Tehnološki sektor već godinama slovi kao područje s natprosječnim primanjima, a čini se da će se taj trend nastaviti i u 2025. godini. Stručnjaci očekuju da će plaće IT stručnjaka i dalje rasti, a to potvrđuju i analize globalnog tržišta rada, poput one koju donosi Qubit Labs. No, slika je složenija od pukog povećanja nominalnih iznosa. Inflatorni pritisci diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, značajno utječu na realnu vrijednost tih primanja i postaju ključan faktor u pregovorima. Istovremeno, eksplozija umjetne inteligencije (AI) stvorila je potražnju za novim setom vještina, dodatno mijenjajući dinamiku na tržištu i otvarajući nove prilike za one koji su spremni na kontinuirano učenje.

Hrvatska IT scena nije imuna na ove globalne trendove, ali ima i svoje specifičnosti. U 2024. godini prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je za 12% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 1.346 eura mjesečno. IT sektor i dalje prednjači s prosjekom od oko 1.590 eura, što je 18% iznad nacionalnog prosjeka. Za bolji pregled kretanja, slijedi tablica s procjenama prosječnih plaća u posljednjih šest godina:

Međutim, rast plaća u samoj IT industriji bio je nešto umjereniji, oko 5%. Najplaćeniji u domaćem IT sektoru u 2024. bili su "lead developeri" s prosječnih 2.723 eura. Ključni pokretači zahtjeva za višim plaćama u Hrvatskoj su upravo inflacija i posljedični gubitak realnog raspoloživog dohotka. Dodatni pritisak na rast plaća stvara i kronični nedostatak kvalificirane radne snage, što IT stručnjacima daje jaču pregovaračku polugu.

Globalno gledano, prosječna plaća softverskog inženjera u SAD-u doseže oko 135.000 USD godišnje, dok su u Istočnoj Europi te brojke i do 70% niže. Ipak, i u tim regijama bilježi se rast. Zanimljiv je podatak iz izvješća tvrtke Dice koji pokazuje da, iako su prosječne tehnološke plaće u SAD-u kontinuirano rasle od 2005. godine, dosegnuvši oko 112.521 USD u 2024., njihova kupovna moć, prilagođena za inflaciju, ostala je slična onoj otprije gotovo dva desetljeća. To sugerira da su tehnološki profesionalci uspjeli zadržati svoju ekonomsku poziciju u odnosu na inflaciju, za razliku od mnogih drugih sektora. Unatoč valovima otpuštanja koji su pogodili neke tehnološke gigante tijekom 2023. i 2024., razine plaća i beneficija pokazale su otpornost na pritisak prema dolje, signalizirajući da vještine u IT-u i dalje drže cijenu.

Posebno se ističe potražnja za stručnjacima u području umjetne inteligencije. Podaci pokazuju da AI vještine mogu donijeti i do 18% veće plaće u usporedbi s kolegama koji nisu uključeni u AI projekte. Primjerice, broj oglasa za posao na platformi Dice koji su zahtijevali AI vještine skočio je s otprilike jedne desetine u 2023. na gotovo trećinu do kraja 2024. godine. Osim AI, visoko su plaćene i druge specijalizacije poput razvoja u oblaku (Cloud Engineering), kibernetičke sigurnosti i podatkovne znanosti (Data Science). Zemlje poput Švicarske, SAD-a, Kanade i Australije tradicionalno nude najviše plaće, dok Istočna Europa, uključujući Hrvatsku, ostaje privlačna destinacija za outsourcing zbog povoljnog omjera cijene i kvalitete, s primanjima za mid-level inženjere koja se kreću od 20.000 do preko 46.000 USD godišnje, ovisno o tehnologiji i zemlji.

Promjenjivo tržište rada utječe i na ponašanje samih stručnjaka. U 2024. godini gotovo polovica zaposlenih tehnoloških profesionalaca aktivno je tražila nove poslovne prilike, što je značajan porast u odnosu na 29% iz 2023. godine. Ovo ukazuje na spremnost na promjenu poslodavca radi boljih plaća i beneficija ili napredovanja. Zanimljivo je da su mid-career profesionalci, oni s 3 do 5 godina iskustva, zabilježili značajan porast plaća, što sugerira da poslodavci ulažu u zadržavanje dokazanih kadrova koji još nisu dosegnuli vrhunac svojih primanja. Strateške promjene posla mogu dovesti do bržeg rasta plaće, no prečesto "skakanje" s posla na posao može imati i suprotan efekt.

Zaključno, iako ekonomska neizvjesnost i dalje postoji, potražnja za kvalificiranim IT stručnjacima, posebice onima s traženim specijalizacijama poput umjetne inteligencije, u kombinaciji s inflatornim pritiscima, osigurava im snažnu pregovaračku poziciju. Kontinuirano usavršavanje, praćenje trendova i strateško upravljanje karijerom postaju ključni za maksimiziranje primanja u dinamičnom tehnološkom sektoru. Hrvatsko tržište vjerno preslikava ove globalne mijene, uz dodatni utjecaj lokalnih ekonomskih faktora i nedostatka radne snage, čineći IT i dalje jednim od najperspektivnijih i najdinamičnijih sektora.