Veliki europski izazov gigabitnih mreža

Jedan od primarnih ciljeva strategije Europske komisije Digitalno desetljeće 2030 (Digital Decade 2030) je poboljšati digitalnu povezanost, koja će se mjeriti kroz specifične ciljeve kao što su usluge od najmanje 100 Mb/s (100Mb/s+) za sve do 2025. godine i gigabitna pokrivenost svih kućanstava u EU-u do 2030. godine. Takva strategija Europske komisije koja se naziva i Digitalni kompas vrlo je ambiciozna. Strategija se suočava s nizom prepreka, i kada bude dostignuta planirana gigabitna dostupnost ona neće značiti i da svi korisnici imaju takve brzine, naime neki korisnici nemaju potrebu za velikim brzinama ili je ne žele plaćati. Cilj od 100 Mb/s+ za sve umnogome je ostvariviji jer je korisnicima prihvatljiviji.

FTTH

Prema podacima koje je objavila Ookla, nekoliko europskih zemalja ostvaruje značajan napredak u ponudi širokopojasnog pristupa Internetu velike brzine. Danska, Španjolska, Francuska i Rumunjska imaju izrazito velike srednje brzine preuzimanja, preko 80 posto, prvenstveno zahvaljujući svojim ulaganjima u infrastrukturu optičkih vlakana do doma (Fiber to the Home, FTTH). Vrsta širokopojasne tehnologije koja se koristi u tim (i drugim) zemljama značajno utječe na jaz između brzina preuzimanja (download) i slanja (upload), pri čemu mreže temeljene na optičkim vlaknima pokazuju uravnoteženije brzine.

Dostupnost i pretplate

Prema Broadband Coverage in Europe 2022, 86,6% kućanstava u EU-u bilo je unutar 100 Mb/s + pokrivenosti, odnosno pristupa širokopojasnim uslugama koje mogu pružiti najmanje 100 Mb/s brzine preuzimanja.

Iako dostupnost mreža ne znači automatski stopu stvarnog usvajanja usluge, to je preduvjet za njeno ostvarivanje. Fizička dostupnost mrežnim uslugama ključni je prvi korak prije stvarne upotrebe, na što utječu čimbenici kao što su pristupačnost, te svijest i percipirana potreba za uslugom kod korisnika.

Prema nadzornoj ploči Indeksa digitalne ekonomije i društva DESI 2023 za Digitalno desetljeće, 55,08% kućanstava u EU-u već se pretplatilo na fiksne širokopojasne usluge s internetskim brzinama od najmanje 100 Mb/s. Iako je ta stopa pretplatnika značajna i pokazatelj kontinuiranog napretka ostvarivanja ciljeva Digitalnog desetljeća, Europa je još uvijek daleko od postizanja cilja univerzalne pokrivenosti od 100 Mb/s do 2025. godine.

Čak i u zemljama poput Španjolske, Švedske i Rumunjske, gdje je preko 80% kućanstava pretplaćeno na širokopojasni pristup preko 100 Mb/s, postoji značajan jaz između onoga na što su pretplaćena kućanstva (pretplata na Internet brzina 100+ Mb/s) i onoga što pokazuju podaci Ookla mjerenja kvalitete Interneta.

Optikom do gigabita

Dosadašnji napredak u ostvarivanju cilja Europske komisije o gigabitnim vezama neujednačen je u različitim dijelovima Europe. Kako navodi Ookla regulatorni poticaji ključni su za prelazak na optička vlakna. Na primjer, Rumunjska ima jednu od najviših stopa penetracije optičkih vlakana do kuće/zgrade (FTTP/B) u cijeloj regiji – gotovo 97,7% kućanstava – što je djelomično potaknuto projektima fiksne infrastrukture koje podupire država, kao što je RoNet, i posebnim pozornost posvećena ruralnim područjima i područjima u nepovoljnom položaju. Portugal, koji je već postigao visoku ocjenu pokrivenosti optičkim vlaknima, planira pokrenuti međunarodni javni natječaj do kraja 2023. godine za projekt pokrivanja svih nedovoljno opskrbljenih područja optičkim mrežama kako bi se dodatno povećala optička infrastruktura.

