O godini Linuxova desktopa ispisani su brojni članci, a još više šala i pošalica. Valjda je već i najvećim naivc… ovaj, optimistima u svijetu Linuxa danas konačno jasno da Linux neće za naših života postati mainstream, odnosno da je puno prije toga operacijski sustav desktopa već postao irelevantan. To je u biti i važnije – dokle god svoj posao možete odraditi na svom desktopu, koji god to bio, manje je bitno koliki je čiji udio na tržištu ili među korisnicima. Gotovo sve stvari danas možete napraviti na nekom popularnom desktop OS-u današnjice, dobrim dijelom i zato što je sve više servisa u cloudu i dostupno kroz bilo koji web-preglednik.

Čak su utihnuli i “sveti ratovi” među Linuxovim distribucijama koji su godinama nervirali i/ili zabavljali Linuxove korisnike (a još više one koji to nisu), jer danas već i svaka popularna Linuxova distribucija ima sve ono što i svaka druga, ili se to trivijalno lako doinstalira i konfigurira.

Ali zašto baš Linux Mint, i to Cinnamon?

U moru svakojakih Linuxovih distribucija i njihovih varijanti, što je još uvijek noćna mora svakog početnika u svijetu Linuxa, i jedna od najčešćih odbojnosti, Linux Mint već godinama malčice odskače od ostalih. Ne mnogo, ali dovoljno da ga bez puno priče možemo preporučiti svakom desktop korisniku. Naravno, to ne znači da su ostale loše ili da ih ne preporučujemo, naprotiv, ali ako nemate poseban razlog ili preporuku za neku drugu, odaberite upravo Linux Mint.

Za krajnje korisnike i ovu priču manje je bitna povijest, pa ću o tome samo kratko. Mint je kao distribucija nastao 2006. godine, i u tom je smislu jedna od mlađih distribucija, ali je zbog svojih temelja i koncepta vrlo brzo postao i ostao jedan od najpopularnijih, što se lako vidi i prema listi popularnosti na DistroWatch.comu, jednom od najrelevantnijih portala koji prati popularnost svih Linuxovih distribucija. Temelji se na distribuciji Debian – majci svih Linuxovih distribucija, odnosno Ubuntuu, najpoznatijoj desktop distribuciji Linuxa. U biti, tehnički se radi o dopunjenoj i malo izmijenjenoj aktualnoj verziji Ubuntua, što je velika prednost jer praktično sve što vrijedi za Ubuntu (u smislu programa, uputa, pomoći, podrške), koji ima ogromnu korisničku bazu, vrijedi i za Mint.

Pojednostavljeno, Mint kao distribucija i nastaje tako da zajednica oko njega uzme posljednje izdanje Ubuntua, doda razne stvari koje izvorni Ubuntu nema u startu (poput podrške za zatvorene formate), doda svoja grafička sučelja i nekoliko svojih programskih dodataka, koji olakšavaju korištenje i podešavanje desktopa. Sve ono što migrant s drugog operacijskog sustava prvo i traži kada dođe na Linux.

Prva stvar je korisničko sučelje. Koliko god tehnički bilo možda i napredno i bolje, sučelje Unity s Ubuntua nije baš najbolje “sjelo” većini korisnika naviklima na korisničko sučelje Windowsa ili MacOS-a, a u međuvremenu ga je napustio čak i sam Canonical. Korisnicima se lakše snaći u okruženjima sličnim poznatima, pa su zato Cinnamon, Mate i Xfce prihvatljiviji. Razlika među njima je, osim u tehničkim podlogama, u tome koliko su vizualno dorađeni (ili ušminkani) i zahtjevni za resurse računala. Cinnamon je u tom smislu dorađeniji, ali pogodniji za novija i jača računala, a Mate i Xfce su jednostavniji i brži, pa time i pogodniji za starija i slabija računala. Međutim, ključno je znati – sve programe i sve mogućnosti možete jednakopravno koristiti na svim grafičkim sučeljima.

Druga ključna stvar je podrška za zatvorene formate datoteka i proprietary drivere. Krajnji korisnik uglavnom ne zna i ne razumije problematiku otvorenih i zatvorenih formata i drivera, niti ga to previše zanima, on jednostavno želi ili mora koristiti punu funkcionalnost grafičke kartice, Flasha, MP3-ica, DVD-a i ostalog. Mint to uključuje po defaultu.

