Iza podatkovnih centara stoje i sirovine bez kojih nema poluvodiča, snažnih magneta ni sustava za upravljanje napajanjem. Među njima su galij, rijetke zemlje i tantal.

Prema procjenama Američkog geološkog zavoda (USGS) za 2026. godinu, Kina proizvodi čak 99 posto svjetskog galija. Kod rijetkih zemalja njezin je udio 69,2 posto, dok je u proizvodnji tantala vodeća Demokratska Republika Kongo s udjelom od 52 posto.

Galij

Kineska dominacija u galiju nije posljedica velikih rezervi. Galij se uglavnom dobiva kao nusproizvod prerade boksita za proizvodnju aluminija. Golema kineska aluminijska industrija omogućila je razvoj proizvodnje galija u velikim razmjerima, dok su ranija prekomjerna ponuda i niske cijene potaknule druge proizvođače aluminija da odustanu od njegove proizvodnje.

Galijev nitrid (GaN) može raditi pri visokim naponima i temperaturama, zbog čega je važan za energetsku elektroniku i visokoučinkovite poluvodiče. Rast potrošnje energije u podatkovnim centrima dodatno povećava važnost učinkovitih energetskih komponenti.

Rijetke zemlje

Kina proizvodi 69,2 posto svjetske proizvodnje rijetkih zemalja, ispred Sjedinjenih Država s 13,1 posto i Australije sa 7,4 posto.

Rijetke zemlje skupina su 17 elemenata s različitim primjenama u tehnologiji. Neodimij i prazeodimij koriste se za proizvodnju snažnih permanentnih magneta, primjerice u tvrdim diskovima, dok se drugi elementi primjenjuju u poluvodičima, zaslonima, optici i sustavima za pohranu podataka.

Za AI infrastrukturu problem nije samo količina dostupnih sirovina nego i koncentracija njihove proizvodnje i prerade.

Tantal

U proizvodnji tantala prednjači Demokratska Republika Kongo s 52 posto procijenjene svjetske proizvodnje. Slijede Ruanda sa 16 posto i Nigerija s 15,6 posto. Te tri zemlje zajedno čine 83,6 posto proizvodnje.

Tantal je za AI infrastrukturu posebno važan zbog primjene u kondenzatorima. Polimerni tantalni kondenzatori omogućuju visoku kapacitivnost u kompaktnom formatu i stabilne električne karakteristike, što ih čini pogodnima za zahtjevne energetske sustave. Industrijska izvješća iz 2026. godine navode AI-poslužitelje kao sve važniji izvor potražnje za tantalnim kondenzatorima.

Sirovine kao strateško pitanje

Sama kontrola nad sirovinama ne znači kontrolu nad umjetnom inteligencijom. Za proizvodnju naprednih sustava potrebni su i napredni čipovi, proizvodni kapaciteti, energetska infrastruktura i kapital. No koncentracija proizvodnje pojedinih kritičnih materijala stvara potencijalno usko grlo.

Kina je posljednjih godina uvela kontrole izvoza proizvoda povezanih s galijem te određenih srednje teških i teških rijetkih zemalja. Takvi potezi prisiljavaju druge države i kompanije na traženje alternativnih dobavljača i razvoj vlastitih proizvodnih kapaciteta.

Kod tantala je situacija drukčija, ali problem koncentracije ostaje. Veliki dio proizvodnje nalazi se u središnjoj Africi, što otvara pitanja stabilnosti opskrbe i odgovornog nabavljanja.

Širenjem AI infrastrukture tako raste i važnost materijala koji se nalaze nekoliko koraka iza samih čipova. Za podatkovne centre budućnosti nije dovoljno osigurati GPU-ove i električnu energiju. Potrebno je osigurati i sirovine, preradu i lance opskrbe koji omogućuju njihovu proizvodnju.