Sve te mogućnosti, naravno, očekivale su se od jednog stablecoina. Ali tako se pišu PR priopćenja. Neki komentatori objavu lansiranja PayPal USD stablecoina nazvali su "monumentalnim" događajem. Među njima posebno se ističe John Rizzo, kojeg je Coindesk, uz kolumnu koju je pisao, predstavio kao starijeg glasnogovornika (dakle, jednog od glasnogovornika u PR službi) američkog Ministarstva financija (Treasury), a i on se sâm u kvalifikaciji PayPal stablecoina poziva na iskustvo svojedobno stečeno u Ministarstvu.

Komentatori su, pa i sam Rizzo, u nedostatku ideja za ozbiljnu analizu, odmah krenuli u usporedbu s Facebookovim neuspješnim pokušajem da pokrene libru/Diem: PayPal ima 460 milijuna aktivnih korisnika, za razliku od Facebooka, koji ih ima milijarde, no svi PayPalovi korisnici koriste ga za financijske transakcije, a ne za stavljanje videa mačaka, selfieja, i fotografija jela. Radi se o pothvatu u financijskoj industriji. Ipak, je li riječ o zaista velikom događaju, prerano je reći: već u prvom mjesecu lansiranja pojavile su se diskusije koje "otkrivaju pozadinu" ideje (PayPal navodno želi zaraditi!), američka bankarska asocijacija ustala je na stražnje noge (o čemu će još biti riječi), a posao se pokušava potkopati i pričama o slaboj prodaji, odnosno o tome da posao ide "ispod očekivanja".

Prvi veliki pružatelj usluga

U ovom ćemo članku prvo predstaviti PayPal, s obzirom na to da je riječ o prvom velikom internetskom davatelju platnih usluga (osnovan 1998.), pa premda su svi podaci o tom još vrlo vitalnom divu upućenima poznati (a i Wikipedijina natuknica dovoljno je informativna i korektna), korisno je podsjetiti na njegov razvoj u četvrt stoljeća, jer reprezentira razvoj jednog dijela fintecha. Četvrt stoljeća nije malo. Kada smo u jednom od prethodnih brojeva Mreže branili pretpostavku o tome da kripto neće tako lako propasti, kako su potkraj prošle godine predviđali veliki medijski kreatori trendova (The Economist, Financial Times), pozvali smo se na činjenicu da je još živ i konvertibilan linden dolar, "native" valuta igre Second life, koja je pokrenuta prije dva desetljeća, i svojim vlasnicima još donosi lijepe prihode. Zatim ćemo opet pisati o bici u regulatornom polju oko stablecoina (što smo također dotakli prije nekoliko mjeseci, ali to su još uvijek glavne vijesti), a u završnom ćemo dijelu članka popratiti neka najnovija zbivanja u fintechu i kriptu (recimo, slučaj Ripple), sve pokušavajući sklopiti u jednu koherentnu sliku s PayPal pothvatom.

No, prije nego što prijeđemo na PayPal i njegov stablecoin, valja uočiti neke karakteristike tekućih trendova (početkom rujna), za koje ustvari nije jasno čemu točno vode, kao ni što im je uzrok. Prvo je Glassnode, upravo na dan kad je PayPal lansirao svoj stablecoin, objavio tehničku analizu kriptotržišta, pod naslovom Volatility crash. Potkraj kolovoza o nisku se volatilnost cijene glavnih kriptovaluta u nekoliko navrata okrznuo i newsletter Blockworks, ne znajući koje bi točno značenje dao tom zapažanju.

