Prema izvješću IoT Analyticsa o stanju IoT-a ljeto 2024., do kraja 2023. godine bilo je 16,6 milijardi povezanih IoT uređaja (rast od 15% u odnosu na 2022. godinu). IoT Analytics očekuje da će do kraja ove godine broj povezanih IoT uređaja porasti za 13% na 18,8 milijardi. Prognoza je niža nego što je bila u 2023. godini zbog nastavka opreznog investiranja poduzeća. Investiranje je i dalje nisko uslijed nastavka inflacije i visokih kamatnih stopa - premda se nepovoljni financijski pokazatelji smanjuju, no tu je i dalje ograničena opskrbe poluvodičima a i geopolitičkih neizvjesnosti zbog sukobau istočnoj Europi i na Bliskom istoku.

Unatoč svim tim nepovoljnim okolnostima, 51% poduzetnika planira povećati svoj proračun za IoT u ovoj 2024. godini (pri čemu 22% tvrtki očekuje povećanje proračuna za više od 10% u usporedbi s 2023. godinom), navodi se u analizi IoT Analyticsa.

Vodeće IoT tehnologije

Tri najčešće tehnologije IoT povezivanja (Wi-Fi, Bluetooth i mobilni IoT ) čine skoro 80% svih IoT veza

Wi-Fi

Wi-Fi čini 31% svih IoT veza. Godine 2023. 3/4 uređaja s omogućenom Wi-Fi mrežom isporučenih diljem svijeta temeljilo se na najnovijim tehnologijama Wi-Fi 6 i Wi-Fi 6E, koje obećavaju brže i pouzdanije bežično povezivanje od prethodnog Wi-Fi 5. Usvajanje novih tehnologija učinila je komunikaciju između IoT uređaja učinkovitijom, što je dovelo do poboljšanog korisničkog iskustva i ukupne izvedbe. Wi-Fi tehnologija je vodeća IoT povezivost u sektorima kao što su pametne kuće, zgrade i zdravstvo. Usto, Wi-Fi 7 počeo se isporučivati ​​tek ove 2024. godine i očekuje se da će pridonijeti 7% Wi-Fi isporuka temeljenih na IoT-u.

Bluetooth

25% povezanih IoT uređaja diljem svijeta oslanja se na bluetooth. Bluetooth Low Energy (BLE), poznat i kao Bluetooth Smart, kontinuirano se razvija kako bi IoT uređajima omogućio održavanje pouzdane povezanosti uz ograničenu potrošnju energije. Kao rezultat toga, BLE je sada preferirana opcija za IoT uređaje koji se napajaju baterijama kao što su senzori pametne kuće i uređaji za praćenje imovine. Čak i industrijski sektor počinje pokazivati ​​sve veći interes za IO-Link Wireless tehnologiju, koja se temelji na IEEE 802.15.1 (tehnički standard za bluetooth) i omogućuje bežičnu komunikaciju između senzora/aktuatora i I/O mastera.

Cellular IoT

Cellular IoT (2G, 3G, 4G, 5G, LTE-M i NB-IoT) sada čini gotovo 21% globalnih IoT veza. Prema IoT Analytics Global Cellular IoT Connectivity Tracker & Forecast (ažurirano u lipnju 2024. godine), globalne mobilne IoT veze porasle su 24% na godišnjoj razini u 2023. godini, snažno nadmašujući stopu rasta za globalne IoT veze. Taj rast je posljedica usvajanja novijih tehnologija kao što su LTE-M, NB-IoT, LTE-Cat 1 i LTE Cat 1 bis, budući da se starije tehnologije kao što su 2G i 3G postupno ukidaju.

Struktura IoT povezivosti

Od 16,6 milijardi IoT veza u 2023., 0,7 milijardi bili su ožičeni IoT agregacijski čvorovi - tj. primarni samostalni uređaji koji služe kao središnje točke prijenosa podataka, kao što su gatewayi, PLC-ovi, IPC-ovi, I/O-primari i usmjerivači - što je jednako 4% ukupnih IoT veza. Preostalih 15,9 milijardi veza bili su bežični IoT agregacijski čvorovi i bežični IoT krajnji čvorovi (tj. bežični IoT uređaji sa senzorskim mogućnostima koji se oslanjaju na agregacijske čvorove za internetsku vezu).

