Peta konferencija LegalTech u organizaciji Buga i Mreže o primjeni digitalnih tehnologija u pravu održana je u prostoru zagrebačkog kina Kaptol Boutique Cinema & Bar. Otvarajući event direktor konferencije i glavni urednik časopisa Mreža Oleg Maštruko podsjetio je kako je ideja o organiziranju konferencije s tematikom tehnologije i prava došla prije četiri i pol godine. Povezivanje tehnologije i prava bilo je tada tek u naznakama, no posljednjih godina pokazala se opravdanost konferencije koja se sadržajno razvijala, prateći sve veću primjenu tehnoloških rješenja u pravnoj i sudskoj praksi te u odvjetništvu.

Pravni labirint

Konferencija je započela panel-raspravom Pravni labirint: Umjetna inteligencija i ChatGPT na sudu. Raspravu je moderirao osnivač Global AI Ethics Institute Aco Momčilović, a sudjelovali su osnivačica i izvršna partnerica odvjetničkog društva u Beogradu BDK advokati Tijana Kojović, odvjetnik Relja Rajković i stručnjakinja za korporativno pravo, odvjetnica Tarja Krehić. U panel-raspravi otvorena su, među ostalim, pitanja intelektualnog vlasništva, kako sadržaja i djela koji služe za obuku modela umjetne inteligencije, tako i samih proizvoda tih modela.

Relja Rajković ukazao je i na potrebu pravnog definiranja pitanja transparentnosti podataka kojima se "hrani" umjetna inteligencija, naglasivši kako je problematika autorstva proizvoda umjetne inteligencije pravno i društveno kompleksna. Ukazao je i na nužnost stalnih dorada regulative zbog stalnih i brzih tehnoloških inovacija u umjetnoj inteligenciji, na primjeru AI Acta Europske komisije. Tarja Krehić istaknula je kako bi bilo loše da regulacija koja se treba donijeti koči inovativnost u umjetnoj inteligenciji te kako time ne bi postigla svoju svrhu. Kada su u pitanju posljedice primjene modela umjetne inteligencije, posebno modela generativne umjetne inteligencije koji su posljednjih mjeseci izazvali sveopće zanimanje struke ali i široke javnosti, Tijana Kojović ukazala je kako se toj problematici često pristupa s ideološke strane te ih se na neki način mistificira. Ustvrdila je kako je potencijal umjetne inteligencije ogroman te da toj problematici treba pristupiti realno i stručno. Sudionici panela složili su se kako će umjetna inteligencija umnogome pomoći ljudima te da je svakako treba prihvatiti kao pomoćni alat, a konačno odlučivanje ostaje na ljudima.

Navedeni su različiti primjeri primjene umjetne inteligencije u sudskoj praksi u svijetu, gdje se čak primjenjuje i u nekim jednostavnijim procesima kao arbitar. Aco Momčilović ukazao je kako razvoj umjetne inteligencije nije linearan nego eksponencijalan, te u budućnosti vidi njenu primjenu i u složenijim sudskim procesima, u kojima donosi odluke, a ne samo kao sada, u rijetkim primjerima u svijetu, kada odlučuje u jednostavnijim procesima.

U nizu tema prvoga panela ovogodišnje konferencije LegalTech razgovaralo se i o konkretnim primjerima pravne prakse, kao što su priprema ročišta, provođenje samih ročišta, obradi velike količine dokumentacije potrebne u procesima, kao i o etičkim implikacijama primjene umjetne inteligencije u pravnim poslovima, posebno u sudskim predmetima.

