Estonija je površinom nešto manja od Hrvatske, ali brojem stanovnika značajno manja, ima ih svega oko 1,4 milijuna. Povezuje nas zajedničko socijalističko nasljeđe, a razdvaja bitno drugačiji pristup i organizacija državnih službi u najširem smislu riječi, i mindset vodećih političara.

Za razliku od nas, Estonija je svoje osamostaljenje dočekala s no legacy politikom, nisu inspiraciju tražili u kraljevstvima i prošlosti od stoljeća sedmog, nego su se okrenuli budućnosti. Prvi premijer nakon neovisnosti Mart Laar imao je samo 32 godine kada je izabran, a za sebe voli reći da je bio mlad i lud, te kako nije znao što je moguće i nemoguće, pa je učinio nemoguće. Iako povjesničar prema struci, na veliku sreću Estonaca, bio je zagledan u budućnost.

Vrlo su rano odlučili ulagati u digitalne autoputove, uz nultu toleranciju prema korupciji, za razliku od nas, koji sistematski odlučujemo ulagati u infrastrukturu XX. stoljeća (autoputove, sportske dvorane i slično) uz veliku korupciju.

Make data run, not people

Dva su kamena temeljca na kojima počiva silikonska dolina e-governmenta; obavezan digitalni ID za sve stanovnike, i digitalni X-road, koji danas nazivaju X-tee. Obje inovacije ugledale su svjetlo dana 2001. godine.

X-road kralježnica je e-Estonije, građena za budućnost, kao interoperabilna platforma koja omogućuje izmjenu podatka decentraliziranih baza, simultano pretraživanje i bilježenje podataka, kako bi je koristio privatni i javni sektor.

Iako se vrlo često može naći podatak da se radi o platformi blockchain, to nije točno, blockchain se koristi samo kao zaštita platforme, a KSI (Keyless Signature Infrastructure) tehnologija pokazala se toliko dobrom da je koristi i NATO.

Ni X-road ni ID ne sadrže privatne podatke, već samo omogućuju njihovu sigurnu razmjenu.

Kao open source, danas je X-road u primjeni u ukupno 10 zemalja, a zabilježena je i prva “federacija” korištenja X-roada između Finske i Estonije.

Digitalni ID omogućuje građanima da budu digitalno identificirani i koriste digitalne potpise. ID i X-road omogućuju da se bilo koji ugovor digitalno potpiše, da građanin pristupi digitalno bilo kojoj javnoj usluzi, naruči lijek, prijavi porez, glasa ili preda zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

Statistike kažu da je digitalni potpis do sada upotrijebljen više od 350 milijuna puta među populacijom koja broji 1,4 milijuna, više od 30% birača na izborima bilo lokalnim bilo državnim svoj glas izrazi digitalno, gotovo 100% prijava poreza na dohodak učinjeno je on-line te je 99% javnih usluga dostupno on- line.

Vozačku dozvolu ne morate nositi sa sobom, policajac, ako vas zaustavi, može pristupiti vašim podacima i provjeriti ih. Popis poslodavaca za koje ste radili, cjelokupno financijsko poslovanje vaše tvrtke, sve je digitalno i dostupno, tako da država, recimo, može prije vas znati ako ste pred stečajem.

Samo su tri stvari koje ne možete napraviti digitalno, i to vjenčati se, razvesti i kupiti nekretninu, jer estonska država smatra da su ta tri čina previše važna i da iziskuju fizičku prisutnost sudionika.

2007. godine suočili su se s ruskim hakerskim napadom koji je tijekom dva tjedna u bitnome onesposobio pružanje digitalnih javnih usluga, pa su mediji bili puni horor priča nezadovoljnih građana, koji su zbog toga “morali čekati u redovima pred šalterima”.

Kako su Estonci valjda razvili jedinstveni dar da svoje probleme pretvore u prilike, tako se dogodilo i s ovim, nakon napada pozvali su NATO da svoj centar izvrsnosti za cyber defence security preseli u Tallinn, i u tome uspjeli, već 2008. g. je otvoren

Obećana zemlja

Najpoznatiji proizvod estonske kuhinje je e-residency. Kažu da prema njemu žele biti poznati kao što je Švicarska prema bankarstvu. Za one koji još nisu guglali taj pojam, e-residency je vrsta digitalne/elektronske pripadnosti, država vam je potvrdila identitet i dalje možete raditi bez fizičkog “susretanja” s tom državom. Možete osnovati tvrtku, ne morate kod bilježnika ovjeriti potpis, solemnizirati, pečatirati, platiti 3 tisuće eura, dovoljno je uz vašu digitalnu ID karticu sve obaviti on-line.

Znatiželja me navela da apliciram za e-residency prije nekoliko mjeseci, koji mi je u vrlo kratkom roku odobren. Kada sam prvi put istraživala tu mogućnost, nije mi bilo u fokusu osnivanje tvrtke, već sam iz čiste pravničke znatiželje htjela vidjeti kako funkcioniraju njihove institucije.

Od početnih stranica njihove vlade namijenjenih e-residencyju, nudi vam se da umjesto self-made osnivanja društva koristite usluge brojnih tvrtki koje u tome posreduju.

Možete od njih “kupiti” uslugu poslovne adrese, imenovanja direktora, računovodstva, financijskih izvještaja i slično, za vrlo prihvatljive iznose, a u sve to možete se upustiti i sami.

