Kako mjerimo performanse ventilatora?

ne znam ni za koji način osim (kreativnog?) nereda na stolu, ako želim učiniti išta suvislo i korisno. pokušao sam tzv. "šuštić-pristupom", ali nije išlo pa je završilo kao na početku ovog komentara. 

U susjednom stupcu u tablici, navedena je brzina strujanja zraka kroz aluminijski blok pasivnog dijela hladnjaka, kroz njegova "rebra", listiće, ili kako to već želite nazivati.

-možemo (svaku izmjenu topline-uređaj, grijanje-hlađenje) nazvati radijatorom ili koristiti englizam finovi ili točnije heatsink (koji ima rebra, tj fin=peraja) je upravo to rebro kao i članak radijatora ili kad ga reduciramo na osnovni element tad je to riječ u jednini-radijator) ovisno o obliku hladila-metala kao na chipsetu ili pasivnim hladnjacima (mada je tehnički ispravnije govoriti o odvođenju topline, ne hlađenje..), kao što za ventilatore koristimo naziv cooler i nema većih nesporazuma-nerazumijevanja (osim da juzeri često ne dijele na dva dijela, metalni hladnjak i ventilator nego je to sve zajedno cooler-hladnjak.. ne samo ventilator koji bi bio ingliš-fan

-uz dodatak, da baza i finovi ne moraju biti od istog materijala npr bakar-alumijij je česta kombinacija.. npr intelov box cooler.. baza je baza, dio koji ostvaruje kontakt dok je fin-rebro-članak.. onako koji disprarira u okolinu-zrak ..

-toliko o samom nazivu :)) 

-svaki ventilator (cooler, za cpu..) mora imati u deklaraciji protok zraka u kubnim cm, to je prva varijabla, druga je buka, povezana s dimenzijom i brzinom vrtnje (300-2000rpm do turbo 2-3-4-7krpm).. tj u pravilu su veći i tiši/sporiji za isti protok zraka tj odgovnju topline, disparaciju (hlađenje).

-no svrha ventilatora je hladiti hladnjak, ne sam cpu-čip.. to radi pasivni dio, radijator, heatsink kao i heatpipeovi .. dok je baza u pravilu bakar kao najbolji omjer cijene-toplovodivosti..

-rebra-finovi služe samo povećanju površine, lakšoj-bržoj dispraraciji u okolinu-zrak, naravno što više zraka struji to može brže prenjeti toplinu tj razlika potencijala jer i sam zrak se može zagrijati tj nije isto imamo li topli ili hladni zrak u okolini ili ovisno kako postavimo 'granicu', npr na sam cpu ili kućište ili stan-sobnu temp .. tj ventilatori za 'propuh' služe tome da topli zrak izbace iz kućišta i uvuku hladniji.. bez tog bi se računalo recimo 'dinstalo' kao lonac s poklopcem :)

-hladnjak s heatpipeovima je vjerojatno najefikasniji način hlađenja (odvođenja topline).. tj s početne površine-kontakta koja s čipa kao cpu-gpu prenosi toplinu na bakrenu bazu (+ termopasta ili bez uz finozaglađivanje..) tu toplinu treba prenjeti dalje, što dalje.. i to pipeovi rade efikasnije od finova tj širenje topline kroz metal-rebro-fin je sporije nego toplovodnom cijevi koja kao baypass to prečicom odvede dalje.. tj time se efikasno riješi problem dimezija-fizičkih ograničenja, tj toplina se dovede dalje od baze na veću površinu i tad je lakše dalje kroz finove koji ne bi mogli fizički stati na prostor same baze.. zato cpu-gpu .. imaju heatpipeove do finova, jeftinije s manjim potrebama su samo finovi itd..

-druga prednost je što tad imamo veću dimenziju i može veći ventilator.. ne mora manji kao ograničenje dimenzija.. no to može za cpu i klasično kućište, dok nije praktično tamo gdje se želi 'kompaktnost' tj male dimenzije.. mob-lap .. zato se oni proizvode s manjom potrošnjom, performanse vs fizika, hlađenje itd..

-vodeno hlađenje.. kao i heatpipe.. tj dodatni element-karika lanca, kao medij voda daleko efikasnije preuzima toplinu dok cirkulacijom pumpe-tekućine-vode u sustavu to odvodi do opet istih elemenata tj pasivnog djiela-finova-radijatora gdje se to disprarira u okolinu-zrak.. auti, računala.. sve što je potrebno hladiti radi na sličnim osnovama i riješenjima.

-ili peltrier.. termoelektrični hladnjak.. on baš hladi .. ali i grije, tj jedna strana hladi dok druga grije i problem je ta druga strana, tj on stvara razliku temperatura na stranama dok je suma opet neutralno-ništa + problem kondenzacije-vlage koja se tad pojavi jer je to extremno.. uz problem doziranja, tj ventilatore možemo realtivno lako kontrolirati pwm-om i sl. za brzinu vrtnje ovisno o opterećenju ili toplini.. npr da svakih 5 stupnjeva podigne brzinu do max 100% .. ili gašenje kad pređe granicu, peltier je tu problem, zato se praktički ne koristi za kućanske i kompjuterske stvari.. čak ni extrem oc kad se koristi npr tekući dušik kao jednostavniji način jer tad to nije potrebno kao trajno riješenje ili sve uronjeno u termo-ulje koje ne provodi struju dok služi kao voda u vodenom .. itd.

