Britaniji odlučili su se na izgradnju VDSL infrastrukture pa su obje zemlje rangirane u prve četiri članice EU u pogledu dostupnosti VDSL-a”, rekao je Joiner, dodavši kako su “završetkom VDSL nadogradnje operatori u Belgiji i Velikoj Britaniji najavili planove za ubrzavanje implementacije FTTP-a mreža”.

U Hrvatskoj najzastupljeniji DSL

Sredinom 2017. godine ukupna širokopojasna pokrivenost u Hrvatskoj (99,7 posto kućanstava) ostala je neznatno ispod prosjeka EU. Iako su fiksne širokopojasne veze bile dostupne za 99,3 posto kućanstava, pokrivenost NGA mrežom ostala je na niskih 67,4 posto. Dostupnost NGA u Hrvatskoj značajno se poboljšala u odnosu na lipanj 2016., čak 7,4 posto, zahvaljujući izgradnji VDSL mreže. Zbog toga je i u ruralnim regijama pokrivenost NGA porasla 6 posto i dostigla pokrivenost 16,1 posto ruralnih kućanstava. No, penetracija širokopojasnog Interneta u ruralnim područjima Hrvatske znatno je ispod prosjeka EU (46,9 posto) pa je ruralna pokrivenost NGA mrežom u Hrvatskoj bila treća najniža u EU28.

U Hrvatskoj je DSL ostao najraširenija fiksna širokopojasna tehnologija, dosegnula je 98,8 posto pokrivenosti hrvatskih kućanstava. Od kraja lipnja 2016. do kraja lipnja 2017. godine, pokrivenost DSL-om je porasla 3,9 posto, što je znatno iznad prosjeka EU. Sve kabelske veze u Hrvatskoj potpuno su ažurirane do mrežu DOCSIS 3.0 do sredine 2016. godine.

U analiziranom razdoblju, sve su NGA tehnologije zabilježile poboljšanja u Hrvatskoj. Razina pokrivenosti VDSL-a nastavila se povećavati, 14 posto u odnosu na sredinu 2016. godine. Do kraja lipnja 2017. godine, VDSL mreže dosegnule su 58,2 posto kućanstava, prelazeći prosjek EU (53,4 posto).

Dostupnost mreže DOCSIS 3.0 povećala se 1,4 posto, a na kraju lipnja 2017. godine dosegla je 28,3 posto hrvatskih kućanstava, ali je ostala ispod prosjeka EU. Slično, unatoč povećanju od 1,2 posto, pokrivenost FTTP mrežom u Hrvatskoj bila je ispod prosjeka EU (26,8 posto), dosegnuvši 16,8 posto hrvatskih kućanstava. Jedan od čimbenika koji je pridonio povećanju pokrivenosti FTTP-om bio je povećana investicija Hrvatskog Telekoma u svjetlovodnu infrastrukturu, u skladu s ambicijom operatera da osigura pristup brzinama do 100 Mbps do polovice stanovništva Hrvatske.

Ukupna pokrivenost LTE mreže nastavila je rasti, od kraja lipnja 2016. do kraja lipnja 2017. godine povećala se 4,7 posto. Krajem lipnja 2017., pokrivenost LTE dostigla je 94,8 posto kućanstava u Hrvatskoj, ali je ostala ispod prosjeka EU od 97,9 posto. Zbog nastavka razvoja LTE mreže hrvatskih mobilnih operatera, prosječna pokrivenost LTE operatora povećana je 6,6 posto, na 73,3 posto, ali još je uvijek znatno ispod prosjeka EU (90,8 posto).

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.