Tadašnja je Trumpova administracija izuzela iPhone od carina koje je tada nametnuo Kini. Zauzvrat Apple je tada najavio obvezu investiranja 350 milijardi američkih dolara u SAD-u. Apple je tada započne proces preseljenja dijela svoje proizvodnje iPhonea iz Kine u Indiju te drugih proizvoda u Vijetnam.

Glavni izvršni direktor Apple Inc. Tim Cook je također poveo tadašnjeg predsjednika Trumpa 2019. godine u obilazak tvornice u Teksasu u kojoj je Apple sklapao neka od svojih Mac računala od 2013. godine. Ubrzo nakon što je to završio, Trump je preuzeo zasluge za tvornicu koju je Apple otvorio dok je Barack Obama bio predsjednik.

"Danas sam otvorio veliku tvornicu za proizvodnju Applea u Teksasu koja će vratiti dobro plaćene poslove u Ameriku", ustvrdio je Trump 19. studenog 2019. godine.

Vraćanje proizvodnje i poslovanja u SAD ključna je želja administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa u njegovom drugom predsjedničkom mandatu zbog čega je poveo trgovinski rat s ostatkom svijeta.

Njegova administracija je predviđala da će ogromne carine od 145% koje je nametnuo Kini natjerati američkog tehnološkog diva Apple da po prvi put proizvodi iPhone u SAD-u. No, iznenada je iz carinjenja izdvojio pametne telefone.

Apple proizveo većinu svojih iPhonea od prvog modela od prije 18 godina proizvceo u Kini. Destimulansi za Appleovo premještanje proizvodnje na domaće tržište uključuju složen opskrbni lanac koji je počeo graditi u Kini tijekom 1990-ih.

Za preseljenje proizvodnje u SAD trebalo bi nekoliko godina i koštalo bi milijarde dolara da se izgrade nove tvornice u SAD-u, a onda bi se Apple suočio s ekonomskim silama koje bi mogle utrostručiti cijenu iPhonea, što bi značilo njegovu tržišnu nekonkurentnost.

Analitičar Wedbush Securitiesa Dan Ives procijenio je da bi cijena od 879 eura za iPhone proizveden u Kini ili Indiji skočila na čak 2.638 eura ako bi se proizvodnja prebacila u SAD te je dodao kako je proizvodnju iPhoena u SAD moguće preseliti najranije, 2028. godine, objavio je Associated Press.

Tvrtka iz Cupertina u Kaliforniji tek treba javno raspravljati o svom odgovoru na Trumpove carine na Kinu, no tema bi se mogla pokrenuti 1. svibnja kada bi izvršni direktor Applea Tim Cook trebao postavljati pitanja analitičara tijekom tromjesečnog konferencijskog poziva kako bi se raspravljalo o financijskim rezultatima i strategiji tvrtke.

I nema sumnje da će kineske carine biti hitan problem s obzirom na to da je Appleova cijena dionica pala za 15 posto i smanjila tržišnu vrijednost kompanije za 440 milijardi eura otkako ih je Trump počeo povećavati 2. travnja.

Apple je u veljači pokušao privoljeti Trumpa da iz carinjenja izostavi pametne telefone objavivši planove da će investirati 500 milijardi američkih dolara i zaposliti 20.000 ljudi u SAD-u do 2028. godine, ali ništa od toga nije bilo vezano uz proizvodnju iPhonea u zemlji.

Umjesto toga, Apple se obvezao financirati podatkovni centar u Houstonu za računalne poslužitelje koji pokreću umjetnu inteligenciju - tehnologiju na koju se tvrtka širi kao dio trenda u cijeloj industriji.

Na pitanje ovaj tjedan o tome vjeruje li Trump da Apple namjerava proizvoditi iPhone u SAD-u, tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Levitt ukazala je na Appleovo investicijsko obećanje kao dokaz da tvrtka misli da se to može učiniti.

Problem proizvodnje iPhoena u SAD je i nedostatak radne snage te stručnjaka. Još 2017. godine na konferenciji u Kini, Tim Cook je izrazio sumnju ima li američka radna snaga dovoljno radnika sa stručnim vještinama potrebnim za obavljanje proizvodnje iPhonea i drugih Applelovih proizvoda.