NEO Gamma i Nvidia GR00T N1: Kućni robot s mozgom

Ponovno ovaj glupi koncept humanizacije robota. Mi nismo savrsena bica tako da roboti za svakodnevne potrebe ne trebaju izgledati kao mi nego trebaju biti napravljeni na najucinkovitiji nacin za obavljanje zadataka za koje ce biti zaduzeni. To je kao da je robotski usisivac napravljen kao covjek sa usisivacem u ruci.

 Nisi u pravu, postoji jako puno razloga zasto je bas humanizacija robota kljucna. Sve alate koji su ljudi napravili oblikovali su tako da odgovaraju njihovim rukama. 

Mnoge robotske kompanije su pokusavale (i dan danas pokusavaju) i s drugim konceptima i sl. i svi vise manje shvacaju da je ljudski oblik kljucan kako bi roboti mogli obavljati raznolike zadatke koje i ljudi obavljaju i da im udovi budu prilagodjeni alatima koji su stvoreni za covjeka. 

Osim toga to je vazno i za priklupljanje podataka i za neuralne mreze, jer robot ce oponasat ono sto nauci od covjeka. Ako covjek rukom napravi neki pokret i stavi predmet u odredjenu poziciju koristeci prste na ruci, robot takodjer mora imati ruke i prste kako bi uspio na identican nacin povezati sto tocno treba napraviti. Vidis da sad rade robotske sake sa 22 stupnja slobode kretanja, prije su imali sa manje stupnja kretanja pa nailaze na probleme i limitacije. 

 upireš i ti u krivom smjeru

na ovaj način možeš uvest robota u radno okruženje bez da išta mijenjaš, čak i viljuškare i bagere možeš ostaviti da ih koriste istovremeno čovjek i robot

za specijalizirane zadatke da, kao onaj vojni robot za prijevoz tereta i izviđanje koji podjeća na psa/magarca

za višenamjenskog robota svakako je humanoidni oblik prednost

-upravo suprotno.. ne stvaramo robote da bi mi (ljudi) prilagođavali svijet-alat, nešto nama potrebno drugima, robotima.. upravo suprotno, radimo robote da oni rade za nas, za naše potrebe .. pa i to da se oni prilagode nama, ne mi njima :) .. recimo iz klase sebičnosti, hedonizma.. no sve to su kao i ego, ljudske osobine, ne osobine alata-strojeva i time humano opravdano-pravedno. Tako npr radimo mostove preko rijeka, ne šećemo okolo uz rijeku pa ako postoji prijelaz, nego ga napravimo, napravimo branu.. prilagodimo svijet sebi, ne 'njima'.

-sebično? to je ljudski.

-ne, .. ovako idu prave usporedbe i stvarnost.

-postoje razni alati, uređaji, oprema, bilo što, cipele, sjedala u busu, šarafciger, pila.. sve je prilagođeno čovjeku, osobi s rukom-prstima, npr makkita bušilica.

-točno, ako želiš napraviti stroj-robot, najbolji, najoptimalniji ali specijaliziran, kao u fordovoj tvornici automobila na pokretnoj traci, tad će to upravo biti robot-ruka, ne ostatak robota, ne noge, glava.. jer su nepotrebni dok ruka radi ono što je potrebno, drži alat i koristi ga, no to je specijalizirano radno mjesto, jedan task, bez kretanja na pokretnoj traci, kao što i cnc stroj buši-tokari ili printer, 3dprinter itd.. tad takav alat iz tog razloga ima priključak koji odgovara 'robotu' npr navoj-šaraf koji si robot ušarafi u ruku, dok ljudima treba drška koju prime rukom-šakom-prstima i prsti za prekidače-korištenje dok robot to radi žicom-kontaktom-pinom na koji da signal upaljeno-ugašeno.. ali takav alat je neupotrebljiv za ljude, za sve ostale.. samo taj robot na tom tasku ga može koristiti, to je specijaliziran robot-task-alat kao što je za printer ili cnc stroj njegova glava i set alata-nasatka.

-takvog robota možeš raditi po narudžbi za konkretan posao.

-ovi univerzalni roboti, humanoidni, su suprotno, imaju ruku-prste upravo zato da već postojeće alate kao čekić, volan auta, vrata-kvaku, zvonce na ulazu, košaricu u trgovini, mogu koristiti, da mogu otvoriti vrata treba im ruka, da mogu pozvoniti zvonce treba im odgovarajuća visina, dok im noge trebaju za pokretljivost a osim nogu mogu biti kotači s prednostima kao brzina i nosivost, stabilnost ali i mane kad treba hodati po stepenicama i sl. terenu.

