Povratak olovnog akumulatora

Napisao sam činjenice direktno s wikipedije. 

Električna vozila nisu mi bila ni na kraj pameti.

Ako si ti tu vidio napad na električna vozila to je tvoj problem.

Znači ja pričam o tome je li Litij-ionska baterija i materijali za istu teško nabavljivi ili nisu,

Je li to rijetkost ili nije.

A da bi se odgovorilo na to pitanje treba poznavati i cijeli supply-chain. od kuda što dolazi od čega se sastoji , itd.

 ma znam. ali znam profiće koji su naknadno pojačavali baterije (ne toliko kapacitet, koliko napon), jer su naprave snažnije i dulje traju do punjenja (uz, svakako, bar dvije rezerve). doduše, na bosch napravama. ne znam za makitu. 

Obično se kaže "rijetke zemlje", no to je povijesni termin. Ispravno je lantanidi. 

Nomen est omen, opet.

U cijeloj priči te ometa krivi termin. Korištenje termina rijetka zemlja dolazi iz engleskog - jer englezi ko glupi englezi, nisu imali ime za mineral i sve im je bilo zemlja. Prema tome rijetka zemlja zapravo znači rijetki mineral. Jel ti sad jasno da pokušavaš reći da rijetki mineral zapravo nije rijedak, samo ga je teško izvaditi jer ga se nalazi na svega par mjesta na planetu u nešto malo boljoj koncentraciji koja je za litij recimo spodumen u kojem je litija 2,4%, zapravo i manje jer najbolji spodumen ima 2,4% Li2O. Dakle, ne samo da je mineral rijedak nego je i količina korisnog elementa u njemu rijetka i što zahtjeva enormnu potrošnju energije za koncentriranje istog.

 Pod rijedak se ne misli na rijetkoću nasuprot koje stoji gustoća već da ga ima malo a nema ga malo, dakle olova ima manje pa ne spada u rijetke elemente a ne može biti niti rijetka zemlja jer su sve rijetke zemlje lantanoidi + itrij i skandij, ono zbog čega uspoređujem rijetke zemlje s litijem je teška ekstrakcija a i lantanoida a pogotovo litija ima svugdje i relativno su česti (a ne rijetki), međutim ne u koncentracijama koje su ekonomski isplative za ekstrakciju.

 U pravu si, ispravio sam u gornjem postu.

Tesla S ima akumulator od 100kWh, težak oko 580 kg. Neka mi kaže netko, ako zna, koliko bi bio težak ovaj novi olovni akumulator od 100kWh.

 Prema profesorovoj računici, razlika u težini aktivnog elementa je 50 PUTA. Naravno, praktična baterija je negdje na razlici puta 5. Litijeve baterije, komplet od 80-tak kWh teži oko 500 kg, LFP nešsto više uz volumen od 400 litara što daje specifičnu težinu od 1,2 kg/L. Ugljik baš i nije lagan, ima specifičnu težinu od 2,2 kg/L. Olova bi uz omjer 1:5 trebalo biti 35-50 kg; uz omjer 50 - 350 kg. vodiči su bakreni i ovise o struji koja njima teče a ne o kemiji tako da se taj dio ne može promijeniti. 

Kućišta, hlađenje i slično su isti, imaš samo stvar volumetrijske efikasnosti pakiranja zbog čega su kvadratične ćelije manjeg volumena od cilindričnih i tu može doći do neke manje uštede u količini materijala koji treba staviti u noseću strukturu, ništa drastično.

To su sve nagađanja. Ono što se između redaka iz članka može iščitati, briju o 15 ili 20 kWh bateriji koja bi se punila svaki dan - a to znači da govore o uporabi u nekom super miniju za oko kuće ili u hibridu što upućuje na priličan problem mase ili volumena ili oboje.. I da, profesor je krivo procijenio da je to doživotna baterija jer 7-10 godina nije ni pola prosječnog radnog vijeka današnjeg automobila.

 Je je, a ja bih umjesto 25-godišnje djevojke njenu baku. Kako da ne. Šala, vjerojatno u tome ima neka istina, to je samo pokazatelj kako treba raditi novu bateriju, ako se već tako ne radi temeljem naučenog. S treće strane, proteći će puno vode Savom dok svijet dođe u fazu da je većina baterijskih materijala povrat s recikliranja tako da ja ostajem pri mlađahnoj djevojci.