Broj žičanih IoT agregacijskih čvorova samo govori dio priče o globalnim žičanim IoT vezama. Kada idemo dalje od samo žičnih IoT čvorova agregacije i promatramo tržište žičnih IoT veza u njegovoj ukupnosti - tj., uključujući žičane IoT krajnje čvorove - istraživanje IoT Analyticsa pronašlo je 23,4 milijarde žičnih IoT krajnjih čvorova globalno u 2023. godini.

Žičani krajnji čvorovi su uređaji sa senzorskim mogućnostima koji se oslanjaju na druge uređaje, kao što su agregacijski čvorovi (npr. pristupnik, PLC, IPC, I/O-Master ili usmjerivač) za internetsku vezu putem žičane mrežne veze.

Prosječni agregacijski čvor ima 33 ožičena završna čvora IoT-a. Predviđa se da će se omjer ožičenih krajnjih čvorova IoT-a prema čvorovima agregacije povećati s 33 u 2023. godini na više od 40 do 2030. godine, potaknut rastom i industrijskog i potrošačkog IoT-a. Uobičajeni primjeri žičanih IoT krajnjih čvorova uključuju industrijske terenske instrumente, sigurnosne kamere, detektore dima, žičane sustave prodajnih mjesta i medicinsku opremu. U tvorničkim postavkama ovaj omjer može premašiti 1:100; u drugim okruženjima, npr. u domovima, često je puno niža.

Trendovi

Ove 2024. godine uslijedilo je uvođenje 5G RedCap tehnologije. Za razliku od vremenski kritičnih aplikacija koje zahtijevaju strogu latenciju, IoT uređaji s omogućenim RedCap-om daju prednost pristupačnosti i smanjenoj složenosti. S brzinama preuzimanja do 150 Mb/s, brzinama prijenosa od 50 Mb/s i latencijom ispod 100 ms, RedCap potiče rast potrošačkih, poslovnih i industrijskih IoT uređaja. Naime, njegova prikladnost za visokokvalitetni video prijenos potiče njegovo usvajanje u videonadzoru, nudeći isplativu alternativu standardnom 5G. Uz 5G RedCap ključni trendovi na tržištu IoT-a ove godine su postali i integracija umjetne inteligencije u IoT, prije svega uključujući generativnu umjetnu inteligenciju (GenAI) i rubnu umjetnu inteligenciju (EdgeAI). Te integracije služe ponajviše za poboljšanje sigurnosti, točnosti i učinkovitosti u IoT aplikacijama.

Sigurnosna ranjivost IoT-a

Prema izvješću ThreatLabza iz 2023. godine, tijekom 2022. došlo je do rasta od 400% u kibernetičkim napadima usmjerenim na IoT. Proizvodnja je sektor koji je najviše ciljan za IoT napade, s 54,4% prijavljenih napada.

Kako bi odgovorile na rastuću prijetnju kibernetičkih napada na sve veći broj IoT uređaja, državne i regionalne vlade donose zakone i programe usmjerene na strožu sigurnost. Ranije ove godine Velika Britanija je postalo prva zemlja koja je propisala IoT standarde kibernetičke sigurnosti, a EU zahtijeva da proizvodi koji se prodaju u EU-u zadovoljavaju minimalne standarde. Osim toga, SAD je uspostavio dobrovoljni program označavanja bežičnih potrošačkih IoT proizvoda.

Dva tehnološka pristupa, post-kvantna kriptografija (PQC) i sigurnost s nultim povjerenjem (zero trust), također pomažu u rješavanju sigurnosti IoT-a. PQC se bavi potencijalnim rizikom koji predstavlja porast AI-mogućnošću inteligentnog i brzog probijanja sigurnosnih algoritama. Zero trust predstavlja promjenu sigurnosne paradigme, pri čemu se sigurnosna arhitektura fokusira na osiguravanje svakog zahtjeva za pristupom kao da potječe iz otvorene mreže, s naglaskom na provjeru svakog korisnika i uređaja. Strategija uključuje jake mehanizme provjere autentičnosti, mikrosegmentaciju mreža i kontinuirani nadzor za otkrivanje prijetnji i odgovor na njih.