U srijedu je u Zagrebu predstavljen projekt Centra dijeljenih usluga (CDU) koji tijelima javnog sektora putem uspostave državnog oblaka omogućava korištenje zajedničke, pouzdane i skalabilne IKT infrastrukture i dijeljenih usluga. A to bi u konačnici trebalo značiti i jeftiniju i učinkovitiju javnu upravu, veći broj digitalnih usluga javne uprave, bolju povezanost baza i registara, upravljanje i vođenje troškova s jednog mjesta, sigurniju i bržu razmjenu podataka, bolju komunikaciju među tijelima javne vlasti te brži pristup najnovijim tehnologijama.

Ključni državni projekt

Riječ je ključnom državnom projektu kojim se prvi put centraliziraju i objedinjuju podaci javnih tijela te tako omogućuje njihovo bolje povezivanje i digitalizaciju, objašnjeno je na završnoj konferenciji višegodišnjeg visokotehnološkog projekta kojeg od 2019. vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u suradnji s državnom tvrtkom APIS IT. U igri je velik novac: postavljanje državnog oblaka stajalo je gotovo 48 milijuna eura, od čega je 85 posto financirano novcem iz europkih fondova. Voditelji projekta nisu krili zadovoljstvo učinjenim:

"Četiri godine od početka projekta možemo reći kako smo premašili ključne pokazatelje uspješnosti jer CDU ima više od 300 korisnika, državna sabirnica korisnicima nudi 34 integrirana registra i 94 servisa koje koristi više od 160 institucija, a to je tek početak. Tako je osigurana digitalna razmjena podataka koji su se dosad prenosili papirnatim putem", naglasio je državni tajnik SDURDD-a Bernard Gršić. 

Projekt tu ne staje i u njegovu će se nadogradnju do sredine 2026. uložiti dodatnih 34,5 milijuna eura, a broj korisnika Centra dijeljenih usluga dotad bi trebao narasti na čak 750. 

Kapacitet platforme

Ukupni kapaciteti platforme koju je dizajnirao i implementirao APIS IT, obuhvaćaju 37.840 vCPU, 154 TB RAM-a, 15,5 PB prostora za pohranu te više od 4500 virtualnih poslužitelja. Uz najvišu razinu kibernetičke sigurnosti, više podatkovnih centara kojima upravlja APIS IT osiguravaju i visoku dostupnost, odnosno automatski oporavak od bilo kakvog ispada na jednoj od lokacija, bez gubitka podataka. 

Državna sabirnica

Zbog velikog broja virtualnih poslužitelja projekt se naziva i "državnom sabirnicom" kojom se digitalizira javna uprava i automatizira razmjenu podataka. 

"Samo u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je 100 milijuna transakcija, a očekujemo da će se zahvaljujući novim servisima do kraja godine taj broj i udvostručiti. To zapravo znači da službenici 100 milijuna puta nisu morali tražiti ili izdati potvrde u papirnatom obliku", objasnio je Gršić na primjeru prednosti ovog za državu strateškog projekta kojeg je usporedio s gradnjom autocesta ili Pelješkog mosta.

Digitalna suverenost

Državni oblak Hrvatskoj bi trebao jamčiti digitalnu suverenost, to više što o njegovom funkcioniranju i sigurnosti brinu domaći stručnjaci. Kibernetička sigurnost je neupitna pa upravo zahvaljujući snažnoj zaštiti u četiri godine rada Centra dijeljenih usluga nije zabilježen nijedan napad na sustav.

"Samo u programe sigurnosti CDU-a uloženo je oko 15 posto ukupne vrijednosti projekta, a pritom su korištena sva najnovija rješenja i tehnologije. Na tome je radilo 83 domaćih stručnjaka, među kojima i njih četrdesetak iz Apisa IT", otkrio je Saša Bilić, predsjednik uprave Apisa IT, tvrtke koja će se nastaviti brinuti o funkcioniranju i sigurnosti državnog oblaka, a po potrebi će i dalje zapošljavati nove, domaće stručnjake. 

Hrvatski proizvod

"Cijeli projekt je hrvatski proizvod, djelo hrvatskih ljudi i znanja i kao takav je među rijetkima u Europi pa bi mogao postati izvozni proizvod", rekao je Bilić otkrivši kako su za potrebe Centra Apis IT osigurano dva podatkovna centra.
"Hrvatska jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja takav centar, u kojem čuva svoje podatke, ima na svom teritoriju", rekao je Bilić. Štoviše, neke zemlje poput Danske, Švedske i Austrije pokazale su zanimanje za ovaj projekt i hrvatski know-how i s njima se već  već pregovara oko izvoza i konzultantskih usluga.

Eksplozija projekata

Zdravstveni sustav trenutno koristi između 40 i 50 posto iskorištenog kapaciteta državnog oblaka, a ostatak otpada na sva ministarstva i razna druga državna i javna tijela. Riječ je o više od 50 tisuća državnih i javnih službenika, a neizravnih korisnika je daleko više jer među njih spadaju i stotine tisuća građana koji koriste sustav e-građani i usluge pojedinih tijela.

"Iskustvo koje smo stekli u pripremi i provedbi ovog zahtjevnog projekta otvorilo je vrata aktualnim i budućim velikim projektima digitalizacije poput digitalne transformacije Porezne uprave. Uz sredstva Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a uskoro iz Programa Konkurentnosti i kohezije, Hrvatsku do 2030. čeka prava eksplozija projekata koji će preobraziti našu javnu upravu i učiniti je modernim digitalnom servisom za građane i gospodarstvo", najavio je Bilić.