-tad, kad radiš univerzalno, kad se radi zamjena za čovjeka, tad se radi humanoidni robot, kopija.. iz tih razloga, korištenje postojeće makkita bušilice umjesto izrade, kupnje nove za robota jer bez alata je i robot beskoristan.. na baušteli mu treba lopata, ako ima ruku-prste može koristiti istu postojeću, metlu, bilo što , protupožarni aparat, lizati sladoled na štapiću.. zato je to kopija čovjeka, ne r2d2 nego 3po iz starwarsa..

-tj u svemu imaš takve univerzalne i specijalizirane primjere, osobno vozilo nije šleper za prijevoz tereta, nije traktor za oranje, nije bus za prijevoz većeg broja osoba, nije brod, nije avion, nije bicikl.. sve to su vozila i teorestski im je ista osnova, mehanika, namjena.. no različite specijalnosti i namjene. Boid f1 je rađen za trku, motor može biti isti za taktor, tad će biti za snagu i dodatne alate kao kompresor ili plug, motor će raditi isto, vrti se i daje snagu, no namjena je sasvim različita, brzina ili neki drugi task.. dok je osobno vozilo neki mix ograničen broj osoba 2-5, ograničen teretni prostor 500L i do tone nosivosti, ali je najčešći na cesti i koristimo ga svi, najmasovniji mada osim za taxi ne služi poslu kao što to služe šleperi-traktori-busevi..

-masovnost, industrijska proizvodnja bilo čega, npr razvoj PC-IT industrije.. od po komadu, skupog računala, do jeftinog PC-kompatibilca, x86, upravo je ta modularnost-kompatibilnost onaj faktor koji omogući sniženje cijene i masovnost što je dovelo do današnjih mobitela koji su sveprisutni i potrebni za sve, plaćanje karticom se veže na mobitel app-osobu kroz imei, dokumenti, .. industrija, proizvođač želi takvu masovnost, takvu zaradu kao što je trenutno u mobitel grani... a tad radi univerzalnog robota koji može sve, pri čemu ne mora biti najbolji za neki konkretan-jedan task, tj uvjek će specijaliziran alat za jedan task biti za to najbolji, ali za sve ostalo beskoristan pa tako imaš ključ-gedoru s nastavcima-bitovima-adapterima no ako nemaš pravi-odgovarajući ne možeš ništa.. dok s univerzalnim i najlošijim možeš barem nešto, suprotnost tog je primjer švicarskog nožića koji ima otvarač za konzerve, šarafciger, škarice.. nije dobar alat za posao ali je univerzalan i pomaže kad je nužda, kad nemaš bolje. Industrijska masovna logika tad kaže da će se takav univezralan alat prodati više-najviše, dok svaki pojedinačni za konkretan task manje, .. ako to karikirano podjelimo na recimo 100 teoretskih alata za sve poslove, svaki alat će zauzeti 1% tržišta-potražnje-potreba i profita, dok će univerzalni pokriti 1-100%.. recimo 10% i time biti najmasovniji, da je to politička stranka imala bi najviše glasova i vlast.. itd.

-zato je univerzalni alat 'bolji'.. nije bolji za konkretan jedan posao, ali je šira primjena, npr francuski ključ i papagajke vs ključ neke veličine npr broj 13 ili broj 8 jer svaki konkretan ključ neki broj je za sve ostale matice-šarafe beskoristan i moraš imati set alata da bi zašarafio jedan šaraf.. ili problem koji namjerno stvara npr autoindustrija gdje svaki auto ima drugačiji far-žmigavac-dio, mada su u osnovi isti, rade isto, istom žaruljom, istom strujom, samo je različit oblik i time neodgovarajući za sve ostale aute osim za taj jedan model.. i zato su farovi skupi, umjesto da su kao pc-x86 modularni i time masovni-jeftiniji.

-zato od prvih sf filmova imaš ta dva tipa robota, suprotna-različita, zato je terminator humanoid koji koristi sve ljudima dostupne alate-oružje i vozi motor-auto.. da je to robotska ruka iz fordove tvornice kako bi vozila motor ili koristila pumpericu-pušku.. čak i kul-naočale uz poštapalicu ajl-bi-bak.. :)

-npr što nama ili zapadu nedostaje u radnoj snazi? u poljoprivredi skupljači-berači, trešnje, masline, krumpir, lubenice što od tog može robot-ruka a što terminator? može li koristiti traktor i orati? može li skuhati kavu i konobariti u kafiću? .. humanoidni robot upravo to može jer je kopija čovjeka pa sve ono što radi čovjek radi robot kao zamjena, pogotovo repetativne poslove koje nitko drugi ne želi raditi ili su trošak..

