Elektronički predmeti koje je svijet odbacio kao otpad težili su preko 50 milijuna tona u 2019. godini, posljednjoj godini za koju su dostupni podaci. To je povećanje od 20% u odnosu na prethodnih 5 godina. Očekuje se da će količina skočiti u sljedećim godinama zahvaljujući porastu ovisnosti o tehnologiji izazvanom korona virusom. Tijekom desetljeća 2020.-2030. možemo očekivati ​​generiranje 40% više elektroničkog otpada, navodi Countpoint Reasearch.

Recikliranje tek 20%

Odgovarajuća globalna stopa recikliranja e-otpada bit će samo 20% (uvid u industriju). U odbačenom e-otpadu, većina uređaja koji sadrže litij-ionske baterije (uglavnom pametni telefoni) predstavljaju značajan rizik za okoliš. Veliki dio e-otpada baca se u azijske zemlje zbog porasta imućnih potrošača i pristupačnosti elektroničkih naprava.

Problem pametnih telefona

Pametni telefoni doprinose u globalnom e-otpadu s 12%. Taj će se udio nastaviti povećavati ukoliko se ne poduzmu posebne mjere poput opravke korištenih uređaja. U ukupnoj emisiji CO2 proizvodnja pametnih telefona doprinosi s čak od 80 do 90% emisije svih e-uređaja. S tim činjenicama odgovorno se trebaju suočiti i proizvođači i vlade,

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

obnovljivost e-uređaja po regijama u svijetu, izvor Counterpoint Reasearch

Rijetki metali

Elektronički uređaj kao što je mobilni telefon ima preko 60 različitih rijetkih metala, istina oni su u vrlo malim količinama, no imaju ključnu ulogu u njima. Ti rijetki metali nekontroliranim odlaganjem uzrokuju kontaminaciju tla i vode. Usto, problem je što potražnja za sve više mobilnih uzrokuje i sve veće rudarenja tih metala, a njihovo crpljenje i načini rudarenja imaju dodatni negativni učinak na okoliš. Naime, ti metali dostupni su u ograničenim količinama, njihova veća potrošnja već ih je dovela do toga da su uvršteni na popis ugroženih metala. Na primjer, za izradu jednog mobilnog telefona iskopa se gotovo od 6 do 7 kg rude zlata. Problem je što se većina metalnih dijelova u mobitelu može reciklirati s vrlo malo generiranog otpada, no većina industrije a i vlada ignorira recikliranje.

Je li recikliranje rješenje?

Čini se da je recikliranje rješenje, stručnjaci upozoravaju kako recikliranja bez odgovarajućih normi za prikupljanje i obradu e-otpada može negativno utjecati na okoliš.

Pravo na popravak

Drugi dio rješenja je pravo na popravak, Naime Velika Britanija je zakon o pravu na popravak koji potrošačima daje pravo na popravak vlastitih elektroničkih uređaja i zahtijeva od proizvođača da opskrbe potrebne rezervne dijelove. EU i SAD slijede taj primjer kao dio strategije tzv. kružnog gospodarstva. O toj se strategiji već duže raspravlja u europskim i nekim drugim zemljama. Francuska je jedna od prvih zemalja koja je objavila indeks popravljivosti. Indeks popravljivosti u zemlji ima pet elektroničkih uređaja (pametni telefoni, prijenosna računala, televizori, perilice rublja i kosilice). Taj indeks zahtjeva na uređaju jasan prikaz informacija o popravljivosti elektroničke opreme. Cilj je potaknuti potrošače da odaberu više popravljivih proizvoda i na kraju natjerati proizvođače da poboljšaju popravljivost svojih proizvoda.

Ovlašteni serviseri

Tehnološke tvrtke poput Applea, Microsofta i Amazona usprotivile su se određenim aspektima prava na popravak. Naime, tvrde da bi otvaranje njihovog intelektualnog vlasništva uslugama popravka trećih strana moglo dovesti do iskorištavanja i utjecati na sigurnost i sigurnost uređaja koje oni proizvode. Međutim, nekoliko tvrtki uključujući Apple i Microsoft nedavno je odustalo od takvih stavova. Od početak 2022. godine Apple planira omogućiti dijelove i alate onima u SAD-u koji budu licencirani za popravak njihovih proizvoda. Mogućnosti popravka u početku će važiti za iPhone 12 i iPhone 13 nakon čega će se proširiti na Mac računala s M1 čipovima. Planirano je proširenje prava na popravak i na druge zemlje.

Podijeli:

 

 

Vezane objave