Mark Torr čovjek je s više od dvadeset godina iskustva u informatičkim tehnologijama. Veći dio tog vremena bavio se područjima kao što su upravljanje podacima, analitika, poslovno izvješćivanje, i razvojem tehnoloških arhitektura u svrhu rješavanja poslovnih problema kod korisnika.

U posljednje vrijeme, Mark je više usmjeren na područja kao što su računalstvo u oblaku, Internet stvari i umjetna inteligencija. U Microsoftu je zadužen za promociju tih djelatnosti u tzv. regiji EMEA (Europa, Bliski istok, Afrika). U posljednjih pet godina Mark se više bavi strategijama primjene navedenih tehnologija u digitalnoj transformaciji poslovanja. Mark je čest govornik na mnogim konferencijama, kako onima općenitijeg sadržaja (Gartner, Hadoop), tako i na specijaliziranim Microsoftovim konferencijama. Razgovarali smo s Markom na margini ovogodišnje WinDays 18 konferencije u Poreču, krajem travnja.

Što se tiče hobija, Mark dosta trči. Cilj mu je otrčati deset svjetskih maratona. Do sada je sudjelovao u njih sedam. Vozi i bicikl, na vrlo duge staze. Više o Marku Torru i o stvarima kojima se bavi, možete pročitati na njegovoj internetskoj stranici: www.marktorr.com.

Recite nam, što je to Microsoftova škola umjetne inteligencije, i po čemu se razlikuje od ostalih.

Na to morate gledati iz perspektive naše misije kao organizacije, a kad je umjetna inteligencija u pitanju, suočavamo se s brojnim izazovima. Primjerice, trenutačno nam je jedan od većih izazova kako doći do dovoljnog broja ljudi za sve što moramo napraviti u tom segmentu razvoja naših tehnologija.

Druga perspektiva koja bitno određuje ono što radimo je društveno-ekonomski utjecaj koji će umjetna inteligencija imati na naš svijet. Tu prije svega mislim na tezu da će nas roboti i umjetna inteligencija zamijeniti – uzeti nam naša radna mjesta. S jedne strane, trebamo promisliti koje vještine moramo razviti da nam se to ne bi dogodilo, a s druge strane, trebamo definirati koje vještine mora imati čovjek koji se smatra stručnjakom za umjetnu inteligenciju. Microsoftova škola umjetne inteligencije pokušaj je da se nađu pravi odgovori na ta pitanja.

One Stop AI Shop

U toj našoj školi uče se temeljna znanja o umjetnoj inteligenciji – svatko može doći, besplatna je i dostupna preko Interneta (aischool.microsoft.com). Te resurse mogu koristiti i druge tvrtke, pa i one koje nemaju nikakav odnos s Microsoftom, tvrtke koje razvijaju vlastite sposobnosti u području umjetne inteligencije. Postoji dosta dobrih razloga za pokretanje Škole umjetne inteligencije pa su to napravile i mnoge druge tvrtke. Danas u svijetu postoji više škola umjetne inteligencije. Različiti ljudi tome pristupaju na različite načine, iz različitih motiva i s različitim svrhama.

Svaka od tih škola naglašava vlastiti pogled na umjetnu inteligenciju, bez obzira na tehnologiju kojom se koriste. Što se tiče Microsofta, Azure je platforma kroz koju ćemo primjenjivati umjetnu inteligenciju, bez obzira o kojoj tehnologiji umjetne inteligencije je riječ. Ako baš trebam naglasiti razlike između naše škole, umjetne inteligencije i ostalih, mislim da je Microsoftova škola umjetne inteligencije sveobuhvatnija, obuhvaća sve ono što u tom području radi Microsoft, ali i ono što se na tome radi i drugdje. Cilj je napraviti platformu One-Stop-AI-Shop pomoću koje ćemo umjetnu inteligenciju postupno ugraditi u sve Microsoftove proizvode i usluge.

Spomenuli ste društveno-ekonomski utjecaj UI na naš svijet. Možete li to pojasniti?