-standardne sobne temperature, 20-30c, kao i raspon industrijskog standarda za većinu kućanskih aparata-elektronike od 15-60c.. recimo da je srednja sobna 25c tad hlađenje cpu-gpu nije problem tj oni proizvode daleko iznad 100c, dok s recimo 50c rade tiho-stabilno.. temp između su stvar postavki, kvalitete prozračivanja, svega.. čak ovisi o urednosti složenog računala ili obliku i materijalu kućišta kao plastika-metal koji dobro-loše provode toplinu itd..

-recimo da se do 10c može dobiti čišćenjem prašine i sl. ako je to uzrok pada performansi (hlađenja) u odnosu na novo-ispravno.

-kao i mit o termopasti, pasta ne hladi.. pasta je samo pasta, ona pomaže boljem kontaktu-prianjanju dvaju površina, cpu-gpu i hladnjaka.. zbog neravnina-nesavršenosti, no ne hladi, štoviše, za extrem se radi upravo suprotno, skida se sve i finim poliranjem se savršeno ravne površine jezgre i hladnjaka spajaju bez posrednika-otpora.. max transfer topline između dvaju materijala... no to se radi kao izuzetak, masovno je lakše-sigurnije s pastom koja 'dihtanjem' nesavršenosti dvaju površina pomaže boljem transferu.. + važno je klasa-kvaliteta, kao srebro, koje je odličan vodić topline no naravno i skuplje. .. a dio tog je i marketing pa ponekad možete kupiti na kile ili gram za sličan iznos i slične kvalitete :)

-kad imamo novo računalo odgovarajuće složeno i podešeno, uzmemo radnu temp kao referencu .. i ako se kroz neko vrijeme to promijeni tad je vjerojatno vrijeme za čišćenje.. i ako je sve ok, opet smo na staroj temp tj normalnoj dok je to unutar 10c razlike, kao i to da s jačim hlađenjem možemo dobiti još desetak stupnjeva.. a to je ponekad potrebno, jer starenjem računala-elektronika gubi efikasnost, sve, otpor raste time i potrošnja-toplina... staro se tad mora više zagrijavati a ako počnu problemi tad se to može jačim hlađenjem možda anulirati.. 5-10c.. ne više, tj teško je dati globalno pravilo ili reference za sve, a prosjek je samo prosjek-sarma ili većina .. npr laptop se možda pregrijava i ne može se dodati hladnjak u kućište pa se doda podložak-postolje.. no tad je upitna portabilnost jer laptop je ipak prijenosno računalo :) .. smisao.. tj kad netko ima problem i pita trgovca on će mu naravno prodati sve što ima na polici.. uvjeravati da je to pravo riješenje, dok treba biti realan s očekivanjima i mogućim i znati kad staro baciti ili što se može a što ne.

-buka? računala bi trebala biti praktički nečujna, kao ostali kućanski uređaji, tv, luster, .. tj na normalnom računalu nema razloga čuti da radi, čak više ni diskove jer su odavno ssd-nvme.. i tek kod opterećenja se može očekivati jači zvuk-buka ventilatora, više na grafičkoj-turbo.. nego na cpu.

-ventilatori iznad 8cm (8-9-12-14) bi 'morali' biti nečujni, za kućište..

-vent na cpu bi većinu trebao biti nečujan ili zanemarivo pri opterećenju, ako je čujan i pri tome temp nije recimo primjereno niska tad je loš hladnjak, treba bolji-jači ili neka postavka, malware, power.. nešto nije ok.

-gpu.. tu ima svašta, može biti turbo-turbine.. od nečujno do čujno-glasno.. no to je gpu.. kao drugo računalo u računalu. Pošto je to najopterećeniji dio obično prvi počne s problemima, buka-pregrijavanje kao i šanse za kvar.. dok s cpu hladnjakom možemo računati na rad u vijeku računala tj 10-više godina.. s gpu je to puno-previše, tj čak i kad je sve ok tad zastari pa se mijenja.. no i čitavo računalo može zastariti.. tad nam trajnost iznad 10g nije kriterij.. dok većina cca 99% radi i nakon 20g kao prvi dan.. tj oni koji počnu cviliti-strugati brzo crknu. Povremeno čišćenje prašine može to spriječiti jer je i prašina kao 'šmriglanje' no ponekad juzer kompresorom nabije prašinu tamo gdje nije trebala biti pa izazove problem.. tj prašinu treba očistiti, četkica-pemzlić-usisavač.. ne kompresor kojim možda ispušemo a možda i nabijemo ili rasklima čitavo računalo, sve lemove dok nabije par tisuća obrtaja ventilatoru koji tad postane generator struje .. itd.. kompresor može očistiti ali može i uništiti računalo.

-buka-2. .. znate što je buka, ventilatora, računala? .. možete znati samo ako radite na npr serverima :) .. to je buka, to je bučno hlađenje, jedan radni dan i juzer je u katatoničnom stanju.. ovo kad morate mjeriti uređajem je ništa, tišina.. onak kao šum valova na pecanju i strujanje zraka kroz zelenu travu dok kisik nadire u krvotok juzera nenaviklog na prirodu, to je tišina, ne buka :) .. može se jednako reći za npr direstraitse, nije to buka, to je samo glasna glazba :)

-nije ono što mario pokriva u članku.. drugi pogled na buku i hlađenje :)