Država se pobrinula i za pojednostavljene procedure osnivanja kroz opciju API registra, koji vam nudi osnivanje inačice d.o.o. s jednim osnivačem, izjavnom o osnivanju koja je tipizirana, ali bez mogućnosti imenovanja prokurista, nadzornog odbora i varijacija u poslovnim udjelima. Ukratko, možete imati sve ono što vam najčešće treba prilikom osnivanja d.o.o., bez muke plaćanja precijenjenih tipiziranih ugovora, solemnizacija i sl.

API registar može se integrirati preko X-roada tako da tvrtka, banka ili startup mogu nuditi uslugu osnivanje drugim tvrtkama ako je povezana.

Usluga e-Financials, koja je za prvu godinu potpuno besplatna, omogućuje vam da u cijelosti samostalno ispunite sve porezne formulare i izvršite druge obaveze prema poreznoj upravi. Nakon prve godine, plaćate ovisno o intenzitetu korištenja.

Ako vam je i to prevelika tlaka, LHV Pank je, u kooperaciji s Poreznom upravom, lansirao poseban proizvod, poduzetnički račun kod kojeg vam banka vodi računa o ispunjavanju vaših poreznih obveza prema državi. Poduzetnički računi dostupni su svima onima čiji prihod ne prelazi 40.000 eura. Očekuje se da će ga najviše koristiti slobodna zanimanja i osobe koje imaju neku vrstu dopunske djelatnosti.

Kako bi se što više olakšalo onima koji stvaraju prihode, porezna uprava sklopila je poseban sporazum s Airbnbom, koji omogućuje iznajmljivačima da sve njihove obaveze izvještavanja porezne uprave budu riješene jednim klikom unutar platforme.

Ipak, bez obzira na niz pogodnosti, sumnjam da ću grlom u jagode koristiti sve usluge. Pretraživanjem jednog od registara našla sam podatak da svi koji rade u tvrtki, iako i “besplatno”, moraju biti prijavljeni u registar radnika. Malo me to začudilo, jer nije baš “intuitivno” za korisnika, pa ću s avanturom samostalne navigacije pričekati dok ne utvrdim kakve su kazne za eventualna kršenja propisa.

Država u silent modu

Država je lako dostupna, sve je zaista u kliku, ali ne mogu baš reći da je user friendly za nekoga tko dolazi iz bitno drugačijeg sustava. Ne znam, možda je to samo moj PTSP, jer kod nas uvijek postoji “još jedan” propis ili papir koji ti nedostaje, pa mi se teško opustiti i vjerovati da je sve baš tako lako.

Drugi faktor opreza je jezik. Iako su polazne stranice redovito dvojezične, obično kad se odmaknete dva ili tri klika dalje, potreban vam je Google translate, i morate se pouzdati u njegovu točnost.

Zanimalo me kako izgleda sustav izdavanja građevinskih dozvola; logirala sam se u registar, ali ne mogu reći da mi je bilo jasno što se tu želi ili treba. Pravilnik o projektima vrlo im je zanimljiv, kod njih postoji obveza fotografiranja i videosnimanja kad se izvode radovi, te sastavljanja zapisnika o sastancima sudionika gradnje (projektant, izvođač, nadzor).

Na jednom od foruma našla sam upit nekog našega kako traži informacije o postupku izdavanja dozvola – koliko traju, koliko su zahtjevni i slično. Na upit je odgovorio Estonac, s uputom da mu je najbolje izgraditi što želi, onda se praviti glup i naivan, posuti se pepelom kada ga uhvate, platiti kaznu i legalizirati objekt. Tako poznato!

Propisi su u cijelosti on-line i prevedeni na engleski jezik još od 2015.g. Njihova inačica Narodnih novima, osim objave svih propisa, nudi pročišćene tekstove prema razdobljima, vijesti iz pravosuđa, sudsku praksu. Sve ono što odvjetnički uredi u Hrvatskoj redovito plaćaju mjesečno oko tisuću kuna, Estonci imaju besplatno, i još s prijevodom, kako bi se i stranci mogli snaći.

Nema dozvola za iznajmljivanje; državu nije briga koliko kvadrata ima vaš WC, kada o tome brinu korisnici Booking.coma ili AirBnB-a, niti brinu o strateškim pitanjima za turizam, tipa je li vam naljepnica “zabranjeno točenje alkohola” na pravom mjestu, već se brine kako da vas što manje sekira pri naplaćivanju poreza. Ukratko, puštaju vas da radite.

Zanimljiva je usluga vizualizacije u Business registru. Uz pomoć nje, jednostavno i lako možete vizualizirati povezanost između društava, dobiti pregled nad njihovim nekretninama u vlasništvu, financijskim izvještajima i slično. Ako ste ikad surfali po našem registru, znate koliko je iscrpljujuće svaki put ponovno dokazivati da nisi robot kako bi koliko-toliko saznalo tko su povezane fizičke osobe, i kakvi su financijski izvještaji.

Cilj država je u silent modu, kako kaže njihova predsjednica. Kada na snagu stupi nova regulacija, 1. srpnja 2019.g., država neće od poduzetnika smjeti tražiti niti jedan podatak koji već ima u svojim registrima, a ako kojim slučajem nešto i treba, morat će to tražiti u jednoj jedinoj interakciji s korisnikom. Svatko će imati uvid u način kako se obrađuju njegovi podaci, i tko ih obrađuje.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.