Kome je to već pošlo za rukom i kako, a tko su oni koji zaostaju i zašto?

U zemlji poput Hrvatske, u kojoj se nekretnina čuva poput svetinje, prenosi se s koljena na koljeno, oko nje se vode sporovi koji traju desetljećima, obitelji se svađaju, u nju ulažemo čak i kada nam stručnjaci poput Nenada Bakića objasne da se to ne isplati, i zemljišne knjige imaju jednako takvo gotovo kultno mjesto.

Komad papira koji se čuva odmah pored rodnog lista i domovnice jest vlastovnica. Nije nam teško čekati u redu na gruntovnici za taj komadić papira koji zlata vrijedi, nije nam problem zvati kuma Marka da požuri uknjižbu, i pisati ministru ako treba da se ta “naša stvar” od uknjižbe konačno riješi. Bez uknjižbe smo ništa i nitko.

Mrtvi kapital

Ekonomist Hernando de Soto smatra da u svijetu samo jedna trećina ljudi može dokazati svoje vlasništvo nad zemljom. Preostale dvije trećine su mrtvi kapital, vrijedan više od 20 trilijuna, koji njegovi vlasnici ne mogu pouzdano ni prodati ni darovati ni založiti.

Jedna od zemalja koje su prednjačile u pravnoj nesigurnosti, vezano za uređenost vlasništva nad zemljom, bila je i Gruzija. Danas Gruzija ima digitalizirane zemljišne knjige, zasnovane na tehnologiji blockchain.

Kako bi do toga došli, bila je potrebna jedna tvrtka željna promocije, u ovom slučaju Bitfury, jedna osoba pasionirana blockchainom, u ovom slučaju Tea Tsulukiani, gruzijski ministar pravosuđa, čija je fascinacija išla toliko daleko da je u slobodno vrijeme vrtio s YouTubea videa o blockchainu, i dvije godine napornog rada.

O tome koliko je taj zahvat značio za zemlju najbolje govori podatak da je Gruzija na listi Doing businessa ušla u top 10 zemalja u ukupnom redoslijedu, a u kategoriji jednostavnosti registracije vlasništva je 3. Nekad je držala 37. mjesto u tom tom izboru.

Prva faza gruzijske reforme pojednostavljeno je funkcionirala tako da se kupac i prodavatelj nađu kod javnog bilježnika koji ima pristup nekoj vrsti terminala, kupoprodaja se kreira u smart contract formi, i nakon što kupac uplati cijenu, ostatak transakcije sam se izvršava.

Prodavatelj dobiva svoj dio novca, posrednik svoju proviziju, banka dio koji se odnosi na hipoteku, a država porez. Vi ste kao vlasnik uknjiženi, i sve se događa istovremeno. Nema potrebe za sudjelovanjem službenika za uknjižbu, službenika za razrez poreza, službenika u banci, odvjetnika koji će vam napisati ugovor i prijedlog za uknjižbu i prijedlog za brisanje ili upis založnog prava, brisovno očitovanje, tabularnu ispravu i sl. Sve je već predviđeno u sustavu; nakon što bilježnik unese vrijednosti, sve se provodi onom divnom jednostavnošću kojom to čini blockchain.

U drugoj fazi već su dobili aplikaciju kojom možete samostalno rukovati i obaviti sve što vam je potrebno za manje od minute.

Sjetite se ovog kada budete išli po zemljišno-knjižni izvadak, i onda vas vrate jer nemate biljege od 20 kuna, a oni ih, naravno, nemaju na prodaju, pa onda natrag po biljege i opet na kraj reda.

Poticaj za prelazak na blockchain zemljišne knjige dobila je i Švedska, i to, kako kažu, ne zbog problema s korupcijom (oni su još 70-tih digitalizirali svoje zemljišne knjige), nego zbog potrebe da idu ukorak s vremenom i budu na usluzi generacijama koje dolaze te koje su navikle koristiti brze digitalne usluge. Uz to, izračunali su i da bi godišnje uštedjeli 106 milijuna USD kada prijeđu na blockchain.