Sve tvrtke koje se bave razvojem tehnologija umjetne inteligencije svjesne su svoje društvene odgovornosti – svjesne su posljedica, kako pozitivnih tako i negativnih, koje se mogu dogoditi. Te posljedice moći će se bolje kontrolirati ako više ljudi bude vladalo vještinama razvoja umjetne inteligencije. Danas je ta tehnologija u rukama ljudi koji su stručnjaci u vrlo specifičnim područjima računalne znanosti – zato ta znanja i te vještine treba što prije proširiti. U Microsoftu se time bavi naš Etički odjel za umjetnu inteligenciju. Njihov zaključak je da, kad je UI u pitanju, ne želimo napraviti ništa što bi moglo štetiti ljudima ili nešto što neće poboljšati kreativnost i produktivnost ljudskih bića.

Koje praktične primjene umjetne inteligencije su Microsoftu najzanimljivije?

Microsoftova strategija razvoja umjetne inteligencije nastoji riješiti četiri vrlo različita problema. Prvo su stvari kao što su inteligentni agenti, stvari kao što su Cortana, novi načini komunikacije i interakcije s računalima, automobilima i drugim strojevima. Sve se to potpuno mijenja. Cijeli aspekt softverskih agenata, recimo, koji uvode Skype i Cortanu ravno u vaš umreženi automobil, stalno povezan s vašim mobitelom i računalom, usmjeren je na poboljšanje produktivnosti i podizanje kvalitete naše interakcije sa strojevima. Sljedeći problem na koji smo se usmjerili je ugrađivanje inteligencije, ne nužno umjetne inteligencije, u sva naša rješenja. Želimo da svi Microsoftovi proizvodi i usluge budu pametne. Želimo da ljudi koji se koriste našim rješenjima rade produktivno i pametno, da bolje surađuju, da sve te alate koriste na mnogo kreativnije i inteligentnije načine.

8000 stručnjaka za UI

Primjerice, radimo na uvođenju automatskog prijevoda PowerPoint prezentacija, inteligentnog Inboxa u Outlooku te nekim rješenjima koja će poboljšati rad u Dynamicsu, da spomenem samo neke projekte. Treće područje kojim se intenzivno bavimo u razvoju umjetne inteligencije, izrada je posebnih alata za programere – onu vrstu programera koji žele izgrađivati neuralne mreže, a radimo i na uslugama za programere koji se žele baviti tzv. kognitivnim uslugama, tako da ih mogu koristiti i oni koji ne rabe Microsoftove tehnologije.

Cilj je ugradnja inteligencije, ne samo u Microsoftove, već u sve postojeće aplikacije. Pružamo i pristup tvrtkama koje nemaju dovoljnu količinu podataka koji su im potrebni za gradnju neuralnih mreža. Četvrto što radimo u području umjetne inteligencije je suradnja sa startup tvrtkama koje se bave izradom raznih pametnih rješenja – njima treba pristup do golemih količina računalne snage, većih kapaciteta pohrane podataka, itd. – svima njima pružamo pristup do naše superračunalne infrastrukture, dizajnirane posebno za razvoj umjetne inteligencije, bilo da to rade na našim tehnologijama, ili na tehnologijama otvorena kôda

Koliko novca Microsoft ulaže u područje umjetne inteligencije?
Teško je tu biti potpuno precizan, no ilustrirat ću vam to tako što ću vam reći da se područjem umjetne inteligencije u Microsoftu sada bavi više od osam tisuća ljudi. U tome smo intenzivno već više od pet godina. Mislim da sam iznos koji izdvajamo za umjetnu inteligenciju nismo do sada nigdje javno iznijeli, no možete dobiti dojam o kolikim je sredstvima riječ već iz ovoga što sam do sada rekao. Iako imamo poseban odjel za UI, to je nešto što imate u doslovno svakom Microsoftovom inženjerskom timu. U posljednje vrijeme dosta radimo i na robotici i u još nekim područjima koja se mogu podvesti pod umjetnu inteligenciju.

Što nam možete reći o sučeljima koja ćemo koristiti za komunikaciju s umjetnom inteligencijom?