Optika i pretplate

Prema izgrađenosti optičke infrastrukture, kako se navodi u DESI indeksu, samo 56% kućanstava u EU-u ima pristup potrebnim optičkim mrežama za gigabitno povezivanje, a stopa korištenja (udio kućanstava koja su pretplaćena na optička vlakna) daleko je niža, odnosno prema DESI Indeks 2023, 13,76% kućanstava u Europskoj uniji od 2022. godine ima pretplatu na fiksnu širokopojasnu vezu s najmanje 1 Gb/s. Taj je udio poprilično raznolik u različitim zemljama EU-a. Samo je pet zemalja ima postotak veći od prosjeka EU – Francuska je prva s 39,94%, Mađarska druga s 29,81%, slijede Rumunjska s 23,35%, Danska s 18,66% i Španjolska s 14,57%.

No, ni to, prema zadnjem mjerenju koje je napravio Speedtest, nisu stvarne brzine za korisnike. Zapravo, udio korisnika koji ostvaruju srednje brzine preuzimanja od najmanje 1 Gb/s u većini je zemalja prilično nizak. Na primjer, Francuska ih je imala samo 1,42%, Mađarska 0,54%, Rumunjska 0,1%, Danska 0,03%, a Španjolska 0,27%.

Usto, mnogi korisnici i ne žele brzine od 1Gb/s, odnosno ne žele za njih plaćati jer su im sasvim dovoljne postoje brzine koje imaju.

Napredniji Wi-Fi

Značajan jaz između očekivanja i stvarnosti naglašava važnost ne samo postavljanja gigabitnih mreža već i poticanja potražnje za tim uslugama. Davatelji usluga također trebaju obratiti pozornost na kućnu mrežnu opremu. Ookla istraživanje pokazalo je da na tržištima gdje se naslijeđena širokopojasna tehnologija (kao što je DSL ili koaksijalni kabel) zamjenjuje naprednim kabelskim i optičkim vezama, Wi-Fi izvedba može zaostajati za ethernetom. Wi-Fi brzine obično se kreću od 30-40% etherneta, što ukazuje na potrebu ubrzanja usvajanja naprednijih Wi-Fi tehnologija i optimizacije kućnog mrežnog okruženja.

Jaz preuzimanja i slanja

Prema Speedtest Intelligence u trećem tromjesečju 2023. godine, diljem Europe, Danska je imala najveću srednju brzinu preuzimanja (downloada) za fiksnu širokopojasnu vezu (196,43 Mb/s), a slijede je Španjolska (176,08 Mb/s), Francuska (170,51 Mb/s) i Rumunjska (166,39 Mb/s). Značajno je da nekoliko od tih zemalja ima značajan jaz između srednje brzine preuzimanja i slanja (uploada). Vrsta implementirane širokopojasne tehnologije može uvelike utjecati na razliku između performansi preuzimanja i slanja. Zemlje koje se još uvijek oslanjaju na DSL i kabel često pokazuju niže srednje brzine prijenosa i veći jaz između brzina prijenosa i preuzimanja. S jedne strane, Velika Britanija i Njemačka zaostaju za drugim zemljama u nadogradnji širokopojasne infrastrukture zbog svojeg oslanjanja na tehnologije temeljene na bakru i kabelske mreže te su na začelju ljestvice.

S druge strane, Švedska, sa stopom penetracije Fiber-to-the-Home (FTTH) od 63% u 2022. godini, ima najmanji jaz između brzina preuzimanja i prijenosa. Širokopojasna infrastruktura koja razmišlja naprijed i značajna uključenost općina pozicionirali su Švedsku da postigne ciljeve EK-a u narednim godinama. Francuska, Španjolska, Danska, Rumunjska i Portugal također ostvaruju značajan napredak prema postizanju potpune pokrivenosti optičkim vlaknima, a Francuska očekuje uvođenje potpunih optičkih vlakana do 2025. godine. Kako se usvajanje optičkih širokopojasnih mreža bude povećavalo, jaz između brzina preuzimanja i prijenosa smanjivat će se, uglavnom jer se pretplate na optičku mrežu obično nude sa simetričnim brzinama, pri čemu bi korisnici imali istu razinu brzine i za preuzimanje i za prijenos.