Nizozemska, Gana, Ukrajina, Indija, Velika Britanija, SAD (Vermont i Wyoming) Kolumbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, samo su neke od zemalja koje eksperimentiraju s primjenom blockchaina u registraciji i transferu vlasništva nad nekretninama. Cilj im nije da blockchain zamijeni državu u tim poslovima, već da tu vrstu državnih funkcija učini djelotvornom, jeftinom i otpornom na korupciju.

Kad zamislimo zemljišne knjige i transakcije te vrste u aplikaciji, još lakše možemo zamisliti blockchain ledger u registraciji i prijenosu vlasništva vozila. Za uvoz, kupnju i registraciju vozila, pa čak i običan tehnički pregled, u našoj zemlji morate uzeti dan godišnjeg odmora ili dva, umjesto da sve to obavimo jednim klikom u aplikaciji.

Što je jednome zemlja, to je drugome energija. Čile je u travnju prošle godine lansirao blockchain za praćenje podataka o energiji i financijama koje su povezane uz nju. Žele prikupiti sve podatke o instaliranim kapacitetima, prosječnim cijenama, hidrokarbonskim cijenama i slično, kako bi ih proučili i rezultate podijelili s drugim sektorima. UK je još 2016. g. uveo eksperimentalni program koji počiva na blockchainu za distribuciju studentskih zajmova i potpora.

Skok u poznato

Drugo značajno područje u kojem tehnologija blockchain može ubrzati, olakšati i pojeftiniti poslovne procese jest registracija trgovačkih društava i s njima povezanih poslovnih procesa. Delaware je neka vrsta oaze za osnivanje tvrtki na teritoriju SAD-a jer nudi vrlo jednostavne propise, vezano za osnivanje i poslovanje društva. Čak dvije trećine kompanija s liste Fortune 500 imaju svoje sjedište baš u Delawareu.

S obzirom na to da država ostvaruje znatne porezne prihode od kompanija registriranih na svom području, pojavila se logična inicijativa da se ta vrsta poslovnih procesa vezanih uz registracije promjena i kolaterale učini što jeftinijom i bržom, kako bi privukli što veći broj tvrtki, koje će poreznim davanjima puniti državni proračun još više. Zbog čega biste čekali da vam odvjetnik i država izvrše upis promjene vlasništva nad tvrtkom, ili upis zaloga nad poslovnim udjelima koje imate, kad to možete izvršiti sami unutar platforme, kao što u gore opisanoj gruzijskoj aplikaciji sami možete kupiti nekretninu.

U tu svrhu Delaware je s IBM-om sklopio više od 700 tisuća dolara vrijedan ugovor za razvoj distribuiranog ledgera baziranog na Hyperledger Fabric blockchain frameworku. I rekao bi čovjek da je tu posao u bitnome završio. Međutim, nije, jer na tom istom području djeluje veliki broj tvrtki koje zarađuju upravo na posredovanju u registraciji prava koja se tiču trgovačkih društava pa je njihov lobistički utjecaj u bitnom usporio proces razvoja platforme blockchain.

Nismo sami

Iz dva primjera u tekstu možemo zaključiti da sama činjenica što je jedna sredina razvijena ili nerazvijena, ne mora biti odrednica koja će odlučiti u prelasku na nove tehnologije. Nekad razvijenost sredine može značiti veće prepreke u uvođenju novih tehnologija kojima bi postojeći igrači na tržištu izgubili svoj dio kolača.

Izgleda da je i u tome najvažnija sreća, jer kao što bi Dalmatinci rekli, bolje se rodit bez one stvari nego bez sreće, jer ako imaš sreće, narast će ti.

Nadam se da ćemo i mi imati sreće te kako će se sav novac koji se sada gubi u suvišne, dosadne, suhoparne, ponavljajuće poslove razvojem blockchain rješenja u području registarskih prava, čega god se ona ticala – zemljišnih knjiga, vozila, trgovačkih društava i njihovih udjela – moći preusmjeriti u razvoj i napredak društva koji nam je očajnički potreban.