Digitalno pravosuđe

Nakon sadržajne panel-rasprave koja je otvorila brojna pitanja, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Alen Uzelac u svojem keynote predavanju "(Ne)premostive prepreke za pametno digitalno pravosuđe" ukazao je na investiranje u digitalizaciju pravosuđa i pravnih praksi u svijetu, kao i u velika ulaganja u digitalizaciju hrvatskog pravosuđa. Naglasio je kako su procjene McKinsleyja 2018. godine bile da će primjena umjetne inteligencije globalnom gospodarstvu donijeti do 2030. godine čak 13 tisuća milijardi američkih dolara, a kako će samo za prekvalifikaciju za umjetnu inteligenciju u isto vrijeme trebati sedam tisuća milijardi dolara. Nove procjene daleko nadmašuju te brojke otprije pet godina. Uzelac je naveo i da je u Hrvatskoj za digitalizaciju pravosuđa u posljednjoj godini potrošeno dvije milijarde kuna.

Stariji partner iz Vukmir & Associatesa Tomislav Pedišić u svojem predavanju "Što donosi EU Digital Service Act paket zakona?" objasnio je kako će na digitalne usluge i tržište umnogome utjecati novi europski zakoni Digital Market Act i Digital Service Act. Ukazao je i na poteškoće regulatornog praćenja digitalnog tržišta zbog njegove izuzetne dinamike.

Izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mihael Mudrić u predavanju "Biometrijska analiza podataka u realnom vremenu i problematika masovnog nadzora", objasnio je praktične prednosti biometrijskih metoda te ukazao na potencijalne rizike njihovih zloporaba. Posebno je objasnio mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obradi biometrijskih podataka u stvarnom vremenu.

Odvjetnik Petar Petrić objasnio je primjenu umjetne inteligencije i metodu generativne umjetne inteligencije, kao što je ChatGPT u medijaciji i pregovorima, te je ukazao na potrebu primjene tih metoda i novih tehnologija i u Hrvatskoj, jer zaostajemo u samoj primjeni pregovora i medijacije.

Na kraju prvog dijela ovogodišnje konferencije Antun Novak iz Novog informatora, partnera konferencije, prezentirao je bogati sadržaj novog weba o pravnoj tematici te njegove široke mogućnosti koje pravnicima mogu značajno olakšati informiranje i posao.

Inteligencija u svim oblicima

Poslijepodnevni dio konferencije LegalTech započeo je predavanjem "Chatbotovi i privatnost" pravne stručnjakinje specijalizirane za GDPR Marije Bošković Batarelo, koja je ukazala na složenost problematike zaštite privatnosti u novim modelima generativne umjetne inteligencije te na potrebu njihova reguliranja. Bošković Batarelo ukazala je kako će reguliranje biti komplicirano, a možda i neizvedivo.

Nakon popodnevne panel-rasprave, odvjetnica Iva Mišković je u predavanju "Posljednju riječ imat će EI" ukazala na ključnu važnost emocionalne inteligencije u odvjetništvu i pravnoj praksi, tipa inteligencije koja je najčešće odlučujuća u odnosu prema klijentima i drugim stranama u sudskim procesima.

Odvjetnik Martin Hren u predavanju "Kako predavati i prakticirati pravo u doba AI chatbotova?" ukazao je na brojne dobre prakse primjene umjetne inteligencije u svakodnevnim pravnim poslovima u svim fazama, te na potencijale korisne primjene u sudskim procesima.

Odvjetnica Natalija Babić ukazala je na složenu pravnu regulativu Europske unije u financijskoj industriji, objedinjenoj u Digital Operational Resilience Actu (DORA) i važnosti takve regulative za operativnu otpornost u financijskoj industriji.

Na kraju konferencije Marijana Šarolić Robić je u predavanju "Babilonska kula globalne regulative UI ili samo moja definicija UI je ispravna?" ukazala na nepostojanje jasne definicije umjetne inteligencije, odnosno postojanje različitih definicija, kako država, tako i različitih međunarodnih organizacija i velikih globalnih korporacija, te izrazila zabrinutost za mogućnost globalnog dogovora o primjeni umjetne inteligencije.

Ovogodišnji sponzor LegalTecha bilo je odvjetničko društvo Porobija & Špoljarić, a medijski partner Novi informator d.o.o.