EU je globalni lider u investicijama

Nova pravila o provjeri stranih ulaganja, odnosno ulaganja iz trećih zemalja u Europsku uniju, a o kojima su se neformalno dogovorili pregovarači Europskog parlamenta i ministri članica EU-a, izglasana su 13. veljače u Parlamentu s 500 glasova za, 49 protiv i 56 suzdržanih. Tim je glasovanjem stvoren prvi sustav na razini EU-a kojim se države članice podupire, kako se navodi u usvojenoj Uredbi, u provjeri izravnih stranih ulaganja s ciljem zaštite javnog reda i sigurnosti. Još Vijeće Europe treba i formalno podržati dogovor 5. ožujka. Uredba će na snagu stupiti 18 mjeseci nakon objave u Službenom listu EU.

Nekoliko ključnih međunarodnih partnera EU-a ima mehanizme za provjeru mogućih rizika stranih izravnih ulaganja, imaju ih Australija, Kanada, Kina, Indija, Japan i SAD. U EU sada samo 14 zemalja EU-a (Austrija, Danska, Njemačka, Finska, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska i Velika Britanija) imaju mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja i oni se uvelike razlikuju u rasponu i obliku. Izravna stana ulaganja imaju prekogranične učinke i na njih će se Uredbom moći reagirati.

strani FDI u EU najveći je u sektorima visoke tehnologije i proizvodnje

Zaštita strateških sektora

Novom uredbom štiti se strateška infrastrukturna, kao što su komunikacije, podaci, svemir, tehnologije poput poluvodiča, umjetne inteligencije i robotike te energetika, prijevoz, i financije, a pregovarači Europskog parlamenta dodali su i sektore poput voda, zdravlja, obrane, medija, biotehnologije i sigurnosti hrane.

Tehnički novim pravilima o provjeri ulaganja u EU iz trećih zemalja osnažuje se mehanizam suradnje koji uključuje razmjenu informacija među državama članicama EU-a, koje mogu objaviti komentare o izravnom stranom ulaganju koje se tiče neke druge države članice. Europska komisija može zatražiti informacije i izdati svoje mišljenje zemlji u kojoj se planira investirati, no konačnu odluku donosi sama ta zemlja.

Europska komisija će zahvaljujući Uredbi moći nadzirati strana ulaganja koja bi mogla utjecati na projekte ili programe od interesa EU u području istraživanja (Obzor 2020.), svemirskih (Galileo) i prometnih, energetskih i telekomunikacijskih mreža (transeuropske mreže – TEN).

Razlog za izradu Uredbe o kontroli ulaganja u EU iz trećih zemalja posljedica je činjenice da su se u posljednjih dvadeset godina struktura i porijeklo izravnih stranih ulaganja u EU dramatično promijenili, a sve su aktivnije zemlje čija su gospodarstva u usponu. Ulaganja iz Kine porasla su 6 puta, iz Brazila 10, a ulaganja iz Rusije više su no dvostruko veća. Pri tome, u posljednje se vrijeme iz trećih zemalja osobito ulaže u sektore visoke tehnologije i to često putem tvrtki u državnom vlasništvu ili povezanih s vladama iz trećih zemalja. U posljednjih 20 godina, udio ulaganja nekih partnera, kao što je SAD, smanjio se za oko 20%. Tijekom istog razdoblja, udio ulaganja iz drugih zemalja, poput Brazila i Kine, značajno se povećao, za više od 1000%, odnosno za 600%. Iznos kineskih ulaganja u području visokih tehnologija u zemljama EU je prešao 12 milijardi eura.

nagli rast akvizicija visokotehnoloških tvrtki EU iz trećih zemalja, odnosno iz Kine

Akvizicije u sektoru visoke tehnologije

Od završetka financijske krize, izravna strana ulaganja u EU sve više preuzimaju oblik akvizicija u sektorima visoke tehnologije.

Tvrtke koje kontroliraju investitori iz trećih zemalja još uvijek su malobrojne u EU, ali imaju značajan gospodarski učinak zbog njihove veće od prosječne veličine i usredotočenosti na sektore visoke tehnologije.

Uredba o provjeravanju stranih ulaganja u EU navodi kako ona mogu biti problematična kada strani ulagači mogu tražiti kontrolu ili utjecaj u europskim poduzećima čije aktivnosti imaju posljedice na kritične tehnologije, infrastrukturu, ulazne podatke ili osjetljive informacije. U nekim slučajevima ti ulagači mogu biti u vlasništvu ili pod kontrolom države treće zemlje.

Takve akvizicije mogu omogućiti dotičnim državama da koriste tu imovinu na štetu tehnološke prednosti EU-a, ali i njezine sigurnosti i javnog reda.

najveće kineske investicije su u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Finskoj

Prednost komunikacijskoj tehnologiji iz EU

Uz Uredbu o zaštiti strateških gospodarskih i infrastrukturnih djelatnosti i svoje visoke tehnologije Europska komisija pokrenula je ciljane konzultacije o reviziji Preporuke o relevantnim tržištima u sektoru elektroničkih komunikacija usvojenoj 2014. (2014/710 / EU). Cilj je prikupiti informacije o stanju i razvoju veleprodajnih tržišta te procijeniti sadašnja i potencijalna tržišta podložna ex ante regulaciji u sektoru.

Rezultati ciljanih konzultacija podržat će pripreme Europske komisije za novu Preporuku koja će biti donesena do 21. prosinca 2020. godine.

Odgovarajuća identifikacija mjerodavnih tržišta podložnih ex ante regulaciji ključna je za cjelokupno funkcioniranje regulatornog okvira EU-a i potvrđeno je kao ključno regulatorno sredstvo u novom Europskom kodeksu o elektroničkim komunikacijama. Nacionalnim regulatornim tijelima (NRO) omogućuje da usredotoče svoje regulatorne napore na tržišta na kojima konkurencija još ne funkcionira učinkovito. Popis prethodno utvrđenih relevantnih tržišta na koje se primjenjuje ex ante regulacija pomaže nacionalnim regulatornim tijelima da ta tržišta reguliraju na koordiniran način, čime se pridonosi razvoju unutarnjeg tržišta. Stabilna i relevantna lista relevantnih tržišta također je od vitalnog značaja za pružanje pravne sigurnosti sudionicima na tržištu, a time i stabilnom poslovnom planiranju.

Hrvatska je među članicama EU koje nemaju analizu stranih investicija u strateške djelatnosti

Europska komisija će preispitati sadašnju Preporuku kako bi uzela u obzir glavna tržišna i tehnološka dostignuća (kao što su primjena 5G mreža, internetskih aplikacija i usluga, konvergencija između različitih vrsta mreža i usluga i razvoj pristupnih mreža sljedeće generacije i usluga) i da odražava opće promatrane i očekivane tržišne trendove u državama članicama. Javna rasprava trajat će 12 tjedana. Otvorena je od 15. veljače i trajati će do 10. svibnja 2019. godine.

pad investicija iz SAD, Švicarske i Japana i nagli rast investicija u EU iz Kine, Brazila i Rusije

Podijeli:

Vezane objave