Europske vlade traže jaču ulogu agencije za kibernetičku sigurnost
Odgovornosti ENISA-e značajno su porasle kao rezultat nekoliko nedavnih inicijativa za kibernetičku sigurnost, kao i zbog rastuće složenosti kibernetičkih prijetnji.
Nacionalne vlade zatražile su od Europske komisije jačanje uloge kibernetičke agencije ENISA. Također smatraju kako bi nadolazeća evaluacija Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, koji je stupio na snagu 2019. godine, prilika za preispitivanje kako resurse te agencije učinkovito koristiti.
Odgovornosti ENISA-e značajno su porasle kao rezultat nekoliko nedavnih inicijativa za kibernetičku sigurnost, uključujući NIS 2, Zakon o kibernetičkoj otpornosti i Zakon o kibernetičkoj solidarnosti, kao i zbog rastuće složenosti kibernetičkih prijetnji.
"Ovo bi se trebalo odraziti na primjerene resurse - ljudske, financijske i tehničke - kako bi se agenciji u potpunosti omogućilo izvršavanje svih zadaća u njezinoj nadležnosti", navedeno je u dokumentu na koji se poziva Euro News. Uz to, vlade traže mandat koji će biti fokusiran i jasno definiran, s konkretnim strateškim ciljevima.
Agencija sa sjedištem u Ateni trenutno ima nešto više od 100 zaposlenih. Surađuje s Europskom komisijom i 27 država članica Unije na jačanju kibernetičke politike bloka. Također ima zadatak povećati pouzdanost ICT proizvoda kroz certificiranje.
Očekuje se kako će ministri telekomunikacija dati zeleno svjetlo za zaključke tijekom sastanka u Bruxellesu 6. prosinca, nakon odobrenja diplomata ovog tjedna.
ENISA je postala središte političkih kontroverzi oko dobrovoljnih certifikata za usluge u oblaku (EUCS), koje tvrtke mogu koristiti kako bi dokazale usklađenost. Sporazum o EUCS-u još nije postignut. Nova povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen trebala bi nadgledati raspravu.