-čemu služe strojevi, npr u poljoprivredi.. pa tome da smanje potrebu za ljudskim radom, eliminirali su time od nekadašnjeg 95% seljaka na 1% potrebu za ljudima pa jedan stroj obavi ono što je nekoliko ljudi radilo u jednom danu kao beračica ili kombajn.. uvozimo nepalce koji dostavljaju pizzu-ćevape.. umjesto nepalca kupiš robota i posjedneg ga na bic, torba na leđa i vozi miško, navigacija mu kaže gdje, na vratima pozvoni zvonce, ili otvori ulazna vrata do lifta.. za to mu trebaju ruke-prsti itd. dok mu to ne treba ako kao cnc stroj buši čelik-drvo na postolju s kojeg se čitav život neće udaljiti kao 3d printer.. i to već rade roboti, odnosno strojevi, dok ljudi recimo kontroliraju.. pa je sad kao vrijeme za onaj univerzalni korak (možda, ne još..) itd.

-svaki posao, kao i svaki programerski zadatak-task, formula, se mogu razbiti na elementarne dijelove, korake.. školski primjer zbrajanje-množenje-dijeljenje-korjenovanje-logaritmi.. i sve izvedene formule-izračuni za bilo koju namjenu, sve to je moguće razbiti do najnižeg dijela i napraviti kao alat-algoritam, binarna zbrajalica-brojač kao i pixel na ekranu, koji kao mravi, jedan ne znači ništa, no tisuće daju željeni rezultat, sliku na ekranu ili neki task koji algoritam ima za cilj..

-takav dio, bilo softa ili hardwarea, modul, može se dalje koristiti za kombinacije bilo kojih drugih taskova, npr calculator ima rutine zbrajanja-množenja.. želiš li korjen, dodaš, jedna tipka, mogućnost više.. tako se na sve dodaju moduli, pa danas mobitel ima fotić, navigaciju, igre, .. što god zamislimo uz ograničenje dimenzije i struje. Želiš li robota koji svira gitaru? dodaš mu glazbeni modul, no treba prste, dvije ruke, ili treba gitaru njemu odgovarajućeg obilka koja tad nije gitara nego klavir.. slikovito-karikirano govoreći ili pitanje kad iz kojeg razloga nešto želimo prilagoditi nečemu .. pa tako serpentine-ceste vijugavo prelaze brdo, dok tunel buši, za oboje postoji razlog.

-a 'najbolja' fora u svemu tome, ono što je programerski-matematički malo neobično, je fuzzylogika, kao i bumbarov let dok skuplja nektar ili problem trgovačkog putnika.. ne mora biti najbolja-najoptimalnija ruta, važno je da je dovoljno dobra, ne moraš biti najbolji nogometaš važno je da si dovoljno dobar i da ekipa zabije gol više, u trci da si stotinku brži, ne da si apsolutno najbrži tj u utrci 'ja-i-ti' možemo biti vrlo spori, no ako sam ja stotinku brži, pobjeđujem, mada sam užasno loš, u igri, šahu, pokeru, u ratu.. nije važno biti najbolji nego dovoljno dobar ili za mrvicu bolji od protivnika.

-u čemu je razlika? pa kod jednostavnih algoritama, npr matematički primjer 2+2=? .. imaš jedan točan odgovor, sve ostalo je netočno, =4 .. za taj odgovor, točan, 100% točan, ne moramo trošiti ogromne resurse, ne moramo provjeriti milijardu permutacija i riješenja pa tad pronaći 'najbolje' .. ili optimalno, tj optimalno uključuje da ne mora biti najbolje, najbrže, najkraće, pa kad bi izračunavali problem trgovačkog putnika ili bumbarov let sa svim permutacijama jednostavno bi na taj dio izračuna-provjere potrošili više vremena nego što bumbar ima za život bez hrane odnosno trgovac za posao..