Glassnode je arhineprijatelj kriptotržišta, no u svojoj tehničkoj analizi uočava da se tim neuobičajeno stabilnim kriptovalutama na svim tržištima trguje ipak iznad adekvatnih benchmarka, a također da je u rasprsnuću najnovijeg kripto mjehura 2022. godine oporavak išao brže nego u ranijim slučajevima. Drugim riječima, činjenica da cijene bitcoina i ethereuma nakon stabilizacije od oko 29.000 dolara za btc i 1.700 dolara za eth, blago padaju, još nije cjenovno uznemirujuća. Nevolja bi mogla biti u nečemu drugome. Volatilnost kriptovaluta od početne mane pretvorila se u njihov zaštitni znak. Volatilna imovina privlačna je za one koji su spremni odvojiti određeni postotak radi spekulacije - gubitak ne može biti velik, ali dobitak može biti izuzetno zadovoljavajući (spekulacije su sasvim legitimna ulagačka strategija, i ne samo to, nego i korisna). To je privuklo i velike ulagače, čija je (oligopolna) prednost bila u tome da mogu manipulirati cijenom: zaustavljati pad, ili fingirati rast cijene. Dakle, ako cijena kriptovaluta ostane stabilna, one se time pretvaraju u nešto drugo: to više nije spekulativna imovina nego, tko zna što? Valja uočiti da je rasprskavanjem mjehura na atraktivnosti izgubio i najspekulativniji dio kriptotržišta, decentralizirane financije (DeFi): vrijednost uložena u te spekulacije postojano se smanjuje, no tu može biti jednostavno riječ o tome da se moda ispuhuje. Za to vrijeme pažnju privlače kripto ETF-ovi, (exchange trading fund), oko kojih veliki igrači iz tradicionalne financijske industrije koji ih pokreću igraju igru s regulatorom (SEC). Kako deklarativno ulagače izlažu manjem riziku, pa tako i ulagače u kripto, kojima su posrednici, ETF-ovi su po definiciji stabilizirajući (iako u stvarnosti ne moraju biti). Uglavnom, PayPal stablecoin izlazi na scenu u takvim okolnostima.

Metuzalemi

Što je, dakle, PayPal? Povijest tog servisa za platni promet neraskidivo je vezana za eBay. Osnovan je 1995., u doba world wide weba, koje se danas može nazvati najranijim (osim za "metuzaleme"; WWW se, pak, spontano još identificira s Internetom općenito, iako je Internet, naravno, puno više). Bilo je to prije skoro svih danas najvećih internetskih giganata: Googlea, Amazona, Facebooka, u vrijeme kad je Bill Gates javno zaključio kako se od Interneta ne može očekivati ništa spektakularno, a gotovo nijedan veliki medij, ni The Economist, ni Financial Times, ni New York Times, ni Washington post nisu još imali svoju internetsku stranicu. Legenda kaže da je Pierre Omidyar, iransko-američki programer (tako se to tada zvalo) imao slomljen laserski pokazivač, koji je iz zafrkancije stavio na prodaju na svojoj osobnoj internetskoj stranici. Teško je rekonstruirati kako su kupci na njega nabasali u vrijeme dok su još i tražilice bile u fetus fazi, no Omidyara su iznenadile (što iznenadile – šokirale) dvije stvari: prva, na svijetu postoji ne jedan, nego puno kolekcionara slomljenih laserskih pokazivača; druga – snaga Interneta. Bio je to Omidyarov eureka-moment: Nema te trgovinske mreže koja bi ih našla, i kojoj bi prodao svoj slomljeni laserski pokazivač da nije bilo Interneta. Tako je došao na ideju da osnuje platformu na kojoj bi pojedinci drugima prodavali stari namještaj, islužena računala i alate, sve ono što pokriva tzv. garage-sale, kad se čisti garaža ili kad se seli, ili mijenja namještaj. Riječ je o ogromnom tržištu visokih transakcijskih troškova, jer malo tko može obići sve kuće u svim naseljima, i pregledati što se jeftino može kupiti. Osim toga, eBay je organizirao aukcije. Naravno, u početku su se sami prodavači i kupci dogovarali o dostavi, preuzimanju i plaćanju: fizički, kešom, kešom poslanim poštom, poštanskom uplatnicom, itd.

I tu na scenu stupa PayPal. Osnovan 1998. godine, vrlo skoro postaje gotovo službena mreža platnog prometa na eBay-platformi, ali ne samo na njoj. Početkom dvijetisućitih plaćao sam školarinu na studiju preko PayPala. Naime, na njemu su račune otvarale i banke i institucije, poput sveučilišta, a plaćanje PayPalom bilo je jeftinije nego s bankovnog računa na kojem je sveučilište također imalo račun! Banke tada još ni u Australiji nisu razvile platni promet preko Interneta (zbog sigurnosnih i regulatornih razloga), pa bi se moralo otići u banku da se plati školarina. Umjesto toga, novac se prebaci na PayPal i plaća.

