Glavni razlog za to je pravna nesigurnost jer Europa ima strože propise, navode velike tehnološke tvrtke. No, pojedini stručnjaci tvrde da bi to mogao biti i način pritiska na kreatore politike Europske unije. 

ChatGPT-ov napredni glasovni način rada pokrenut je u Velikoj Britaniji prošlog tjedna – ali ne i u EU. To bi moglo biti zbog zabrinutosti oko europske Opće uredbe o zaštiti podataka (General Dana Protection Regulation, GDPR), koja zahtijeva da neke proizvode pregleda povjerenik EU-a za podatke prije pokretanja. 

Međutim, Advanced Voice Mode je jedina značajka OpenAI-ja koja još nije dosegla Europu, tako da bi moglo biti pitanje vremena kada će to učiniti. 

Pritisak na Bruxelles

“Glavni razlog je pravna nesigurnost, strah da ne prekrše propise. A to bi također mogao biti način pritiska na kreatore politike EU da uspore regulaciju”, rekao je viši suradnik u Digital Innovation Initiative i urednik Bandwidtha u Centru za analizu europske politike Bill Echikson za Euronews Next.

Politički suradnik pri Europskom vijeću za vanjske odnose Giorgos Verdi složio se da bi neuvođenje AI tehnologije mogla biti strategija tvrtke za primjenu pritiska na EU "kako bi se stvorile političke i regulatorne promjene". 

“Dugo je zahtjev tih tvrtki ili da se neke od tih obveza u potpunosti uklone ili da se pojednostave. I zato je ovo sjajna taktika”, rekao je Verdi te istakao kako, s druge strane, neke tvrtke gube novac jer nisu lansirane u Europi pa bi mogle promijeniti taktiku. 

Najnoviji primjer toga bio je Googleov AI chatbot Bard, koji se u početku nije pojavio u Europi jer nije bio u skladu s GDPR-om, ali je to učinio kasnije 2023., nakon uključivanja u regulatorni dijalog s Irskom komisijom za podatke i europskim regulatorima. 

Apple je najavio svoj iPhone 16 koji podržava AI na svojoj konferenciji za programere prošlog mjeseca, ali AI tehnologija neće stići do Europe. Apple je posebno rekao da je to zbog komplikacija s kojima bi se tvrtka suočila prema Zakonu o digitalnim tržištima EU-a (DMA). 

Apple bi morao otvoriti svoj iOS sustav i API proizvode programerima trećih strana i ponuditi korisnicima mogućnost odabira drugih AI proizvoda za potencijalnu integraciju u nove iPhone uređaje, za što je Apple rekao da bi stvorilo sigurnosne opasnosti. 

Nekoliko tjedana kasnije, Meta je također imala konferenciju za programere i najavila nadogradnje svog Llama AI proizvoda. Ali ni to neće doći u Europu. Matična tvrtka Instagrama i Facebooka rekla je da je to zbog zabrinutosti oko europskih pravila GDPR-a. 

Obje tvrtke također nisu potpisale takozvani EU AI Pact, neobvezujući sporazum koji pokazuje njihovu predanost EU AI Actu. No isto su učinili i francuski prvak u umjetnoj inteligenciji MistralAI i američka tvrtka Anthropic.

Neželjene posljedice

Stručnjaci pak smatraju kako treba vidjeti koliko će velike američke tehnološke tvrtke odlučiti ne plasirati svoje proizvode iz Europe, te smatraju kako to zapravo neće dugo trajati jer Europa i njezino jedinstveno tržište ostaju vrlo unosno tržište za te tehnološke tvrtke.

Usto, većina Europljana ne želi vidjeti  da se s njihovim privatnim podacima postupa na sumnjiv način te ne žele inovacije bez zaštitnih mjera za svoju privatnost. 

Neki iz europske tehnološke industrije također su za Euronews Next rekli da bi Zakon o umjetnoj inteligenciji EU mogao stvoriti dodatne regulatorne prepreke koje će koristiti američkoj i kineskoj konkurenciji i smanjiti mogućnosti za pojavu europskih prvaka u umjetnoj inteligenciji.

Konkurentnost bi mogla biti još jedna prepreka za Europu koja staje na put manjim europskim tvrtkama.

Konačni učinak modela umjetne inteligencije koji se ne uvode u Europu je da bi mogao povećati fragmentaciju između američkog i europskog tržišta. Do sada je učinak bio ograničen. Ali europski i američki regulatori također moraju osigurati da se to ne nastavi u negativnom smjeru kako za europske korisnike tako i za europskog i američkog gospodarstva.