Zahvaljujući europskim sredstvima i vlastitim ulaganjima dva najveća telekoma u Hrvatskoj započinju ciklus značajne izgradnje optičke mreže. U idućem razdoblju investicije Hrvatskog telekoma usmjerene su u razvoj optičke pristupne mreže, no i pored toga valja napomenuti kako se i na području bakrene mreže radilo i radi na povećanju dostupne brzine, rekui su nam iz tog telekoma.

S obzirom na fizikalna svojstva bakrenog medija dostupna korisnička brzina opada s udaljenošću korisnika od čvora stoga je Hrvatski telekom na područjima bakrene mreže poduzimao zahvate u svrhu skraćivanja duljine bakrene petlje u tzv. Fiber To The Cabinet (FTTC) te dodatnom implementacijom SuperVectoring funkcionalnosti koja korisnicima omogućuje brzine i preko 100 megabita u sekundi.

Iz Hrvatskog telekoma naglasili su jedinstveno rješenje na hrvatskom tržištu u obliku hibridnog fiksno-mobilnog pristupa (Hybrid Access) koje, kombinacijom najdostupnije fiksne i najbolje mobilne mreže u jedinstvenu uslugu, omogućuje stabilan i brz pristup internetu s brzinama do 30 megabita u sekundi.

Hrvatski telekom ima ambiciozne planove širenja dostupnosti optičke pristupne mreže, jedine tehnologije koja je neograničena po pitanju prometa i brzine. Taj je telekom tijekom 2020. godine snažan naglasak stavio na izgradnju optičke infrastrukture i uvođenje fiksne pristupne mreže sljedeće generacije (Next Generation Networks NGA) s ciljem povećanja nacionalne pokrivenosti optičkom mrežom, koja je budućnost fiksne mreže i primarni preduvjet za digitalizaciju. Pokrivenost optičkom mrežom Hrvatskog telekoma u 2020. godini dostigla je više od 75.000 novih kućanstava (FTTH Fiber To The Home), dok je optička pristupna mreža (Fiber to the x FTTx) HT-a sada dostupna za ukupno 520.000 kućanstava (rast od 11 posto u odnosu na prošlu godinu). Investicije u optiku Hrvatskog telekoma u 2020. godini rasle su više od 50 posto u odnosu na 2019. godinu. U ovoj godini HT planira još značajniju realizaciju FTTH priključaka, a značajna sredstva usmjerena su i izgradnju optičkih mreža koje su sufinancirane putem EU fondova.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

13 EU ugovora

Potpisna je 13 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru izgradnje mreža sljedeće generacije (NGN) / pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u tzv. bijelim područjima (područjima bez dovoljno komercijalnog interesa za izgradnju optičke infrastrukture, uglavnom ruralnim i slabije naseljenim područjima, NGA-a ukupne vrijednosti od 820,5 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 323,2 milijuna kuna. Provedba tih 13 projekata, koji se financiraju sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, omogućit će izgradnju NGA mreže te brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa mrežnoj infrastrukturi za dodatnih 149.000 privatnih, poslovnih i javnih korisnika u različitim područjima Hrvatske, među kojima su zastupljena i ona slabije, ali i ona bolje razvijena, odnosno područja s većom kao i područja s nižom gustoćom naseljenosti.

projekti izgradnje optičke mreže u Hrvatskoj sufinancirani iz fondova Europske unije

Pet odobrenih projekata sufinanciranih iz europskih fondova provoditi će jedinice lokalne i regionalne samouprave po investicijskom modelu B (javni model planiranja, izgradnje i upravljanja mrežom). Za te projekte dodijeljeno je ukupno skoro 36 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Prema investicijskom modelu A (model privatnog planiranja, izgradnje i upravljanja mrežom) HT-u je za 13 ugovora dodijeljeno oko 43 milijuna eura bespovratnih sredstava. Taj iznos HT-u, kao i ostalim operatorima, će se dodjeljivati sukcesivno do kraja 2023. godine do kada traje provedba ugovora, a unutar tog razdoblja HT će u izgradnju ovih NGA mreža uložiti i vlastita kapitalna sredstva i to u ukupnom iznosu od skoro 44 milijuna eura.

Prema tim projektima HT je obvezan omogućiti NGA pristup za 149 tisuća potencijalnih krajnjih korisnika NGA mreža (stanovi, poslovni i javni).

Od navedenih krajnjih korisnika za otprilike 90% njih HT se potpisom ovih ugovora obvezao implementirati isključivo optičku infrastrukturu (Fiber To The Home – FTTH) dok će se za preostalih 10% krajnjih korisnika implementirati tzv. napredne bežične tehnologije. Optička infrastruktura krajnjim korisnicima omogućiti će pristupne brzinu internetu od minimalno 100 Mbit/s simetrično, kako u silaznom (download) tako i u uzlaznom smjeru (upload). U optičkoj pristupnoj mreži HT-a najčešća metoda implementacije je u tzv. GPON (Gigabit Passive Optical Network) tehnologiji. Fizički spoj korisnika ostvaren je putem optičkog vlakna čime je ostvaren glavni preduvjet za sve buduće nadogradnje, a GPON tehnologija upravlja prijenosom podatkovnog prometa između čvora i korisničkog uređaja. Korisnicima optičke infrastrukture Hrvatskog Telekoma dostupne su brzine od 100 pa do 500 megabita u sekundi. GPON tehnologija omogućuje pristupne brzine i od 1 Gbit/s u sekundi, a daljnji će razvoj ići u smjeru sljedećih generacija GPON tehnologija (10GPON) čime će se moći ostvarivati brzine i od 10 gigabita u sekundi. Vrijeme kašnjenja u optičkim pristupnim mrežama je izuzetno kratko oko milisekunde.

Projektiranje i izgradnja NGA mreža i njihovo puštanje u rad po predmetnim ugovorima mora biti provedeno najkasnije do kraja 2023. godine.

Nova optika A1 Hrvatska

Iz A1 Hrvatska su nam rekli kako oni nastavljaju gradnju optičke mreže na kojoj već sada omogućava superbrzi Internet do 1Gbit/s, a ove će godine obuhvatiti novih 30.000 kućanstava. Započeli su prvi radovi na gradnji u zagrebačkim naseljima Črnomerec, Sesvete i Stenjevec te gradovima Zadru i Umagu.

Usto, ove će godine započeti radovi u Solinu, Kaštelima i Ivanić Gradu, sufinancirani bespovratnim EU sredstvima.

U više od 55 gradova diljem Hrvatske A1 najmodernijom fiksnom infrastrukturom pokriva 550.000 kućanstava. Na optičkom pristupu A1 korisnici prvi su u Hrvatskoj dobili brzine pristupa internetu do 1 Gbit/s, dok je na hibridno-optičkom (HFC) pristupu već u osnovnom paketu omogućena brzina od 200 Mbit/s. Ove će godine A1 optičkom mrežom biti obuhvaćeno još 30.000 kućanstava. Među prvima su 2.500 kućanstava na području zagrebačkih naselja Črnomerec, Sesvete i Stenjevec te po 1.000 kućanstava u Zadru i Umagu.

Iz A1 Hrvatska su nam rekli kako im je cilj u iduće tri godine dosegnuti 700 tisuća kućanstava s optičkom mrežom. A1 Hrvatska raspolaže s ukupno 14 tisuća kilometara gradske i međugradske optičke mreže. Daljnjim razvojem optičke infrastrukture i prave 5G mreže gigabitnih brzina kompanija ostaje posvećena digitalizaciji Hrvatske.

Podijeli:

 

 

Vezane objave