Iako je eBay bio prvi, danas je na popisu internetskih platformi 25. prema veličini prihoda. Prvi je, naravno, Amazon, drugi Alphabet. Radi se o tome da je jedno imati genijalnu ideju, a drugo je razvijati biznis, u čemu je Bezos uspješniji. On je organizirao skladišta, dostave, ušao u poslove s velikim dobavljačima, itd. (naravno, time se nimalo ne umanjuje i poslovni uspjeh eBaya, koji je ogroman). PayPal je, međutim, na toj listi deseti, iznad eBaya, najveći je davatelj isključivo usluga plaćanja. Kratku, vrlo kratku ulogu u razvoju PayPala imao je i Elon Musk, koji je godinu poslije također osnovao internetski financijski servis, danas znakovitog imena X.com, koji je PayPal akvizirao. No, prvi veliki korak naprijed bio je kad je nakon izlistavanja na burzi eBay 2002. preuzeo PayPal i vladao njime sve do 2015., kad je PayPal postao ponovno kompanija neovisna o svom prvom velikom vlasniku, iako je s njim ostao u poslovnoj vezi.

 Razvoj biznisa

Važnije je da je PayPal razvijao svoj biznis, što mu je s razvojem Interneta i naletom konkurencije omogućilo da se ipak održi na vrhu. Ušao je u partnerstvo s MasterCardom, što mu je omogućilo da lansira svoju karticu, omogućio je plaćanje u dućanu, na licu mjesta, a ne samo preko Interneta, kupovao je kompanije širom svijeta koje su razvijale razne financijske usluge. Dopustio je ulazak u minus, što je de facto kreditiranje, nije zaostajao u razvitku mobilnog plaćanja, naprotiv. Dakako, imao je i svoje bolne promašaje – Uber! A najavio je ove godine i otpuštanje 2000 zaposlenih.

Platni promet nije jednostavan posao, osobito ako je međunarodni. Problem je primjerice, tečaj. To je posebno važno, s obzirom na činjenicu da je PayPal prije tri godine, u suradnji sa svojim kripto partnerom Payos Trust, omogućio svojim korisnicima trgovinu kriptovalutama. I tu sada dolazimo do stablecoina.

Umjesto povijesti, koja je puno kraća od povijesti PayPala, i stoga svježija u sjećanju, a uključuje tether, još uvijek najveći stablecoin koji je praktički neskriveno manipulirao cijenama kriptovaluta, a na konflikt interesa i insider-trading nije ni trzao, zatim nedavnu spektakularnu propast Terra/Luna "automatskog stablecoina", što god to značilo, ovdje ćemo samo prikazati recentnu raspravu o regulaciji i staviti je u prirodni povijesni i prigodni tržišni kontekst. Stablecoin pojavio se kao odgovor na kriptovolatilnost. Radi se o "kriptovaluti" (pitanje je zadovoljava li sve kriterije da bude kriptovaluta), koja je vezana za neku službenu valutu, dolar, euro, ili više njih, u košarici. Postoji i stablecoin vezan za tursku liru (BiLira), koji je onda vrlo neobično nazvati stablecoinom, s obzirom na kližući tečaj te valute i trenutačno pedesetpostotnu inflaciju u Turskoj. Facebook je planirao lansirati stablecoin vezan za košaricu valuta, ali bi praktički kao neki ETF možda "u hodu" mijenjao sadržaj košarice i tečajeve zamjene za svoju libru. PayPal se odlučio za američki dolar, iako posluje u desecima zemalja s njihovim valutama. Ni u tom slučaju kupnja i prodaja neće, dakle, moći izbjeći tečajne turbulencije. Pokretanje uspješnog novca nije jednostavan posao.

Kad je u pitanju stablecoin, pitanje je čemu on služi korisnicima? Zašto bi kupili jedan PYUSD za jedan dolar i onda plaćali kriptovalutom PYUSD, umjesto dolarom na istom platnom servisu? I zašto PayPal razvija stablecoin? Kako mu se on isplati? Od kojeg od tih pitanja krenuti?

