Zašto baltičke zemlje i Ukrajina imaju snažnu cyber zaštitu

Prosjek globalnog indeksa kibernetičke sigurnosti, prema National Cyber ​​Security Index (NCSI), iznosi 42,71, dok zemlje bivšeg sovjetskog bloka dostižu prosjek od gotovo 20% više (50,82). 4 od 15 postsovjetskih zemalja zauzimaju iznimno visoko mjesto u kibernetičkoj sigurnosti.

Baltičke države i Ukrajina premašuju globalne i europske prosjeke indeksa kibernetičke sigurnosti. Litva je s ocjenom 93,51 prva na toj listi. Njegov indeks je 28% bolji od europskog prosjeka (84% bolji od postsovjetskog prosjeka), a slijedi Estonija (90,91, 79% više od postsovjetskog prosjeka). Obje zemlje pokazuju mnogo veće pripreme za kibernetičku sigurnost od Australije, Francuske, Kanade, SAD-a, Velike Britanije, pa čak i Njemačke.

Ukrajina (75,32) dijeli svoje mjesto na indeksu s Latvijom, još jednom baltičkom zemljom. Rezultati obje zemlje premašili su europski prosjek za 3% i premašili ruski indeks od 71,43.

To sugerira da blizina, odnosno susjedstvo zemlje s agresivnom ekspanzionističkom politikom uzrokuje više pažnje i sredstava za kibernetičku sigurnost, objašnjavaju iz Surfsharka navodeći kako je bolja zaštita informatičke sfere ključna je za održavanje stabilnosti u zemlji jer su pod kontinuiranom digitalnom agresijom.

BDP i cyber zaštita

Prema studiji DQL 2021, zemlje s višim BDP-om po stanovniku obično više izdvajaju za kibernetičku sigurnost, ali to nije pravilo. Na primjer, Australija ima visok BDP po stanovniku (gotovo 63.000 američkih dolara), dok je BDP po stanovniku baltičkih država 23.000 američka dolara. Međutim, australski indeks kibernetičke sigurnosti (66,23) je 23,5% niži od prosjeka baltičkih država (86,58).

Ukrajinski BDP po stanovniku od 4.000 dolara gotovo je šest puta niži od baltičkih država – i 16 puta niži od australskog BDP-a. Ipak, australski indeks kibernetičke sigurnosti je 12% niži od ukrajinskog.

Ukrajina prva na udaru

Prema analizi podataka Centra za strateške i međunarodne studije, Ukrajina se od 2015. godine suočila s najviše kibernetičkih napada ruskih hakera, uglavnom organiziranih od ruskih institucija, među postsovjetskim zemljama. Ruski hakeri često ciljaju ukrajinska vladina tijela, vojsku i infrastrukturu, od krađe identiteta do DDoS napada i zlonamjernog softvera.

Osveta Rusiji

S blizu 3,6 milijuna pogođenih korisnika interneta, Rusija je doživjela najviše napada u prvom tromjesečju 2022. godine. U prvom tromjesečju ove godine, jedan od pet provaljenih računa bio je ruski (20%). Napadi u preostalim postsovjetskim zemljama čine samo 2% ukupnog globalnog broja napada, a najviše je pogođena Ukrajina (207,5 tisuća od 376 tisuća napada). Napadi na Rusiju uslijedili su kao osveta za rusku agresiju na Ukrajinu raznih hakerskih grupa poput Anonymousa.  Zbog toga je rast napada u Rusiji u prvom tromjesečju ove godine bio 11% što je više nego što je bio rast u SAD, prvi put nakon više godina jedna zemlja je imala veći rast zlonamjernih napada od SAD. U ožujku je rast napada u Rusiji bio čak 136% više nego u veljači te čak pet puta više nego u siječnju.