I to su ključne prednosti Minta – nakon nekoliko koraka instalacije s trivijalnim pitanjima, imate kompletan sustav intuitivna sučelja, odmah potpuno spreman za korištenje i najvećim laicima.

Što je novo u novom izdanju?

Pa, iskreno rečeno – ništa posebno ni revolucionarno, kao ni u većini dosadašnjih izdanja i drugih distribucija. Svako novo izdanje donosi uglavnom isto – sve najnovije i aktualne verzije Linuxova kernela, korisničkih aplikacija te još malo dorađenije korisničko sučelje, dodatne mogućnosti konfiguracijskih alata i slično. Za razliku od Windowsa, ovdje se u pravilu ne događaju nikakve radikalne promjene sučelja i konfiguracijskih alata koji prosječnog korisnika više zbunjuju nego usrećuju, i ostavljaju dojam da je to jedino drugačije što se dobilo za ponovno iskeširanu licencu.

Linut Mint 19 bazira se na Ubuntuu 18.04 LTS, što znači na svježoj verziji Ubuntuove distribucije iz travnja ove godine, uz vrlo bitnu naznaku LTS, koja znači Long Term Support – podršku od čak pet godina, što je još jedna od glavnih značajki i prednosti ove distribucije, čime se malo koja druga može pohvaliti, a korisnika oslobađa brige i potrebe velike nadogradnje sustava najmanje do 2023. godine.

Ono što čovjeka iznova veseli sa svakom instalacijom Linuxa, relativno je malo zauzeće kompletne instalacije. Osnovna, ali kompletna, instalacija Linux Minta 19 Cinnamon zauzme samo 7,7 GB diska i instalira se za 5-15 minuta. Postoje minimalističke Linuxove distribucije s osjetno manjim zauzećem, ali ovo je punokrvna, neokljaštrena mainstream desktop Linuxova distribucija, sa svim najčešće i manje često korištenim aplikacijama, bez ikakvih kompromisa. U današnje vrijeme velikih diskova nekome se to može činiti nebitnim, ali SSD diskovi i dalje su relativno mali i skuplji, a mala instalacija i traje kratko. Usporedno, samo Windowsi kao bazni operacijski sustav zauzmu najmanje dvostruko više, a uz nekoliko aplikacija i programskih paketa koje korisnici tipično koriste, naraste vrlo brzo i na 30 GB, a za kratko vrijeme s nadogradnjama i ostacima deinstaliranih aplikacija, i preko 50 GB. Razlika je drastična, a funkcionalnost za krajnjeg korisnika praktično ista.

Kome je to namijenjeno?

Linut Mint namijenjen je tipičnim desktop korisnicima, bili oni poslovni ili privatni, kakvih je u praksi i najviše. Odmah nakon osnovne instalacije, na raspolaganju je uredski paket LibreOffice 6, preglednik Firefox, Thunderbird za mail, GIMP za obradu bitmap slika, Transmission za torrente, VLC za multimedijalne sadržaje – sve što prosječnom korisniku treba.

Za sve ostalo tu je odličan Software Manager (ili Synaptic) kroz koji korisnik jednostavno i sigurno može doinstalirati još neki od tisuće raspoloživih programa upravo za tu korištenu distribuciju i verziju Linuxa. Alternativno, ako traženi program nije dostupan na tom mjestu (primjerice, preglednik Chrome), onda se s Interneta može preuzeti dodatni program u DEB formatu i klikom instalirati.

Kako početi s Linux Mintom?

Kao i ostale distribucije, Linux Mint primarno se preuzima sa službene web-stranice, a to je u ovom slučaju http://linuxmint.com. Ako ne znate koje izdanje odabrati, onda odaberite upravno 64-bitni Linut Mint 19 Cinnamon. Preuzetu ISO datoteku snimite na DVD ili bootabilni USB stick i pokrenite računalo s tog medija. Inicijalno se pojavljuje Live verzija Minta, s kojom se možete upoznati i isprobati sve što vas zanima i prije same instalacije. Nakon pokrenute instalacije, imat ćete mogućnost instalacije uz postojeće Windowse ili instalaciju samo Linux Minta. Gotovo sve je lokalizirano i na hrvatski jezik.