Skoro sam siguran da će glavna vrsta komunikacije s umjetnom inteligencijom biti glas. Iako se već desetljećima koristimo mišem i tipkovnicom, koje ćemo i dalje koristiti, mislim da je razgovor sa strojem ono što je prirodnije, i što će na kraju prevladati. Već imamo puno manifestacija te ideje – alata koji nam služe za razgovor sa strojevima – alata kao što su Alexa, Siri, Cortana, i tome slično.

Čovjek + Stroj

Riječ je o fundamentalnoj promjeni koja se već događa na mnogim razinama. U nekim industrijama već imamo cijele pogone kojima se upravlja glasovnim naredbama izrečenim strojevima. Stoga, samo je pitanje vremena kad ćemo moći razgovarati sa svojim osobnim računalima ovako kako mi sada razgovaramo. Zamislite da niste morali transkribirati ovaj naš razgovor, već da je to vaš laptop napravio tijekom naše komunikacije. Ne bi li to bilo sjajno?

OK, no gdje je granica – postoje sigurno stvari koje nikako ne želimo prepustiti strojevima?
Što želimo, a što ne želimo prepustiti računalima i drugim strojevima? Mislim da odgovor ovisi o tome koga pitate. Počevši od osobe do osobe pa do ljudi različite starosti. Svatko od nas ima drukčiju percepciju strojeva. To će čak biti različito i na razini pojedinih zemalja – neke zemlje, kulturalno, povijesno, bit će manje sklone prepuštanju kontrole strojevima. Druge će u tome biti fleksibilnije. Ipak, naposljetku, u jednom trenutku koji više nije tako daleko, računala će sve više toga raditi umjesto nas. Važno je naglasiti da o tome što će strojevi raditi umjesto nas ne odlučuju oni. Mi odlučujemo. Osobno, imam mnogo poslova i obaveza koje bih rado prepustio svom računalu.

Postoji li nešto što je napravljeno u svijetu umjetne inteligencije za što ste poželjeli da ste to prvo napravili vi u Microsoftu?

Hm. Pa baš i ne. Mislim, postoji u svijetu mnogo sjajnih rješenja koja se temelje na primjeni umjetne inteligencije, no slučajevi koje sam pomnije promatrao temelje se na Microsoftovim tehnologijama. Primjerice, u Norveškoj su napravili jedan sjajan sustav, mislim da su ga nazvali e-smart-systems, ili tako nekako. Riječ je o dronu koji nadlijeće dalekovode u toj zemlji i prati njihovo funkcioniranje preko posebnih sustava za kognitivno gledanje te onda, uporabom tehnologije strojnog učenja, prati stanje komponenata u cijeloj elektroenergetskoj mreži.

To znači da više ne morate letjeti helikopterom kako biste ustanovili što nije u redu s nekim dijelom dalekovoda, ne morate slati ljude da se penju po visokonaponskim tornjevima i tako izlažu rizicima, ponekad i u neugodnim vremenskim uvjetima. Štedite i vrijeme, jer točno znate gdje i što trebate popraviti, a sama mreža za distribuciju električne energije je pouzdanija. To je primjer primjene naših kognitivnih usluga i tehnologija umjetne inteligencije kao što su strojno učenje i računalni vid.

Može li se reći da je posljednji korak u stvaranju umjetne inteligencije neki oblik hibridizacije čovjeka i stroja?

Tko to danas može reći? To je svakako jedan smjer razvoja tehnologije. Osobno, nisam baš sklon ugradnji UI implantata u svoje tijelo, ako ste to htjeli pitati. Znanstvena fantastika u svojim je utopijskim i distopijskim scenarijima dosta opširno obradila tu mogućnost, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Međutim, umjetna inteligencija danas je umjetna inteligencija uskog spektra – strogo fokusirana na jedno rješenje. Tako imamo UI koji dobro igra šah. UI koji sjajno sam vozi auto. I tako dalje. Stroj usmjeren na samo jednu zadaću. S druge strane, ljudi su generalisti. Većinu zadaća koje obavljaju ne rade baš najbolje, no mogu naučiti raditi mnogo stvari. Stroj može raditi jednu stvar bolje od ljudi. No još nije svjestan konteksta svijeta u kojem živimo.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.