Kad je Facebook pokretao libru, razvila se velika rasprava hoće li to biti kriptovaluta. Riječ je o tome da kripto, prema inicijalnoj zamisli Satoshi Nakamota, koja je ušla u definiciju, nema centraliziranu emisiju novčanih jedinica, nego se ona odvija po automatizmu, kad više od pedeset posto validatora potvrdi da je transakcija korektna. Otud volatilnost cijene, jer se automatskom emisijom novčanih jedinica ona ne kontrolira s obzirom na okolnosti na tržištu (ne plediram za to, samo objašnjavam). Sa stablecoinom uglavnom nije tako (Terra/Luna pokušala je uvesti neki automatizam, koji je neslavno propao). Stablecoin se, dakle, emitira odlukom izdavača kad se pojavi kupac. Tether je, prema svemu sudeći, emitirao i više, kupovao bitcoine i manipulirao cijenom. Međutim, stablecoin ima druge karakteristike kriptovaluta – može se njime plaćati, odnosno transferirati s računa na račun, a bez posredovanja treće strane. To je deklarativno čak bio Nakamotov glavni motiv, da se transakcija ne može zaustaviti niti ako je itko odobrava. To je također digitalni keš, kakav su druge kriptovalute (i kakav bi bio centralnobankarski digitalni token, kao što je digitalni euro, o kojem sam pisao u prošlom broju Mreže). Dakle, motiv korisnika može biti anonimnost, koja je za keš karakteristična, i pohranjivanje u digitalnom kešu stanovite količine imovine koja nije ovisna o bankovnom sustavu, a kojom se može plaćati na tako velikom tržištu kakvo je PayPal. U nekim vremenima i za neke korisnike to može biti dovoljno jak motiv. Koliko će biti u ovom slučaju, teško je u ovom trenutku pretpostaviti – kao što smo naveli, pojavili su se napisi da prihvaćanje ide sporo.

Motivi

Koji motiv ima PayPal? Da zaradi, naravno. Drugi stablecoini uzimaju određenu naknadu kad se njihove kriptovalute ili službene valute pretvaraju u stablecoin. Kada dobije te dolare, PayPal ih sprema u bankovni sustav radi osiguranja svog PYUSD-a, tako da kadgod korisnik želi izići, može dobiti dolare. Međutim, može ih uložiti u kratkoročne dolarske vrijednosnice (razni pandani našim trezorskim zapisima) koji su također perfektno likvidni kao keš, mogu se unovčiti praktički bez gubitka, a nose prinos i mogli bi nositi još veći, s obzirom na pretpostavljeni rast kamata. Trenutačno je zarada na "trezorcima" pet posto. PayPal i sada zarađuje na novcu koji korisnici drže na njegovim računima, i ta zarada raste brže nego zarada od naknada za platni promet (piše David Z. Morris). Kao i svi koji daju pozajmice, zarađuje i na onima kojima omogućuje minus na računu. Od tvrtke koja prije svega daje usluge platnog prometa, PayPal pretvorio se u svojevrsnu banku koja širi lepezu svojih usluga. To je ustvari normalno, svim platnoprometnim kompanijama ta je mogućnost uvijek otvorena, jer je novac (i) dug (neki će reći da je prije svega dug, ali nije trenutak za ulaženje u teorijske rasprave).

To što smo upravo opisali anulira zlobni prigovor da prodaja PYUSD-a ide loše. Pa što? To je samo još jedna PayPalova usluga, ako se okolnosti promijene, možda krene. Ako ne krene, gubitak nije velik. No ta transformacija PayPala u svojevrsnu banku, a zbog koje smo i ulazili u njegovu povijest, razlog je zašto se pobunila američka bankovna asocijacija – jer dobiva konkurenciju koja već ima 460 milijuna računa. No to je također razlog zašto se već dugo gura ideja da se organizacije koje emitiraju stablecoin registriraju kao banke, da moraju imati rezerve. Kolike bi rezerve morale izdvajati, bi li morale osiguravati depozite, koje bi bile njihove odgovornosti, i što bi se sve nudilo kao usluga u tim bankama, stvar je odnosa političkih snaga. Ključno je značenje PayPal stablecoina što je to još jedno isprepletanje tradicionalnih i kriptofinancija.

No lako je moguće da pregovori o regulaciji tako dugo traju jer joj se protive tradicionalne banke. Neki zastupnici u američkom kongresu koji lobiraju za tradicionalne banke, već su napisali pismo predsjedniku američke centralne banke (FED – Federal Reserve) da PayPal stablecoin predstavlja opasnost za stabilnost financijskog sustava. To je stalna mantra – stabilnost financijskog sustava, kao da je uopće stabilan, samo će ga srušiti PayPal. To može biti razlogom zašto upis stablecoina ide sporo, jer se, uostalom, ne zna što će točno od toga biti, a to može biti razlogom zašto se kriptotržište umirilo pred navalom regulatorne oluje na svim frontama: SEC (američka Hanfa, da tako kažem) tuži na sve strane, od kriptomjenjačnica do kriptousluga. Teško je to sve i pratiti. Mitska financijska gigantomahija traje. Kokice.