Alternativno i bezbolnije, možete na vaš operacijski sustav (Windows ili MacOS) instalirati besplatni VirtualBox (http://virtualbox.org) i Linux Mint instalirati u njega kao virtualku, bez diranja strukture diska i načina podizanja sustava, uz mogućnost da ga istovremeno koristite uz vaš glavni domaćinski operacijski sustav.

Korisnici Windowsa znaju da instalacijom Windowsa instalacija nije gotova te kako računalo nije spremno za korištenje, jer slijedi nekoliko sati nužnih radnji oko obavezne instalacije najnovijih ažuriranja, drivera i korisničkih aplikacija.

Ovdje toga nema, Linux Mint je kompletan i spreman za korištenje odmah. Doduše, nakon instalacije pojavit će se odmah ikonica koja sugerira dogradnju sustava, ali to, kao i kasnije, najčešće nije ni kritično ni hitno jer se primarno radi o novijim verzijama već instaliranih korisničkih aplikacija, a tek vrlo rijetko i iznimno o sigurnosnim i kritičnim nužnim nadogradnjama.

Održavanje sustava

Održavanje Linux Mint desktopa gotovo i ne postoji, odnosno nije nešto o čemu treba previše brinuti niti gubiti vrijeme. Za razliku od Windowsa, ovdje nema paranoičnog čekanja idućeg updatea koji će što prije zakrpati neki sigurnosni propust, ili će zagušiti računalo na dulje vrijeme, napraviti prisilni restart, nakon kojeg se opet čeka dovršetak updatea, u nadi da se nakon toga ništa neće “polomiti”.

Linux Mint se, poput većine drugih Linux desktopa spokojno može koristiti dugotrajno, i tek povremeno prihvatiti ponuđeni update, koji je mali, kratak, ne radi automatski restart, i nakon kojeg dobivate najnovije verzije postojećih aplikacija, a problemi zbog updatea su nepoznanica.

Većina dodatne opreme, poput, primjerice, pisača, odmah nakon priključivanja automatski povlači instalaciju odgovarajućih drivera i uređaj je spreman za korištenje nakon nekoliko sekundi, bez bjesomučnih traženja i instaliranja drivera, ako uopće postoje za taj uređaj i tu verziju vašeg operacijskog sustava.

Operacijski sustav: Linux Mint 19 Cinnamon

Proizvođač: Mint community

Tip: Desktop operacijski sustav

Cijena: Besplatno

Web-stranica: https://linuxmint.com

Minimalna konfiguracija: Core 2 Duo, 1 GB RAM, 10 GB diska

Preporučena konfiguracija: Core i3, 4 GB RAM, 25 GB diska

+: Intuitivno sučelje, instalacija, resursi, spreman za korištenje odmah nakon instalacije, Long Term Support

-: Podrška za Windows aplikacije out-of-the-box

Dojam: Jedan od najboljih Linux desktopa za prosječnog kućnog i poslovnog korisnika

Prednosti Linux Minta

Ključne prednosti Linux Minta 19 Cinnamon:

• intuitivno korisničko sučelje
• jednostavna, brza i mala instalacija
• spreman za korištenje odmah nakon instalacije
• 5 godina podrške
• brz
• siguran
• skroman za resurse hardvera
• besplatan

Ali, ali… meni trebaju Windowsi!?!

Dok se korisnici Linux Minta zaista ne uvjere da im Windowsi više ne trebaju, ili ako možda zaista imaju potrebu za njima (knjigovodstveni program ili netbanking), privremeno ili trajno to mogu riješiti instalacijom besplatnog VirtualBoxa i instalacijom Windowsa u njemu kao virtualke. Detaljnije o tome drugom prilikom.

Jeste li primijetili da sve spomenuto radite i koristite Linux Mint desktop bez ijednog spomena, a kamoli nužnog korištenja, omraženog Linux terminala? Dobrodošli u Linuxov svijet 2018. godine. Nema na čemu.