Razine štetnih stakleničkih plinova u atmosferi nastavljaju rasti, zbog prevelike ovisnosti o fosilnim gorivima, koja imaju razorne učinke u obliku klimatskih promjena i posljedično prirodnih katastrofa. Vlade, industrije i potrošači diljem svijeta odgovorni su za smanjenje tih emisija i to bez negativnog utjecaja na gospodarski rast. Industrija koja stoji iza takve potrebe za promjenom je i Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT).

ICT nema veliki udjel u emisiji štetnih plinova ali planira do 2050 godine smanjiti tu emisiju za 45 posto

Problem podatkovnih centara

Prema Međunarodnoj uniji za telekomunikacije (ITU), ICT industrija mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 45% između 2020. i 2030. ako želi poštivati ​​Pariški sporazum, čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija iznad industrijske razine.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Brzo rastuća upotreba podataka i računalna obrada znači da je industrija podatkovnih centara postala jedan od najvećih potrošača energije u svijetu. Istraživanje objavljeno u časopisu Science 2020. godine procjenjuje da podatkovni centri čine oko 1% globalne potrošnje električne energije. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, velik dio tog rasta korištenja u posljednjem desetljeću nadoknađen je većom energetskom učinkovitošću, poput prelaska s računalno poslužitelja s intenzivnom potrošnjom energije na lokalnim računalima na učinkovitije pružatelje usluga u računalnom oblaku.

Iako je potrebno povećati učinkovitost u telekomunikacijskom sektoru, to neće biti dovoljno da nadoknadi porast aplikacija temeljenih na 5G mrežama, umjetnoj inteligenciji i rubnom računalstvu, jer se više industrijskih i poslovnih procesa digitalizira i više uređaja povezuje.

Obveze operatora mobilnih mreža

Prema Matsu Granrydu, generalnom direktoru GSMA -e, sektor mobilnih telekomunikacija nije osobito štetan krivac na globalnoj razini, jer čini samo 0,4% emisije ugljika u svijetu.

No, to ne oslobađa telekomunikacijsku industriju odgovornosti, pogotovo jer njezina potrošnja energije brzo raste. Potvrđujući to, industrijsko udruženje mobilne industrije GSMA je navela da su od travnja 2021. operateri koji predstavljaju 50% svjetskih mobilnih veza i 65% prihoda od industrije sada predani novom ITU standardu, ITU L. 1470, postavljajući put ICT industriji do neto nulte emisije štetnih plinova.

Iako je 5G temelj digitalne ekonomije, mora biti i zelena ekonomija. ICT industrija mora nastojati dodatno smanjiti potrošnju energije u prijenosu, obradi i pohrani sve veće količine informacija. I ovdje 5G može biti zastava za održivost.

5G energetski učinkovitiji

Potrošnja energije za 5G po bitu je samo 10% od one koju koristi LTE, ali isporučuje 30 puta veći kapacitet. Budući da je 5G energetski učinkovitiji, za operatore je od vitalne važnosti da migriraju promet na 5G mreže što je brže moguće. Prema mrežnim simulacijama tvrtke Huawei, ako bi se opterećenje prometa povećalo na 30% u 5G mreži, potrošnja energije na web lokaciji mogla bi pasti za 5%. Ako 5G čini polovicu ukupnog opterećenja mrežnog prometa, potrošnja energije može pasti za čak 18%.

Optimiziranje operativnih procesa – ušteda energije, smanjenje korištenja otpada ili vode, te prakse poput preventivnog održavanja opreme – čine solidne poslovne uvjete, a doprinose i održivosti. Postoje jaki dokazi iz različitih izvora koji ukazuju na to da će telekomunikacijski operateri, industrije i poduzeća koja se usredotočuju na održivost dobiti operativne koristi, uključujući oštriji fokus na korištenje resursa i objekata i povećanje produktivnosti.

Rokovi

Mnogi operatori mobilnih mreža već su identificirali odnos između 5G i veće učinkovitosti mreže. Navodeći to kao glavni čimbenik u implementaciji 5G -a, očekuju da će to donijeti uštedu u odnosu na jedan od njihovih najvećih operativnih troškova. U Velikoj Britaniji, BT se obvezao da će do 2045. godine postati tvrtka s nultom emisijom ugljika i tvrdi da je od studenog 2020. godine svu svoju električnu energiju dobivao iz obnovljivih izvora. U srpnju 2021. godine Vodafone je najavio da želi postići neto nultu emisiju ugljika do 2030. godine, također koristeći samo obnovljive izvore energije. Francuski Orange i njemački Deutsche Telekom imaju za cilj dovršiti svoje programe smanjenja ugljika do 2040. godine. To bi bilo 10 godina prije obveze koju je ostatak sektora preuzeo putem GSMA -e, čiji je cilj nulta emisija ugljika do 2050. godine.

Unatoč tome, mobilne mreže moraju nastaviti s inovacijama u energetskoj učinkovitosti ako žele ispuniti ciljeve smanjenja ugljika koje su postavili ITU i GSMA. To je osobito značajno u radijskoj pristupnoj mreži, koja čini najveći dio emisija mobilne industrije. Ovdje je izazov značajan na temelju broja aktivnih komponenti u 5G mreži, poput masivnih MIMO antena, zamjene dva ili četiri odašiljačka i prijemna elementa s konfiguracijama antena od 64 ili čak 128, te korištenjem raspoloživog spektra za generiranje ogromnog kapaciteta nadogradnje potrebne za prilagođavanje potražnji mreže.

Inovacije

Ekosistem mrežnih rješenja odgovara ovom izazovu. Huawei je, na primjer, dizajnirao energetski učinkovitiju masovnu MIMO tehnologiju za 5G mreže, kao i implementaciju višekanalnih i višepojasnih udaljenih radijskih jedinica sa sličnom potrošnjom energije za starije radiofrekvencijske module, ali s mnogo većim kapacitetom. Softver i inteligencija mreže važni su koliko i fizika radijskog hardvera. Huawei pomaže smanjiti emisije ugljika iz mobilnih mreža automatskim zatvaranjem mrežnih resursa ili kanala kada se ne koriste, dok osigurava da ključni pokazatelji uspješnosti mreže ostanu stabilni.

Drugi način na koji 5G može podržati održivost jest omogućavanje smanjenja ugljika. Prema izvješću koje je GSMA objavilo 2019. godine u suradnji s Carbon Trustom, pod naslovom The Effectment Effect, primjena mobilnih tehnologija pomogla je u smanjenju emisija ekvivalenta ugljičnog dioksida – jedinice za mjerenje različitih emisija stakleničkih plinova – globalno za oko 2,135 milijardi tona. Većina izbjegnutih emisija proizlazi iz pada potrošnje električne energije, plina i goriva. Digitalna transformacija energetskih mreža i korištenje protoka podataka za optimiziranje energetskih tokova čine komunalne mreže inteligentnijima, pouzdanima, učinkovitijima i stoga zelenijima.

Učinak omogućavanja navodi se oko 10 puta veći od količine emisija ekvivalenta ugljičnog dioksida koje generira mobilni sektor, definirane u studiji kao energija za rad mreža, utjelovljene emisije mreža i emisije mobilnih telefona.

Podijeli:

 

 

Vezane objave