Rusija je posljednjih tjedana napala podatkovne centre u Kijevu, a ukrajinski dronovi uzvratili su napadima na više podatkovnih centara u Rusiji — napade koje je Kijev opisao kao usmjerene na lokacije koje osiguravaju prihode za ruski ratni stroj.

„Vojno ciljanje podatkovnih centara trebalo bi potaknuti Europu da preispita gdje gradi svoju infrastrukturu umjetne inteligencije. Kada pogodite dovoljno važnih ciljeva, možete srušiti cijelo gospodarstvo", rekao je za Euronews Next Mehdi Paryavi, savjetnik Ujedinjenih naroda i osnivač think tanka International Data Center Authority (IDCA).

Kako se društva digitaliziraju, isključenje podatkovnog centra može značiti „paraliziranje funkcija vojske, zdravstva i financija".

Podatkovni centri fizički su objekti u kojima tvrtka može smjestiti svoje servere i podatke. Ključni su i za umjetnu inteligenciju jer opskrbljuju goleme količine energije koje su joj potrebne.

Posebno su važni u ratovanju jer Ukrajina umjetnu inteligenciju koristi za ciljanje dronovima, ali i u druge vojne svrhe.

„Novo ciljanje podatkovnih centara trebalo bi natjerati zemlje da još jednom razmisle o tome gdje ih grade", rekao je Paryavi. No, smatra da dugogodišnja preporuka industrije — da se lokacije pažljivo biraju i drže u tajnosti — možda više nije dovoljna. 

„Možda su vam potrebne željezne kupole, možda ih trebate izgraditi pod zemljom ili izgraditi bunkere", rekao je, ne ulazeći u detalje iz razloga nacionalne sigurnosti.

„Ali dani u kojima ste podatkovne centre gradili na nasumičnim lokacijama prolaze", dodao je.

Priznao je i da nijedna zemlja nema čvrst odgovor na pitanje kako to učiniti bez usporavanja utrke u izgradnji kapaciteta umjetne inteligencije.

Europsko središte

Na pitanje hoće li ti napadi natjerati europske vlade da preispitaju svoje planove za AI-gigatvornice — vrstu podatkovnih centara — Paryavi je odgovorio: „Sto posto".

Na pitanje o europskim planovima za podatkovne centre glasnogovornik Europske komisije rekao je za Euronews Next da je pokrenut natječaj za uspostavu do sedam gigatvornica umjetne inteligencije diljem Europe.

„Natječaj je još uvijek otvoren. Nakon njegova zatvaranja prijedlozi će biti ocijenjeni, a zatim će se donijeti odluke o dodjeli", dodao je. Natječaj se zatvara 12. studenog.

Međutim, nije bilo konkretnog komentara o tome hoće li ciljanje podatkovnih centara u ratu promijeniti planove za njihovu izgradnju.

Ekonomski trošak oštećenja podatkovnih centara također može biti astronomski i za mnoge zemlje, uključujući one u Europi, „gotovo nepovrativ" pri nadoknadi, rekao je Paryavi. 

Podatkovni centri mogu koštati i do 25 milijardi dolara svaki, a izgradnja može trajati i do tri godine.

„Europa ne može priuštiti financiranje imovine u vrijednosti od stotina milijardi dolara koju bi netko zatim uništio. Procjenjujem da se cijeli proces [izgradnje podatkovnih centara] mora usporiti", rekao je Paryavi.

Pozvao je europske države da djeluju kao blok, rekavši da nijedna zemlja ne bi to mogla sama, jer uz sigurnosne rizike postoje i globalni nedostatak energije te manjak obučenih radnika.

Umjesto raštrkanih podatkovnih centara, savjetovao je njihovu izgradnju na koncentriranim područjima kako bi se nad njima mogla izgraditi „željezna kupola" koja bi ih zaštitila.

„Ujedinjenje izgradnje podatkovnih centara u digitalna čvorišta jedini je način na koji se nacija, čvorište ili tvrtke s podatkovnim centrima mogu osigurati", zaključio je.