-u takvom primjeru kad je i vrijeme bitan faktor, tad je brzina izračuna važnija od točnosti.. dovoljno dobro je tad ono bitno, dok unutar tih dovoljno dobrih mogućih ponuđenih odgovora možemo izabrati bolji-najbolji koji ne mora nužno biti apsolutno najbolji-točan 100%.. tj dovoljno je za takvu točnost-optimalnost zadovoljiti kriterij od npr 70%.. ako može 80% to je bolje no ako troši previše resursa možemo izabrati lošije, optimalno, kao kad kupujemo auto skuplji-jeftiniji mada želimo skuplji zbog ograničenih resursa kao novac kupimo jeftiniji a kad je kriterij vrjeme tad je to poslovično = novac :)

-banaliziran primjer prednosti 'nepreciznosti' ili dovoljno dobrog.. je npr broj pi, 3,14.. za školske primjere je dovoljna preciznost 2-znamenke, koristi se do 5-znamenki, može i više.. 10-20.. no što je veći-precizniji broj, decimale, to je više računalnih resursa potrebno, širina registra u kojem obrađuejmo podatak npr 32bitni-64.. i time je veći 'teret', zauzimanje storagea, rama-diska, sporiji transport sabirnicom naprosto jer je nešto veće-višestruko i time potreban duži transport u dijelovima.. i ono što znamo, logika-praksa..

-znamo da je pi beskonačan (barem za sad i teorije to dokazuju..) i da bi ga teoretski s osnovnim algoritmom koji radi samo na 100% točnosti beskonačno dugo računali, dok ne bi ponestalo resursa u svemiru npr ako na svaki atom zapišemo jedan bit podatka.. kad-tad bi potrošili svu raspoloživu materiju uključujući i nas same a da ni tad nismo došli do posljednje znameke-točno.

-znamo praktično da nam je teže računati s većim brojem, npr lako je do par znamenki, no s recimo 20 već i zbrajanje ljudima postane teže kao i mogućnost pogreške čistim prepisivanjem-greškom (ne neznanjem).. slično je i računalima-čipu, tj oni nemaju grešku no traže resurse i nije isto treba li jedan ili dva bytea za podatak koji obrađuje, nije isto gigabit ili terabit.. veće-teže-sporije.. jedino što računala-calculatori ne griješe tipfelerom i sl. dok čovjek na papiru već ima problem jer papir ima rub-kraj pa je relano-nerealno očekivati da možemo baratati s više od recimo 100 znamenki preciznosti jer nema ni mjesta na papiru..

-a znamo i potrebnu preciznost.. npr kad se gradi piramida promašaj 1-stupanj kuta na dimenziji od 100m tolerancija greške od 1% može značiti tone kamena manje-više, dani rada, urušavanje.. no dok radimo pseću kućicu promašaj od milimetra-centimetra je nevažan, neće se pseća kućica urušiti ili tražiti dodatnu radnu snagu danima ako smo promašili 1% kut rezanja daske..

.. to je dovoljna preciznost, ona koja je dovoljno dobra da se posao obavi, ne nužno najbolje-točno i to je unutar standardnih tolerancija, pa tako npr naponi struje deklarativno idu oko 230v 200-250v.. ispod 160-180 uređaj kao frižider crkava, iznad crkava-pregori.. to je tolerancija, jer ništa ne mora biti 100% pogotovo kad se 'spajaju' razni proizvodi-izvori-moduli .. dok bi tad inzistiranje na većoj točnosti zapravo dalo kontraefekt i zaustavilo sve jer bi s većom preciznošću, manjom tolerancijom do nule zapravo 99% proizvoda bilo škart.. pa i sam cpu-tranzistori koji imaju određen yield-postotak i ovisno o tome kako je dobro ispao siliciski wafer dobiješ bolji-lošiji cpu-čip. koji može veći ili manji overclock itd..

-pa kad 'zborjiš' tih par 'pravila'.. univerzalni robot + dovoljno dobro, tad je to logičan put, ne specijaliziran-majstor nego 'bauštelac' koji može brati jagode ili kuhati kavu.. i upravo će on biti bolji, optimalan pa je logično i takav plan ljudi koji se time bave, jer i oni su razmišljali što napraviti, odnosno ne zato jer ja to tako kažem nego industrija dok ja recimo objašnjavam zašto ili kako su i oni došli do tih zaključaka-odluka-plana-cilja.

-zato će roboti biti humanoidi, dok će specijalizirani raditi konkretan task i možda ih ni nećemo nazivati robotima tj već ih nazivamo robotska ruka ili cnc stroj..

-pa smisao foruma je da nešto pišemo.. ne da sjedimo i šutimo.

-a količina texta-slova je stvar teme i kako se razvije, kad je potrebno više-dublje.. (a često i kad nije) :)) ...